Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-5867/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe BRITISH AIRWAYS PLC-PODRUŽNICA ZAGREB ZA ZRAČNI PRIJEVOZ, zbog prekršaja iz članka 24. stavka 1. i članka 46. točke 2. Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine" broj: 83/13., 27/16.) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici broj 30. Pp-1097/2021-7 od 5. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni te se izriče da je okrivljena pravna osoba BRITISH AIRWAYS PLC-PODRUŽNICA ZAGREB ZA ZRAČNI PRIJEVOZ počinila prekršaj iz članka 46. stavka 1. točke 2. Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine" broj: 83/13., 27/16., 114/22. I 151/22.) za koji joj se, na temelju te zakonske odredbe izriče novčana kazna od 2.910,00 eur (dvijetisućedevetstodeseteura) koju je dužna platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba BRITISH AIRWAYS PLC-PODRUŽNICA ZAGREB ZA ZRAČNI PRIJEVOZ sa sjedištem u [adresa] je proglašena krivom da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinila prekršaj iz članka 46. stavka 1. točke 2. Zakona o nadzoru državne granice i na temelju te zakonske odredbe izrečena novčana kazna od 11.000,00 kuna koju kaznu je obvezna platiti u roku 2 mjeseca po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.
2. Nadalje, na temelju članka 139. stavka 3. u svezi sa člankom 138. stavkom 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljena pravna osoba je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna.
3. Protiv te presude ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso je pravodobno podnijela žalbu zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni smatrajući da je ista preblaga jer da je protiv okrivljene pravne osobe podneseno više optužnih prijedloga zbog prekršaja iz članka 41. stavka 1. Zakona o strancima te članka 24. stavka 1. Zakona o nadzoru državne granice, smatrajući da je novčana kazna neprimjereno niska obzirom na konstantno ponavljanje istih prekršaja iz čega proizlazi da kazna ne utječe na počinitelja da ubuduće ne čini prekršaje, a da je važno istaknuti da se podaci o putnicima i zračnom prometu prikupljaju i obrađuju u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška djela.
1. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te pri tom ovaj Sud nije utvrdio postojanje gore navedenih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti.
6. Međutim, ovaj Sud je utvrdio da pravilno žalitelj ističe da je okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna ispod zakonom propisanog minimuma te da ista nije primjerena težini počinjenog prekršaja. Odredbom članka 46. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona u vrijeme počinjenja prekršaja za taj prekršaj je bila propisana novčana kazna od 22.000,00 do 40.000,00 kuna, a prvostupanjski sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u iznosu od 11.000,00 kuna navodeći da je cijenio olakotne i otegotne okolnosti te da je kao olakotne cijenio priznanje okrivljene pravne osobe, tehničku nemogućnost dostave podataka te činjenicu da ovim prekršajem nije učinjena nikakva šteta kao i raniju neosuđivanost za ovakvu vrstu prekršaja, a da otegotnih okolnosti nije našao, pa joj je izrekao novčanu kaznu propisanog zakonskog minimuma.
7. Međutim, zakonski minimum za počinjeni prekršaj je 22.000,00 kuna, a prvostupanjski sud se nije pozvao na odredbu članka 37. Prekršajnog zakona s tim da valja naglasiti da nisu utvrđene posebno izražene olakotne okolnosti da bi se primijenila odredba članka 37. Prekršajnog zakona.
8. Dakle, imajući u vidu odredbu članka 36. Prekršajnog zakona kojom odredbom su propisana opća pravila o izboru vrste i mjere kazne te da izbor, vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja te stavkom 2. istoga članka propisano da su obveze suda u odnosu na okolnosti koje utječu da kazna bude po vrsti i mjeri lakša ili teža za počinitelja prekršaja te je propisano da će sud određujući u konkretnom slučaju mjeru kazne voditi računa o stupnju krivnje, pobudama iz kojeg je prekršaj počinjen, ranijem ponašanju počinitelja, njegovim ponašanjem nakon počinjenog djela te ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, a u slučaju izricanja novčane kazne uzet će se u obzir i imovno stanje počinitelja prekršaja.
9. Slijedom navedenog po ocijeni ovog Suda pravilno žalitelj ističe da je u konkretnom slučaju trebalo okrivljenoj pravnoj osobi izreći novčanu kaznu koja je odredbom članka 46. stavka 1. točke 2. Zakona o nadzoru državne granice u vrijeme počinjenja prekršaja iznosila propisana od 22.000,00 kuna do 40.000,00 kuna te je predložio da se okrivljenoj pravnoj osobi izrekne novčana kazna od 22.000,00 kuna.
10. Međutim, nakon donošenja prvostupanjske presude je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine" broj: 151/22) i za prekršaj iz članka 46. stavak 1. točka 2. Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine" broj: 83/13, 27/16, 114/22 i 151/22) sada je propisana novčana kazna od 2.910,00 do 5.300,00 eura. Preračunavanjem prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450) sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune jasno je da sada važeći Zakon o nadzoru državne granice za ovaj prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu. Prema odredbi članka 3. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
11. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 4. srpnja 2021., kada je bio na snazi stari Zakon o nadzoru državne granice te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu novi Zakon o nadzoru državne granice koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okrivljenu pravnu osobu (prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona) pa je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona dužan primijeniti, stoga je prihvaćena žalba tužitelja te je preinačena prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i novčanoj kazni kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.
12. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela te je ovaj Sud imajući u vidu odredbu članka 36. Prekršajnog zakona kao i navode žalbe tužitelja okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma za predmetni prekršaj, a koja je primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi prekršajnog kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.
13. Slijedom navedenog razloga trebalo je žalbu tužitelja prihvatiti te pobijanu prvostupanjsku presudu preinačiti na način kako je to navedeno u izreci ove presude.
14. Zbog navedenih razloga trebalo je na temelju odredbe članka 207. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 26. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Mirjana Medić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
