Poslovni broj:Pp-708/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. A. Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, u prekršajnom predmetu, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž, kao zapisničara, u žurnom prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Dubrovnik ceste d.d. i RJ, kao odgovorne osobe, nakon prigovora na obavezni prekršajni nalog Postaje prometne policije Dubrovnik, Klasa: 211-07/23-4/84751, Urbroj: 511-03-14-23-1 od 17. listopada 2023. godine, zbog prekršaja iz čl.6.st.1.i st.2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13, 64/15, 108/17 , 17/19 i 114/22), na temelju čl. 244.st.1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15, 70/17 , 118/18 i 114/22),

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI: 1. DUBROVNIK CESTE d.d. Dubrovnik, Vladimira Nazora 8, OIB: 60216477432, pravna osoba

2. HJ, rođen **.**.1960., s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, odgovorna osoba,

krivi su

I. što,

kao poduzeće koje je temeljem ugovorne obveze sklopilo ugovore za održavanje državnih cesta sa oduzećem "Hrvatske ceste" d.o.o., nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa tj.,nisu uklonile rasuto kamenje (pržinu) sa kolnika spojne ceste državne ceste D- 8 i ulice Pera bakića u Dubrovniku, što su bile dužne u sklopu redovnog održavanja, gdje je dana 08.rujna 2023.godine oko 06:50 sati, ulaskom u desni nepregledni zavoj, došlo do nailaska na rasuto kamenje (pržinu) motocikla reg. oznake [registarska oznaka], sa kojim je navedenim kolnikom iz smjera zapada u smjeru istoka upravljao ĆJ uslijed čega je isti zajedno sa motociklom pao na kolnik, u prometnoj nesreći je na vozilu nastala materijalna šteta, čime su počinili prekršaj iz čl. 6. st.1. st. 2., kažnjiv po članku 6. st. 5. u svezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa im se radi toga, na temelju cit. propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona, a u svezi sa čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama istog Zakona, za okrivljenu pravnu osobu, a odredbom čl. 36. Prekršajnog zakona, za okrivljenu odgovornu osobu

izriče

okrivljenoj pravnoj osobi

- novčana kazna u iznosu od 265,00eura

okrivljenoj odgovornoj osobi

- novčana kazna u iznosu od 190,00 eura

II. Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske (IBAN: [broj bankovnog računa], Model: HR63), u roku od 15 dana od dana primitka ove presude. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne (okrivljena pravna osoba 176,00 eura, okrivljena odgovorna osoba 126,67 eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

U protivnom dužni su platiti cijeli iznos novčane kazne izrečene u izreci (okrivljena pravna osoba 265,00 eura, okrivljena odgovorna osoba 190,00 eura).

III. Temeljem čl. 139. st. 3., a u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka iznos od po 40,27 eura svaki, u roku od 15 dana od primitka ove presude, a također u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Ukoliko se trošak postupka ne uplati u zadanom roku, izvršit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Po obveznom prekršajnom nalogu Postaje prometne policije Dubrovnik, terete se okrivljenici radi počinjenja prekršajnog djela opisanog u izreci ove presude.

2. Na obvezni prekršajni nalog okrivljenici su pravovremeno uložili prigovor, pa je obvezni prekršajni nalog stavljen izvan snage.

3. Opunomoćeni predstavnik pravne osobe u pisanoj obrani navodi da u cijelosti poriče inkriminaciju koja joj se stavlja na teret te se ne smatra krivom da bi počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret. U odnosu obvezu izvođenja radova redovnog održavanja ceste I. okrivljenik ističe sljedeće: člankom 82. Zakona o cestama (NN 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, dalje u tekstu: ZC ili zakon o cestama) određeno je da državnim cestama upravlja, gradi, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o. Člankom 33. ZC propisano je Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Izvođenje radova građenja i rekonstrukcije javnih cesta smije se ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima. Radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom. Dakle, državnim cestama na području RH upravlja trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o. Radove održavanja državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije (i to isključivo radove redovnog održavanja državnih cesta) sukladno Ugovoru o redovnom održavanju državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije cesta izvodi trgovačko društvo Dubrovnik ceste d.d. odnosno ovdje okrivljenik. Dokaz: nesporno, Ugovor o redovnom održavanju državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije za 2023. godinu. Nadalje, člankom 2. Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14, 3/21) propisano je da je upravitelj ceste (dakle društvo Hrvatske ceste d.o.o.) u obvezi osigurati da se ceste se održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog utjecaja cestovnog prometa, te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled. Člankom 6. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, dalje u tekstu: ZSPC) je propisano da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona. Slijedom navedenog vidljivo je da se odredba članka 6. stavak 1. ZSPNC-a, ne odnosi na ovdje okrivljenu pravnu osobu (Dubrovnik ceste d.d.) već bi eventualno okrivljena osoba moglo biti jedino i isključivo trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o., kao zakonski upravitelj ceste u čijoj je u nadležnosti projektiranje, izgrađivanje, opremanje, a tako i održavanje i zaštita cesta i to tako da odgovara svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju tog zakona. Dakle, odgovornost (pa i prekršajna) upravitelja ceste normirana je zakonom i nije ju moguće Ugovorom prenijeti na drugu pravnu osobu. U tom smislu kako je navedeno i presudom Vrhovnog suda RH Rev 1052/2005-2 cit: “ Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, on se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu.” Dokaz: presuda Vrhovnog suda RH Rev 1052/2005-2, u prilogu. Kao i u Rješenju Vrhovnog suda Rev 702/2013 od 5. srpnja 2017. g. u kojem se navodi cit: „Dakle, nije prihvatljivo da se u opisanoj situaciji odgovornost za uspostavu pravne zaštite u cijelosti prebaci s jedinice lokalne samouprave samo na vlasnike zgrada, stanova i sl.“ Dokaz: rješenje Vrhovnog suda RH Rev 702/2013, u prilogu. U navedenim presudama je nedvojbeno utvrđeno da prekršajno odgovoran upravitelj, nominiran zakonom, trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o. ili Županijska uprava za ceste ovisno o kategorizaciji ceste (državna ili županijska cesta) te da sklopljenim ugovorom nije, a niti može biti prenesena Zakonom propisana prekršajna odgovornost na drugu osobu. Dakle, odgovornost može snositi samo upravitelj ceste jer je njegova odgovornost propisana Zakonom o cestama i posredno Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, dok izvođač radova redovnog održavanja ceste (ovdje okrivljenik) može snositi isključivo građanskopravnu odgovornost prema naručitelju odnosno upravitelju ceste (Hrvatske ceste d.o.o., odnosno Županijske uprave za ceste d.o.o., ovisno o kojoj je cesti riječ) za eventualno neuredno izvršavanje ugovornih obveza. Slijedom navedenog Dubrovnik ceste d.d. ne mogu biti okrivljenik u ovom postupku te se okrivljenika treba osloboditi od optužbe u ovom postupku. Člankom 26. Zakona o cestama propisano je da poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu: …., redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta…. Popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za izvođenje radova u ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje ministar. Navedeni poslovi, tehnički uvjeti i pravila su slijedom navedenog predmet uređenja Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14, 3/21). Tako je Pravilnikom o održavanju cesta, čl. 12 i 13. propisano da redovito održavanje cesta čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu. Pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito sljedeći poslovi: nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata, interventni radovi, zimska služba. Dakle, podzakonskom općim aktom (Pravilnikom o održavanju cesta) jasno su definirani radovi redovnog i izvanrednog održavanja cesta. Kako je već obrazloženo Dubrovnik ceste d.d. su Izvođač radova redovnog održavanja cesta. Podredno, u konkretnom slučaju, radovi redovnog održavanja cesta su konkretno uređeni i određeni:

Ugovorom o redovnom održavanju državnih cesta na području Dubrovačko - neretvanske županije za 2023. godinu, Pravilnikom o održavanju cesta, Pravilnikom o ophodnji cesta. Navedenim aktima određene su obveze izvođača radova redovnog održavanja cesta i ophodnje javnih cesta. U činjeničnom opisu ovog prekršaja navodi se: Člankom 3. st. 1. i 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisano je Ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje: jednom dnevno na državnim i ostalim javnim cestama s PGDP > 4000. Na javnim cestama koje su prometno opterećene jedino u određenom razdoblju (npr. turističke ceste, ceste na otocima i sl.), uspostavu i učestalost ophodnje određuje pravna osoba koja upravlja javnom cestom (u daljnjem tekstu: upravitelj ceste) ovisno o vrsti ceste, prometnom opterećenju, zemljišno-klimatskim uvjetima te ostalim uvjetima. Prema čl. 11. istog Pravilnika PGDP je prosječni godišnji dnevni promet (PGDP). Prema podatcima iz dokumenta “ Brojenje prometa na cestama republike Hrvatske godine 2022.” kojeg je izdao upravitelj državnih cesta, društvo Hrvatske ceste d.o.o. prosječni godišnji promet na navedenoj cesti za 2022. Godinu je 7122. Slijedom navedenog slijedom navedenog zakonska I ugovorna obveza ophodnje ceste je izvršena obilaskom ceste jednom dnevno. Dokaz: uvid u Pravilnik o ophodnji javnih cesta (NN 75/14, 7/21); izlist iz dokumenta “ Brojenje prometa na cestama republike Hrvatske godine 2022.” sa prikazanim podatcima o PGDP za ovu cestu. Izlist iz dnevnika dežurstva Dubrovnik ceste d.d. za dan 8.9.2023. Uvid u službenu bilješku MUP RH i izjavu AJ, ophodara Dubrovnik ceste d.d. (sve u prilogu). Dakle, sukladno propisima koje primjenjuje upravitelj ceste – društvo Hrvatske ceste d.o.o. na navedenoj cesti se ophodnja obavalja jenom dnevno što je ovdje I izvršeno. Člankom 52. St. 1. podtočka 5. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisano je da su poslovi koje obavlja ophodar – uklanjanje rasutog materijala, predmeta i sl. s kolnika i ostalih prometnih površina. Budući, sukladno propisima, na navedenoj cesti se ophodnja izvršava jednom dnevno, Izvođač radova redovnog održavanja, ovdje okrivljenik Dubrovnik ceste d.d. nije mogao znati za šljunak na cesti slijedom čega nije mogao ni poduzimati radnje čišćenja ceste. Stoga, obzirom na iznimno veliku gustoću prometa (godišnji Dnevni promet je 7122 vozila dnevno, a ovdje se radilo o mjesecu rujnu kada je promet i veći) na ovoj cesti – podsjećamo, radi se o ulazu u Grad Dubrovnik, logičan je zaključak da je predmetni šljunak na cestu dospio neposredno prije nego se događaj opisan u činjeničnom opisu prekršaja dogodio. Dakle, ne postoji obveza koja je propisana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama koju bi okrivljenik povrijedio pa da bude prekršajno odgovoran! Također, ističe se i da je presudom Vrhovnog suda RH Rev 2909/1994 utvrđeno da nema odgovornosti izvođača radova redovnog održavanja kada materijal dospije na cestu neposredno prije kritičnog događaja. Dokaz: presuda Vrhovnog suda RH Rev 2909/1994, u prilogu. Okrivljenik posebno naglašava sljedeće: Člankom 35. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je: Zabranjeno je ostavljati na cesti i cestovnom zemljištu oštećena, dotrajala ili neregistrirana vozila i ostavljati, nanositi ili bacati otpatke ili predmete i tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili onečistiti ili ugroziti okoliš. Vozač je dužan sa ceste i cestovnog zemljišta ukloniti i predmete i tvari koje s njegova vozila padnu na cestu i cestovno zemljište te predmete koje je pri zaustavljanju vozila ostavio na cesti. Vlasnik vozila kao i druga osoba dužna je postupiti na isti način i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka. Nadalje, za postupanje protivno ovim stavcima propisana je i prekršajna kazna kako slijedi: "Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka". "Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave". "Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj sudionik u prometu na cesti ako postupi suprotno odredbama ovoga članka". Dakle, sukladno čl. 35. Zakona o sigurnosti na cestama, Dubrovnik ceste d.d. ne mogu biti okrivljenik u ovom postupku već je to mogla biti osoba uslijed čijeg postupanja je sporni materijal dospio na cestu! Zaključno, sukladno Zakonu o prekršajima te, supsidijarno, Zakonu o kaznenom postupku, uz uvažavanje presumpcije da nitko nije kriv dok mu se krivnja ne dokaže i dok ne bude donesena pravomoćna sudska odluka kojom se isti utvrđuje krivim, teret dokazivanja nije na okrivljeniku već upravo na podnositelju optužnog prijedloga. Naime, iznošenje tvrdnje (optužbe) kako okrivljenici "nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa … " u potpunosti je neutemeljeno te nepotkrijepljeno bilo kakvom dokaznom dokumentacijom. Paušalne tvrdnje (optužbe) o takvim okolnostima, dane od strane nestručnih osoba, nisu i niti ne mogu biti osnov za utvrđivanje prekršajne odgovornosti. Tek nakon preciznog određivanja krivnje, njezinog oblika, načina izvršenja prekršaja, propisa ili akta iz kojega proizlazi određena obveza okrivljenika, okrivljenici mogu dati detaljniju obranu. Navedeno stoga što su navodi iz optužnog prijedloga previše općeniti i ne daju za razabrati u čemu se sastoji krivnja te koji posebni zakon ili propis je prekršen i u kojem dijelu osim u onom u kojem se ni ne odnosi na gore navedene okrivljenike. Slijedom navedenog, prvookrivljena pravna osoba predlaže Naslovnom sudu da donese Presudu kojom se prvookrivljena pravna osoba oslobađa od optužbe, sve sukladno čl. 182. Prekršajnog zakona.

4. Okrivljena odgovorna osoba uredno je preuzela poziv za ročište, međutim, na isto nije pristupila niti je svoj nedolazak opravdala. Okrivljena odgovorna osoba HJ u pozivu za ročište upozoren je da ukoliko se ne odazove pozivu, a njegova nazočnost i ispitivanje nisu potrebni i ne utječu na zakonito i pravilno donošenje presude, da će se postupak provesti i donijeti presuda bez njegove nazočnosti (čl. 128. st. 7. i čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona), te da može sudu dostaviti i pisanu obranu, što nije učinio.

5. U dokaznom postupku ispitan je svjedok ĆJ te je sud izveo dokaze uvidom i čitanjem isprava priloženih spisu: Zapisnik o očevidu od 8. rujna 2023.godine, situacijski plan, liiječničku prijavu na ime ĆJ, Ugovoro o izvođenju radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske za 2023.godinu i prekršajnu evidenciju.

6. Svjedok ĆJ je izjavio da se dobro sjeća događaja od navedenog dana jer tada je upravljao svojim motociklom i kretao se brzinom od 40 km/h kolnikom spojne ceste D8 i ulice Pera Bakića u Dubrovniku, a to je takozvani tunel i ulaskom u isti, smanjio je brzinu jer ulazi u krivinu koja je na dnu tunela i koja je desna krivina, pa je brzinu smanjio i kada je došao do opisane krivine vidio je da se na kolniku nalazi rasuto kamenje-pržina i dolaskom na taj dio zajedno s motociklom je pao na kolnik. Zadobio je ozljede zbog kojih je bio u bolnici na previjanju i iznenađen je kada sad u sudu čuje da u nalogu piše da je na vozilu nastala materijalna šteta, a ne spominju se ozljede zbog kojih je bio u bolnici, a kola hitne pomoći su došla na mjesto prometne nesreće i odvezli ga, a prethodno su došli policajci da izvrše očevid, pa vjerojatno da su oni obavijestili bolnicu. Dok je bio na mjestu nesreće nitko nije došao od ophodara za ceste.

7. Na temelju ovako provedenog postupka utvrđeno je dokazanim da su okrivljenici izvršili djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci ove presude.

8. Opunomoćeni predstavnik okrivljene pravne osobe poriče učin djela prekršaja. Njegova obrana je neosnovana. U cijelosti je pobijena iskazom svjedoka NJ, a čiji iskaz je dat jasno određeno i uvjerljivo, pa sud isti smatra vjerodostojnim, posebno cijeneći činjenicu da i iz materijalnih dokaza – zapisnika o očevidu, proizilazi da su okrivljenici svojim ponašanjem povrijedili odredbu čl. 6. st. 1. i st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojom odredbom je propisano da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona. Pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

9. Naime, Ugovorom o izvođenju radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske za 2023.godinu, zaključenog između naručitelja Hrvatske ceste d.o.o. i zajednice ponuditelja među koje spada i Dubrovnik ceste d.d., naručitelj je ustupio, a izvođač preuzeo obvezu izvođenja radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske, među koje radove se ubraja i uklanjanje kamenja sa kolnika, a koji poslovi su bili u nadležnosti izvođača okrivljene pravne osobe Dubrovnik ceste d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe HJ.

10. Iz naprijed navedenog proizlazi da su okrivljenici bili u obvezi voditi stalnu brigu o zaštiti državne ceste na području Županije Dubrovačko-neretvanske i prometa na njoj te stalno poduzimati primjerene mjere u vezi osiguravanja i omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, te sprječavati štetne posljedice, a što u konkretnom slučaju znači da su, između ostalog, bili dužni redovno vršiti obilazak navedene ceste, što im je i naloženo temeljem Ugovora o redovnom održavanju državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije za 2023. godinu, zaključen između Hrvatskih cesta d.o.o. i Dubrovnik cesta d.d.

11. Dakle, ugovorni izvođač je preuzeo obvezu redovnog održavanja i zaštite državne ceste, a time i odgovornost za izvršenje ugovorne obveze.

12. Stoga razlozi na koje se pozivaju okrivljenici, a zbog čega je došlo do prometne nesreće ističući da se radi se o ulazu u Grad Dubrovnik, da je predmetni šljunak na cestu dospio neposredno prije nego se događaj opisan u činjeničnom opisu prekršaja dogodio, nisu razlozi zbog kojih bi ih, sve da je tako i bilo, trebalo osloboditi od odgovornosti budući je nesporno da nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere u odnosu na omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, uslijed čega je došlo do toga da je vozač ĆJ naišao svojim vozilom na rasuto kamenje (pržinu).

13. Kako je dana 8. rujna 2023.godine na ravnom cestovnom potezu, došlo do prometne nesreće, uslijed ne otklanjanja rasutog kamenja (pržine) sa kolnika, Sud je mišljenja da je upravo propuštanjem poduzimanja primjerenih mjera unutar poslova redovnog održavanja cesta izazvana prometna nesreća u kojoj je na motociklu reg. ozn. [registarska oznaka] kojim je upravljao ĆJ, nastala materijalna šteta, a kako je to i opisano u činjeničnom opisu djela prekršaja.

14. Prilikom odmjeravanja kazne, za okrivljenu pravnu osobu, po mišljenju suda stekli su se uvjeti za primjenu instituta ublažavanja kazne, temeljem čl. 37. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona. Sud je kod okrivljenika cijenio činjenicu da izvršenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice, tako da je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za počinjeni prekršaj, do zakonskih mogućnosti propisanih navedenim člankom, smatrajući da će se ovako izrečenom novčanom kaznom ostvariti opća i posebna svrha prekršajno pravnih sankcija iz čl. 6. i čl. 32. Prekršajnog zakona i utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje (U skladu sa čl.3. Prekršajnog zakona, a u svezi sa čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama istog Zakona).

Za okrivljenu odgovornu osobu, prilikom odmjeravanja kazne cijenjene su sve okolnosti propisane čl. 36. Prekršajnog zakona. Od olakšavajućih okolnosti cijenjena je činjenica da izvršenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice, dok otežavajućih okolnosti nije bilo, pa je ovaj Sud mišljenja da će se i ovako izrečenom kaznom postići svrha prekršajnog kažnjavanja.

15. Ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 15 dana, od dana primitka ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena, a sukladno odredbi čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.

16. Okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 13,27 eura svakom, a prilikom odlučivanja o istim, vodilo se računa o trajanju i složenosti prekršajnog postupka. Iznos od po 27,00 eura svakom odnosi se na troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru od strane

Postaje prometne policije Dubrovnik

17. Radi svega navedeno odlučeno je kao u izreci.

U Dubrovniku, 26. veljače 2025. godine

Zapisničar:

Sutkinja:

Marija Raguž

Olga Šuman Pavlović

Pravna pouka:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostaviti:

- okrivljenicima,

- ovlaštenom tužitelju,

- spis.