Broj: Ppž-4274/2022
Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. CE, zbog prekršaja iz čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj: 85/08. i 112/12), odlučujući o žalbi okr. CE, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 21. ožujka 2022., broj: Pp-13611/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. CE, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) okr. CE (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi :
10. srpnja 2021. u 17:00 sati u Splitu, Matice Hrvatske broj 49 u caffe baru „Kalahari“ prouzročio strah, ponizio i uvrijedio oštećenu vlasnicu caffe bara HE rođ. 1999. na način da je istoj kao svakodnevni gost uputio riječi: „imaš zgodnu stražnjicu“ što je ranije učinio više puta ispred gostiju navedenog objekta, ženske populacije kojima je također upućivao riječi koje su im prouzročile strah te su izbjegavale dolazak u isti jer su se nelagodno i neugodno osjećale, a što je kod iste prouzročilo osjećaj straha i nelagode
- čime bi počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije
II. Uslijed gornje odluke žalba okr. CE je bespredmetna.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 21. ožujka 2022., broj: Pp-13611/2021-5 okr. CE proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 25. (pravilno 25. st. 1. ) Zakona o suzbijanju diskriminacije, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 2.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne i obvezu na naknadu troškova prekršajnog postupka 200,00 kuna.
2. Protiv te presude okr. CE osobno je podnio žalbu, s prijedlogom da se oslobodi krivnje i izrekne mu se opomena.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava.
4.1. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okr. CE optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (a jednako i u optužnom prijedlog), po propisu nije prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
5. Naime, iz činjeničnog opisa djela za koje se okr. CE optužuje ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
5.1. Čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisuje da će se kazniti za prekršaj tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo.
5.2. Dakle, da bi se radilo o prekršaju iz čl. 25. st. 1. citiranog Zakona moraju biti ispunjena dva elementa:
1. da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju spolnoj orijentaciji
2. da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo
5.3. Oba opisana elementa moraju, kao biće djela, biti opisana u činjeničnom opisu prekršaja. Naime, s obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
6. Međutim, u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu i pobijanoj presudi ne navodi se da bi okrivljenik postupao s ciljem (izravnom namjerom) prouzročenja straha HE ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu, slijedom čega u činjeničnom opisu djela u izreci pobijane presude (a jednako je u optužbi) nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata bića prekršaja.
6.1. Ovaj nedostatak ne može se otkloniti navođenjem zakonskog opisa prekršaja nakon činjeničnog opisa djela u izreci presude, kako to pogrešno čini prvostupanjski sud.
7. Iz navedenih razloga, djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te je trebalo u povodu žalbe okrivljenika preinačiti pobijanu presudu i izreći presudu kojom se okr. CE na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona oslobađa optužbe za prekršaj iz čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
7.1. Uslijed takve odluke žalba okrivljenika je bespredmetna, dok troškovi prekršajnog postupka, sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 26. veljače 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić,v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
