Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-1089/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Tatjane Kučić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Rep kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Gluić i Ninčević iz Zadra, protiv tuženika TĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i GĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Krešimiru Zoriću, odvjetniku iz Zadra, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2027/2022-6 od 5. siječnja 2023., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2027/2022-6 od 5. siječnja 2023.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu čija izreka glasi:
„I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"Utvrđuje se da je uknjižba prava vlasništva tuženika na suvlasničkom udjelu od 3/18 dijela na nekretnini oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-11240/2007/5156, pravno nevaljana. Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-11240/2007/5156 te uspostavu novog zemljišnoknjižnog stanja tako da se briše pravo vlasništva tuženika u udjelu 3/18 dijela na nekretnini oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istovremeni upis prava vlasništva u korist tužiteljice SĐ za 3/18 dijela."
II Nalaže se tužiteljici da tuženicima naknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 11.962,50 kn (EUR: 1.587,70 fiksni tečaj konverzije 1 EUR=7,53450 kn) uz zakonsku zateznu kamatu sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (uvećanoj za 5 postotnih poena) koja teče od dana donošenja presude do isplate sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“
2. Protiv presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je tužiteljica iz svih žalbenih razloga te predlaže da sud drugog stupnja preinači pobijanu presudu tako da usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice, a tuženicima naloži da tužiteljici naknade parnični trošak ili podredno da pobijanu presudu ukine i sam provede postupak sukladno članku 366.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP).
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Tužiteljica u žalbi tvrdi da je donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a tvrdeći da presuda proturječi sama sebi i razlozima presude jer iz izreke presude proizlazi da je sud odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, dok iz sadržaja obrazloženja proizlazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan, zbog čega se radi o takvom nedostatku zbog kojeg presuda ne može opstati.
5.1. Ispitujući pobijanu presudu u smislu tako iznesenog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka utvrđeno je da su žalbene tvrdnje osnovane jer je točna tvrdnja tužiteljice da je obrazloženje presude iz kojeg proizlazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan suprotno izreci presude kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev, pa je takva presuda proturječna, na koji način je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Međutim, kako je sve odlučne činjenice u ovom postupku bilo moguće utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, ovaj sud je o žalbi tužiteljice odlučivao primjenom odredbe članka 373.a stavak 1. točka 2. i stavak 3. ZPP-a.
6. Tužiteljica je podnijela tužbu iz članka 197. stavak 1. al. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17.; dalje: ZZK) na koju je upućena u postupku preoblikovanja zemljišne knjige rješenjem Općinskog suda u Zadru broj Z-4377/2017 od 23. siječnja 2019. i to iz razloga što u tom postupku nije prihvaćen njezin prigovor. Tužiteljica tijekom postupka tvrdi da je vlasništvo spornog dijela nekretnine stekla nasljeđivanjem iza svojeg supruga EĐ, koji je te nekretnine stekao nasljeđivanjem iza svojeg djeda IĐ pok. S temeljem rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Zadru broj O-903/56. Tužiteljica je također tvrdila da između nasljednika nikad nije izvršena dioba sporne nekretnine.
7. Tuženici su osporavali tužbeni zahtjev tužiteljice tvrdeći da se je u postupku obnove zemljišne knjige njihov pravni prednik ĆĐ upisao kao vlasnik nakon što je prethodno označio svoj posjed prema uputama nadležnih tijela tvrdeći da je još za života ranijeg vlasnika, njihovog pradjeda Kažimira Kolanovića 1951. izvršena dioba tada postojeće kčbr. [katastarska čestica] površine 1837 m2 (stara izmjera) te da je u toj diobi sporna nekretnina u površini kakvu ima danas u cijelosti pripala djedu tuženika GĐ koji ju je posjedovao, a nakon njega nastavili su je posjedovati otac tuženika te tuženici.
8. Iz Zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod poslovnim brojem Z-11240/2007/5156 od 29. travnja 2013. godine proizlazi da je kao posjednik sporne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 364 m2 upisan ĆĐ. Ta katastarska čestica odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] površine 1837 m2 (stara izmjera), a iz zapisnika proizlazi da je ĆĐ na tom ročištu naveo da je predmetnu nekretninu (kao i neke druge nekretnine) stekao u diobi sa svojom braćom T, TĐ, G, E i I te sestrom CĐ 90-ih godina prošlog stoljeća, a koje su oni stekli nasljeđivanjem zajedno sa majkom Ć od oca GĐ pok. IĐ, dok da je otac iste stekao u diobi sa braćom C i L 1951., a koji su istu stekli nasljeđivanjem od svog oca IĐ koji je preminuo 1956.
8.1. Iz Zapisnika sastavljenog u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] pod poslovnim brojem Z-4377/2017 od 23. siječnja 2019. (l.s.4.) proizlazi da TĐ GĐ i GĐ u svojstvu predloženika dostavljaju rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĆĐ pok. GĐ temeljem kojeg su na predmetnoj nekretnini isti proglašeni nasljednicima ostavitelja svaki za ½ dijela, da je tužiteljica na upis tuženika uložila prigovor koji je odbijen kao neosnovan rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Z-4377/17 od 23. siječnja 2019., te da je predmetna nekretnina bila u suvlasništvu zajedničkog prednika stranaka, pokojnog IĐ.
8.2. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza smrti IĐ poslovni broj O-903/56-8 od 22. svibnja 1958. proizlazi da je njegovom ostavinskom imovinom, između ostalog, utvrđena i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere) u omjeru 21/800 više 48/2400 dijela te da su njegovim nasljednicima na temelju zakona na njegovoj ostavinskoj imovini proglašeni sinovi C, L i GĐ, svaki za 5/18 dijela te unuk EĐ (sin pokojne kćeri ostavitelja LĐ) za 3/18 dijela.
8.3. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog EĐ poslovni broj O-371/13, UPP-OS-167/13 od 12. veljače 2014. proizlazi da je njegovom ostavinskom imovinom, između ostalog, utvrđena i kč. br. [katastarska čestica] površine 1837 m2 (stare izmjere) u omjeru od 2024/432000 dijela te da je njegovom nasljednicom na cjelokupnoj ostavinskoj imovini, temeljem oporuke proglašena tužiteljica SĐ, njegova supruga.
8.4. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, po javnoj bilježnici Dariji Grigillo Ramljak kao povjereniku tog suda poslovni broj O-818/16, UPP- OS-67/16 od 23. kolovoza 2016., proizlazi da su iza smrti ĆĐ, između ostalih, i na čest. 3140 k. o. [katastarska općina] njegovim nasljednicima proglašeni tuženici, njegovi sinovi TĐ i GĐ svaki za po ½ dijela.
8.5. Tijekom postupka saslušani su svjedoci ŽĐ (rođen **.**.1954.) čiji djed i pradjed tuženika su rođena braća te UĐ (rođen **.**.1949.) nesrodan sa strankama, iz čijih suglasnih iskaza proizlazi da im je dobro poznato da su sporne nekretnine godinama posjedovali djed tuženika GĐ i njegova supruga DĐ, te da nikada nikoga drugoga nisu vidjeli na nekretnini, a nakon smrti GĐ i DĐ da su spornu nekretninu posjedovali roditelji tuženika ĆĐ i CĐ, odnosno kasnije tuženici. Prema njihovim saznanjima nitko nije nikada osporavao prednicima tuženika da predmetna nekretnina ne bi njima pripadala. Svjedoku UĐ poznato je da je djed tuženika GĐ spornu nekretninu dobio od IĐ. Iz iskaza ovog svjedoka također proizlazi da nikad na spornim nekretninama nije vidio EĐ niti ga poznaje, iako je njegova nekretnina od sporne nekretnine udaljena oko 100 m, te da nikad nije čuo da bi itko osporavao tuženicima pravo vlasništva sporne nekretnine, što smatra da bi mu moglo biti poznato jer je bio načelnik u općini u kojoj se nekretnine nalaze.
9. Po ocjeni ovog suda tuženici su u ovom postupku dokazali da su dosjelošću, uračunavajući i vrijeme njihovih pravnih prednika, stekli pravo vlasništva sporne nekretnine na temelju odredbe članka 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14. i 81/15. - pročišćeni tekst; dalje: ZV) koje pravo su upisali u zemljišne knjige u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Naime, provedenim dokazima i to iskazima saslušanih svjedoka te činjenicom da je otac tuženika ĆĐ bio upisan kao posjednik sporne nekretnine, tuženici su dokazali tvrdnju da je dioba nekretnine ranije oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je imala površinu od 1837 m2, provedena još za života njihovog pradjeda IĐ te da je u toj diobi djedu tuženika GĐ pripala upravo sporna površina te nekretnine, koja je tijekom postupka obnove zemljišne knjige označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 364 m2. Zbog činjenice što je dioba napravljena još za života ranijeg vlasnika IĐ, neodlučne su žalbene tvrdnje tužiteljice da je njezin suprug EĐ, koji je bio nasljednik IĐ, bio izostavljen iz dogovora o diobi jer je IĐ mogao podijeliti svoju nekretninu bez da je u podjelu uključio sve potencijalne nasljednike. Također činjenica što je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok. IĐ, koji je umro 1956., u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] (stara izmjera) površine 1837 m2 te je suvlasnički dio te nekretnine uručen suprugu tužiteljice EĐ kao zakonskom nasljedniku ne utječe na prethodno utvrđenje da su tuženici spornu nekretninu stekli dosjelošću jer je upravo od manjeg dijela ranije postojeće kčbr. [katastarska čestica] formirana sporna kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te su tuženici na fizičkom dijelu naslijeđene nekretnine mogli stjecati pravo vlasništva dosjelošću. Tužiteljica tijekom postupka nije isticala činjenicu da bi tuženici odnosno njihovi pravni prednici bili nepošteni posjednici, a prema odredbi članka 18. stavak 5. ZV-a posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, zbog čega su po ocjeni ovog suda, pravni prednici tuženika i tuženici kao samostalni pošteni posjednici sporne nekretnine u razdoblju duljem od 20 godina, stekli pravo suvlasništva na temelju odredbe članka 159. stavak 3. ZV-a, iz kojeg razloga je pravilno njihovo pravo suvlasništva upisano u zemljišne knjige u postupku obnove zemljišne knjige koja se vodila pred Općinskim sudom u Zadru u predmetu broj Z-11240/2007/5156.
10. Iz obrazloženih razloga žalbu tužiteljice u kojoj ona osim bitne povrede odredaba parničnog postupka ne iznosi razloge zbog kojih presuda suda prvog stupnja ne bi bila pravilna trebalo je odbiti kao neosnovanu, a presudu suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 373.a stavak 1. točka 2. i stavak 3. ZPP-a.
Koprivnica, 26. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Veljko Kučeković
