Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-778/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Noemi Butorac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Julijano Dropulić, odvjetnik iz [adresa], protiv tuženika pod 1. OJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2.TJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3.RJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Vice Urlić, odvjetnik u Makarskoj, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj , poslovni broj Psp-26/2022-41 od 27. rujna 2024., 26. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Psp-26/2022-41 od 27. rujna 2024.

Obrazloženje

1.Izreka prvostupanjskog rješenja glasi:

" Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

I. Utvrđuje se da su tuženici OJ, [adresa] i TJ, [adresa], smetali tužitelja LJ iz [adresa], Obala Neretljanskih gusara 12, OIB: [osobni identifikacijski broj], u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine i to dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 160 m2 u naravi onog dijela ove k.č. koji je na Skici mjerenja Geodetskog vještačenja - Nalaza i Mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Zvonka Babića od 17.04.2024.godine označen točkama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 1, na način da su tijekom prve polovice srpnja 2022.godine ušli u posjed tužitelja te tom prilikom pokosili travu i drugo raslinje ispod i okolo dvije masline, prve koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u Skici mjerenja označena rimskom brojkom I, druga koja se nalazi na rubu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u Skici mjerenja označena rimskom brojkom II, kao i da su smetali posjed tužitelja na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem dijelu je posađena maslina u Skici mjerenja označena rimskom brojkom III, na način da su tijekom prve polovice srpnja 2022.godine pokosili travu i drugo raslinje ispod i okolo ove (treće) masline, a koja Skica mjerenja i Geodetsko vještačenje - Nalaz i Mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Zvonka Babića od 17.04.2024.godine predstavlja sastavni dio ovog rješenja, pa se tuženicima zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje odnosno postupanje, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Utvrđuje se da su tuženici OJ, [adresa], NJ, [adresa] i KJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali tužitelja LJ iz [adresa], Obala Neretljanskih gusara 12, OIB: [osobni identifikacijski broj], u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine i to dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 160 m2 u naravi onog dijela ove k.č. koji je na Skici 2 Psp-26/2022-41 mjerenja Geodetskog vještačenja - Nalaza i Mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Zvonka Babića od 17.04.2024.godine označen točkama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 1, na način da su u razdoblju 20-30 listopad 2022.godine ušli u posjed tužitelja te tom prilikom pobrali plodove sa dvije masline kidajući im pojedine grane, prve koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u Skici mjerenja označena rimskom brojkom I, druge koja se nalazi na rubu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u Skici mjerenja označena rimskom brojkom II, kao i da su smetali posjed tužitelja na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem dijelu je posađena maslina u Skici mjerenja označena rimskom brojkom III, na način da su u razdoblju 20- 30 listopad 2022.godine pobrali plodove i sa ove (treće) masline kidajući joj pojedine grane, a koja Skica mjerenja i Geodetsko vještačenje - Nalaz i Mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Zvonka Babića od 17.04.2024.godine predstavlja sastavni dio ovog rješenja, pa se tuženicima zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje odnosno postupanje, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Tuženici su dužni tužitelju solidarno nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 1.056,54 EUR, sa zateznim kamatama koje teku od 27. rujna 2024. do isplate po stopi koja se određuje sukladno članku 29. stavku 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, odnosno za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu su izjavili tuženici iz svih zakonskih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) predlažući da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite nekretnina i to dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način pobliže opisan u izreci prvostupanjskog rješenja.

6. Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe tuženika u vezi ukazane apsolutno bitne povrede odredba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio ukazanu bitnu povredu budući da rješenje sadrži jasne, valjane i obrazložene razloge o odlučim činjenicama, te se isto može ispitati a ne postoji proturječnost između onoga što se u obrazloženju rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima svjedoka danih u postupku.

7. Istovremeno ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

8. Temeljem provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je prihvaćajući tvrdnje tužitelja koje su potkrijepljene iskazima saslušanih svjedoka ĐJ, ČJ, MJ i JJ, te nalaza i mišljenja vještaka Zvonka Babića, utvrdio da su tuženici počinili smetanje tužiteljevog posljednjeg i mirnog posjeda, pa je primjenom odredbe članka 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 90/10,143/12 i 152/14 u daljnjem tekstu – ZVDSP) tužitelju pružio posjedovnu zaštitu utvrđenjem čina smetanja posjeda i zabranom tuženicima svakog takvog ili sličnog smetanja posjeda, a kako je to pobliže navedeno u izreci rješenja.

9.Prema shvaćanju ovog suda pravilno je prvostupanjski sud ocijenio osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja i na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo, što žalbenih navodima tuženika nije dovedeno u sumnju.

10. Ocjenjujući važnije žalbene navode valja istaknuti slijedeće (članak 375. stavak 1. ZPP-a).

11. U odnosu na žalbene navode tuženika koji se odnose na ocjenu dokaza držeći da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio iskaze svjedoka, valja reći da su isti neosnovani jer je prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge u vezi ocjene svjedočkih iskaza, dok se prigovori tuženika u suštini svode na procjenjivanje tih iskaza i iznošenje svojih zaključaka, pa stoga nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a, na koju ukazuje žalitelj.

12. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je pravilno otklonio prigovor prekluzije utvrdivši da je tužba podnesena 29. srpnja 2022. a radnje opisane u tužbi poduzete od strane tuženika su bile u polovici srpnja 2022., što tuženici nisu niti izričito osporili, pa u tom dijelu neosnovano prigovaraju, a ujedno niti su do zaključenja raspravljanja u bilo kojem dijelu osporavali da se radnje smetanja nisu dogodile u razdoblju od 20-30 listopada 2022., kada su ušli u posjed tužitelja i brali plodove na dvije masline i kidali pojedine grane na maslinama, te je pravilno zaključio da je zahtjev tužitelja podnesen pravovremeno.

13. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti koje su važne za zakonito presuđenje u ovoj pravnoj stvari i na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje izloživši ga u obrazloženju pobijanog rješenja, pa prema tome nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

14. Pravo za zaštitu posjeda regulirano je odredbom članka 21. stavka. 1. ZV-a kojom je propisano da svatko koga drugi smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Odredbom članka 10. st. 1. ZV-a propisano je da je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Prema članku 20. stavak. 1. i stavak 2. te članku 21. stavak 1. ZV-a samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, pa i ako smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. U skladu s člankom 22. stavak 1. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. U skladu s člankom 21. stavkom 3. ZV-a pravo na posjedovnu zaštitu prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

14.1. Odredbom članka 441. ZPP-a propisano je da se u tužbi zbog smetanja posjeda ograničava raspravljanje samo raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

15. Obzirom da je prvostupanjski sud odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva donio pozivajući se na naprijed navedene odredbe proizlazi, a suprotno žalbenim navodima tuženika, da je pravilno primijenio materijalno pravo.

16. Obzirom na navedeno postupajući temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a trebalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Dubrovnik, 26. veljače 2025.

Sutkinja

Noemi Butorac