Poslovni broj: Us I-2057/2024-12

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vlahu Bassegli Gozze te Andreje Fortunić, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Joka & Vegar, u Zagrebu, Kranjčevićeva 14, protiv tuženika Državne geodetske uprave u Zagrebu, Gruška ulica 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe RN, u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Danijela Blažević, odvjetnica u Zagrebu, Mirka Viriusa 16, radi promjene u katastarskom operatu, 26. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: UP/II-932-07/23-07/637, URBROJ: 541-11/6-24-2, od 6. ožujka 2024.

II. Nalaže se tužitelju ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti ove presude, zainteresiranoj osobi RN, u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (dvijetisućepetsto eura).

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: UP/I 932-07/23-02/1154, URBROJ: 251-12-05-1-23-4, od 6. travnja 2023. (u daljnjem tekstu Rješenje o izmjeni podataka), provedena je promjena podataka u katastarskom operatu za katastarsku česticu broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], na način da se dotadašnje stanje u kojem je ta nekretnina u katastru bila evidentirana u površini od 213 m2, mijenja u novo stanje kojim se čestici iste oznake evidentira površina od 210 m2, sve temeljem prijavnog lista ovdje zainteresirane osobe i geodetskog elaborata RM 36/2023 k. o. [katastarska općina], pri čemu ostali podatci sadržani u prijavnom listu nisu mijenjani pa tako ni promjena nositelja prava.

2. Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: UP/I-932-07/23-03/443, URBROJ: 251-12-05-1-23-6, od 30. kolovoza 2023. (u daljnjem tekstu Prvostupanjsko rješenje), sadržajno je dopuštena obnova okončanog postupka te je izrekom ostavljeno na snazi Rješenje o promjeni podataka, uz obrazloženje da je u obnovljenom postupku provedbe geodetskog elaborata utvrđeno da sudjelovanje tužitelja u tom postupku ne bi dovelo do drugačijeg rješavanja stvari, budući da je za provedbu geodetskog elaborata bitno da je isti izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima te ovjeren od strane tuženika, dok suglasnost, odnosno protivljenje vlasnika čestica koje su predmet elaborata ne bi bilo razlog za odbijanje zahtjeva.

3. Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv Prvostupanjskog rješenja, uz obrazloženje tuženika da je prvostupanjsko tijelo pravilno odlučilo obnoviti postupak i na snazi ostaviti Rješenje o izmjeni podataka, uz obrazloženje da je tužitelju omogućeno raspravljanje i sudjelovanje u postupku, dok je uvidom u zemljišno knjižni izvadak Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela, koji se odnosi na zemljišno knjižni uložak broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], utvrđeno da je odbijen prigovor tužitelja na zemljišno knjižno rješenje kojim je provedena sporna promjena u zemljišnim knjigama.

4. Tužitelj u svojoj tužbi navodi kronologiju postupka koji je prethodio osporenom rješenju te ukazuje kako ovdje zainteresirana osoba i podnositeljica zahtjeva za izradu i provedbu prijavnog lista, nije suvlasnica predmetne nekretnine. Ukazuje da je on upisani suposjednik katastarske čestice [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] te da se ista kat. čestica sastoji od tri zemljišno knjižne čestice broj 7892/1, 7892/2 i 7892/4 katastarske općine [katastarska općina], dok je predmetna zemljišno knjižna čestica, broj 7892/1, na koju se odnosi pobijano rješenje, upisana u zemljišnim knjigama u zemljišno knjižni uložak broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], čiji je on suvlasnik u 310/10752 dijela. Smatra da je pravno nedopustivo i protivno zakonu da se bez suglasnosti svih suvlasnika neke čestice vrše bilo kakve promjene na istoj, jer se time vrijeđa prava drugih suvlasnika i Ustavom zajamčeno pravo vlasništva. Ukazuje i da je protiv rješenja zemljišnoknjižnog suda kojim je odbijen prigovor tužitelja podnio žalbu o kojoj još nije donesena odluka te smatra da postupanjem tuženika trpi štetu nastalu zbog neusklađenosti katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, jer je nedvojbeno jedan od suvlasnika čestice na kojoj su provedene katastarske promjene. Dodaje i kako zainteresirana osoba nije ispunila osnovni uvjet iz čl. 72. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina da bi bila stranka temeljem čijeg zahtjeva se može provesti promjena u katastarskom operatu, jer nije vlasnica i ovlaštenica predmetne nekretnine, niti je dostavom odgovarajućeg dokaza na bilo koji način dokazala da ima pravni interes. S obzirom na navedeno, smatra da je sam početak postupka bio nezakonit pa da su time nezakonite sve daljnje radnje i odluke, kao i da u ovom predmetu nije primjenjiv stav sadržan u presudi Visokog upravnog suda, poslovni broj Usž-1120/2018, a na koju se tuženik u osporenom rješenju poziva. Predlaže sudu da poništi osporeno rješenje tuženika, uz naknadu troškova ovog upravnog spora.

5. Tuženik, u svom odgovoru na tužbu, navodi kako u cijelosti ostaje kod sadržaja obrazloženja svoje odluke. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev i na snazi ostavi osporeno rješenje.

6. Zainteresirana osoba, u svom odgovoru na tužbu, navodi kako je protiv ovdje tužitelja, ali i drugih upisanih zemljišno knjižnih vlasnika na predmetnoj nekretnini označenoj kao zemljišno knjižna čestica broj 7892/11 katastarske općine [katastarska općina], a koja u katastarskom operatu odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], podnijela tužbu za utvrđenje vlasništva na toj nekretnini i koji spor se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi pod poslovnim brojem P-4217/2024, a budući da je od 1977. godine ona, odnosno njeni roditelji, isključivi posjednici i stvarni vanknjižni vlasnici predmetne nekretnine. Mišljenja je da kao isključivi upisani posjednik, tj. vanknjižni vlasnik, ima interes naručiti geodetski elaborat i istog provesti te da je predmetnim geodetskim elaboratom, RN 36/2023, ispravno evidentirano stvarno stanje, a koje je sad i upisano u zemljišnim knjigama kao zemljišno knjižna čestica 7892/11. Ukazuje da tužitelj netočno navodi da nije bio upoznat s vođenjem postupka pred katastrom jer ga je ovlašteni geodet pozvao na predočenje predmetnog elaborata te da se iz povratnice koja prileži spisu vidi da je poziv vraćen s naznakom „obaviješten, nije podigao pošiljku“. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev te naloži tužitelju da joj nadoknadi trošak ovog upravnog spora.

7. Sud je 19. veljače 2025., održao usmenu i javnu raspravu, zaključenu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja te u prisutnosti opunomoćenice zainteresirane osobe, dok je uredno pozvani tuženik bio odsutan, čime je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24.), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

8. Radi ocjene zakonitosti osporenog rješenja Sud je u istog izvršio uvid, kao i uvid u spis tuženika i priložene isprave.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud je, sukladno članku 114. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10.1. Člankom 126. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21. – u daljnjem tekstu Zakon), propisano je da kada nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

10.2. Člankom 126. stavkom 2. Zakona određeno je da ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadležno tijelo ispitat će mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukčijeg rješenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit će prijedlog rješenjem.

10.3. Člankom 126. stavkom 4. Zakona propisano je da kada je to prema okolnostima slučaja moguće i u interesu je ubrzanja postupka, nadležno će tijelo, čim utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći posebno rješenje kojim se obnova dopušta.

11. Upravo je u skladu s naprijed citiranim odredbama prvostupanjsko tijelo održalo raspravu te dopustilo tužitelju sudjelovanje u postupku koji je ranije okončan Rješenjem o izmjeni podataka. Ovim je sadržajno usvojen zahtjev za obnovu i otklonjen propust prvostupanjskog tijela tuženika da u postupak koji je ranije vođen zbog izmjene podataka u katastru, pozove tužitelja na sudjelovanje u svojstvu stranke.

12. Člankom 127. stavkom 1. propisano je da nakon provedene obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka. Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rješenjem, u kojem će slučaju, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.

13. Iako je proveo obnovu postupka prvostupanjsko tijelo tuženika zaključilo je kako prigovori tužitelja ne utječu na odlučne činjenice predmeta, iz kojeg razloga je i temeljem naprijed citirane odredbe, Rješenje o izmjeni ostavio na snazi. Cijeneći zakonitost takve odluke Sud navodi kako slijedi.

14.1. Člankom 89. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 112/18. i 39/22.), propisano je da je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba, svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.

14.2. Člankom 89. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina određeno je da je nositelj prava na katastarskoj čestici dužan uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

14.3. Člankom 90. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da se nositelji prava na katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju o izradbi geodetskog elaborata.

15. Upravo je postupajući po naprijed navedenoj odredbi i nakon utvrđenja kako stvarno stanje ne odgovara stanju u katastarskim očevidnicima zainteresirana osoba priložila odgovarajući elaborat, a koji je bio predmetom ocjene u postupku koji je prethodio Rješenju o izmjeni. Sud napominje i kako je Rješenjem o izmjeni isključivo umanjena površina nekretnine označene kao katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] sa dotadašnjih 213 m2, na novu površinu od 210 m2. Dakle svi podatci (osim umanjenja površine) ostali su jednaki pa tako i podatak da je jedini posjednik postojeće nekretnine, koja zadržava postojeću oznaku, upravo zainteresirana osoba. Sud navodi, iako isto i nije od utjecaja, da umanjenje površine iskazano Rješenjem o izmjeni, sadržajno ide na štetu isključivo zainteresiranoj osobi, a ne tužitelju.

16. Iz ovog slijedi i kako je osnovni razlog zbog kojeg se vlasnicima susjednih nekretnina, odnosno i suvlasnicima nekretnina na kojima se izmjena provodi, dopušta sudjelovanje u tim postupcima, mogućnost da zbog nepravilnosti elaborata njihovo vlasništvo bude umanjeno, odnosno da bude umanjena površina nekretnine na kojoj treće osobe imaju vlasnička prava. Stoga je smisao takvih postupanja utvrditi da li geodetski elaborat sačinjava grešku, iz kojeg razloga bi posljedično njegova provedba bila nezakonita.

17. Tužiteljevi prigovori izneseni tijekom upravnog postupka te u ovom sporu, ne odnose na podobnost predmetnog elaborata za provedbu navedene katastarske promjene, ili njegovu nepravilnost, već njima tužitelj inzistira da mu je provedbom navedene promjene povrijeđeno pravo vlasništva, jer nije dao suglasnost na istu. Stoga i imajući na umu da se tužitelj na konkretiziranu netočnost i ne poziva te da ni Sud u spisu tuženika ne nalazi eventualne netočnosti Rješenja o izmjeni, istog ocjenjuje zakonitim. Iz ovog razloga i posljedično Sud točnim uzima stav sadržan u Prvostupanjskom i osporenom rješenju da sudjelovanje tužitelja u upravnom postupku koji je prethodio navedenim odlukama ne dovodi do drukčijeg rješenja. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

18. U odnosu na prigovore sadržane u tužbi Sud navodi kako je na iste uglavnom odgovoreno sadržajem obrazloženje ove presude. Ipak nastavno otklanjajući podnesene prigovore Sud ukazuje da za provedbu geodetskog elaborata, odnosno za provedbu odgovarajuće katastarske promjene, nije propisana potreba pribavljanja suglasnosti nositelja prava na predmetnim i susjednim česticama, već je samo potrebna potvrda nadležnog tijela da je elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina. Ukazuje se i da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u svojoj presudi posl. br. Usž-1120718-2 od 24. listopada 2018. utvrdio da suglasnost nositelja stvarnog prava na katastarskoj čestici koja je predmet elaborata s predloženom parcelacijom nije propisana ni u jednoj odredbi kao uvjet provedbe parcelacijskog elaborata, iako se tim osobama mora omogućiti sudjelovanje u upravnom postupku u kojem se parcelacija provodi pri čemu se taj sud poziva na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3070/2013 od 27. travnja 2016. Slijedom navedenoga, razvidno je da tužiteljeva suglasnost nije bila potrebna za potvrdu predmetnog elaborata kao ni za njegovu provedbu od strane tuženika, ali je postojala zakonom propisana dužnost obavještavanja tužitelja kao upisanog vlasnika na predmetnoj čestici tijekom postupka izrade geodetskog elaborata i to radi javnog predočavanja elaborata te je tužitelju trebalo biti omogućeno sudjelovanje u upravnom postupku.

19. U odnosu na prigovor tužitelja kojim osporava pravo zainteresirane osobe da uopće pokrene postupak za provedbu promjene u katastarskom operatu te da su posljedično tome nezakonite i sve radnje i odluke koje su kasnije u postupku donesene, Sud navodi kako slijedi.

20.1. Člankom 94. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina može podnijeti: vlasnik ili ovlaštenik te pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes.

20.2. Člankom 97. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da se promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode se u katastru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ili pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku.

21. Sukladno određenju o uvjetima za provedbu promjene glede nositelja prava na zemljištu, proizlazi da je osoba upisana u posjedovnom listu vlasnik ili ovlaštenik predmetne nekretnine. Kako je iz spisa razvidno da je zainteresirana osoba podnijela zahtjev temeljem činjenice da je bila upisana u posjedovni list predmetne čestice, tako se ista može smatrati ovlaštenikom za pokretanje predmetnog postupka promjena u katastarskom operatu.

22. Konačno Sud navodi kako eventualne nezakonitosti rada Zemljišno knjižnih sudova u postupku provedbe prijavnih listova za zemljišnu knjigu ne mogu biti predmetom ovog spora.

23. Trebalo je stoga temeljem članka 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, ostaviti na snazi pobijanu odluku te odlučiti kao u točki I izreke ove presude.

23. S obzirom na zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog upravnog spora, specificiranog na raspravi održanoj 19. veljače 2025. (list 58 spisa), Sud navodi kako je isti utemeljen na članku 144. i pod pretpostavkom ostvarenja uvjeta iz članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima. Budući je sukladno članka 147. stavku 1. Zakona propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora i imajući na umu kako je točkom I izreke ove presude odbijen tužbeni zahtjev za poništenje osporenog rješenja, Sud zaključuje kako je tužitelj ovaj upravni spor izgubio te je tada u obvezi snositi sve njegove izdatke pa posljedično i troškove vlastitog zastupanja. Iz ovog razloga odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

24. U odnosu na zahtjev zainteresirane osobe za naknadom troškova ovog upravnog spora specificiranog na raspravi održanoj 19. veljače 2025. (list 58 spisa), Sud navodi kako je isti utemeljen na članku 144. Zakona o upravnim sporovima, a kojim je propisano i da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom, te na temelju Tbr. 27 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23. - u daljnjem tekstu Tarifa). Zainteresirana osoba je podnijela zahtjev za naknadom troškova odgovora na tužbu u iznosu od 500 bodova te troškova pristupa na ročište od 19. veljače 2025. u ukupnom iznosu od 500 bodova, a što ukupno iznosi 2.000,00 eura uz zatraženo uvećanje za iznos PDV-a.

25.1. Člankom 114. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima određeno je da troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora. Troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu.

25.2. Člankom 114. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima propisano je da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Ako stranka djelomično uspije u sporu, sud može, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da se troškovi raspodijele razmjerno uspjehu u sporu.

26. Imajući na umu kako je tužitelj u cijelosti izgubio u sporu, a koja okolnost tada dovodi do obveze tužitelja da snosi sve opravdane troškove spora, Sud je u obvezi utvrditi koji se troškovi, a koje troškove zainteresirana osoba potražuje svojim zahtjevom, mogu smatrati opravdanim.

27. Sud u cijelosti osnovanim uzima zahtjev za naknadu troškova sastava odgovora na tužbu, podnesenog u skladu s pozivom suda, a kojim je iznesen obrazloženi prijedlog odluke u odnosu na tužbeni zahtjev, odnosno naknadu troškova pristupa na ročišta po pozivu Suda. Stoga je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

U Zagrebu 26. veljače 2025.

Sudac

Vlaho Bassegli Gozze

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave presude u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu.

DNA:

1. Odvjetničko društvo Joka & Vegar, Zagreb, Kranjčevićeva 14,

2. Državna geodetska uprava, Zagreb, Gruška ulica 20

3. Odvjetnica Danijela Blažević, Zagreb, Mirka Viriusa 16

4. U spis