REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-216/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Martinu Sherriju, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika NAVA BANKA d.d. u stečaju, Zagreb, Tratinska 27, OIB: 07492912398, zastupanog po stečajnom upravitelju Zdravku Mitaku, a ovaj zastupan po punomoćniku Nebojši Antoliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Antolić i suradnici j.t.d., Zagreb, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 26. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odgađa se izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod poslovnim brojem: Povrv-598/2021 od 19. svibnja 2023. (zahtjeva za izravnu naplatu podnesen 10. siječnja 2025. u 09:22 sata), do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na čije pokretanje je ovršenik upućen ovosudnim zaključkom pod poslovnim brojem: Ovr-216/2025 od 26. veljače 2025., a radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika od 21. siječnja 2025. za naknadu troškova postupka.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od 17. veljače 2025. za naknadu troškova postupka.

zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod poslovnim brojem: Povrv-598/2021 od 19. svibnja 2023. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 21. siječnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod poslovnim brojem: Povrv-598/2021 od 19. svibnja 2023.

2. U prijedlogu se ovršenik poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ), odnosno da ovrhovoditelj nije bio ovlašten pokrenuti postupak izvansudske ovrhe, jer je njegova tražbina prestala.

Ovršenik u bitnom navodi da ima potraživanje prema ovrhovoditelju i to temeljem pravomoćnog rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sisku, pod poslovnim brojem: Ovr- 1426/2004, a slijedom čega je 20. svibnja 2023. izjavio prijeboj ovrhovoditelju, te je u prilog navedenom dostavio Izjavu o prijeboju od 04. prosinca 2024. (list 18. spisa), koju je ovrhovoditelj zaprimio 09. prosinca 2024., a što je razvidno iz priložene povratnice (list 19. spisa). Nadalje, ovršenik navodi da je s danom 20. svibnja 2023. proveden prijeboj, jer je prema ovrhovoditelju imao tražbinu u iznosu 158.368,30 EUR (glavnica 54.298,46 EUR, troškovi ovrhe u iznosu 663,61 EUR i zatezna kamata u iznosu 95.406,23 EUR), te da je nakon ovog prijeboja preostalo potraživanje ovršenika u iznosu 133.171,37 EUR. Ovršenik ukazuje da je za ovaj preostali iznos potraživanja u tijeku ovršni postupak koji se vodi pred Općinskim sudom u Sisku, pod poslovnim brojem: Ovr-1426/2004, te da je dio potraživanja iz ovog spora namiren prodajom nekretnine založnog dužnika u drugom ovršnom postupku, a koji je vođenom pred Općinskim sudom u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Ovr-161/04, dok za ostali dio nepodmirenog duga (u slučaju osporavanja iznosa) predlaže provesti financijsko vještačenje s zadatkom vještaku da utvrdi iznos tražbine prema rješenju o ovrsi Općinskog suda u Sisku, pod poslovnim brojem: Ovr- 1426/2004 od 14. svibnja 2004. Ovršenik smatra da su prema čl. 195. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO) ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za prijeboj, stoga da je tražbina ovrhovoditelj prestala i da on nije bio ovlašten zahtijevati izravnu naplatu.

U odnosu na odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika ukazuje da ovrhovoditelj nema imovine iz koje bi on mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom ostvariti povrat ustegnutih novčanih sredstava u iznosu od 19.592,43 EUR, a što čini vjerojatnim nastup nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete. U prilog svojih tvrdnji ovršenik je priložio Zamolbu ovrhovoditelja od 23. siječnja 2020. (list 35. spis), a iz čijeg teksta je razvidno da ovršenik priznaje svoj dug i činjenice o svom imovnom stanju, odnosno o iznosu mirovine i nemogućnosti ishođenja kredita zbog ovrhe po računu. Također, ovršenik ukazuje na činjenicu da ovrhovoditelj ima u vlasništvu dvije (2) nekretnine, odnosno da je jedna od tih nekretnina upisana je u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je ona predmet ovrhe u ovršnom postupku Općinskog suda u Sisku, pod poslovnim brojem:

Ovr-1426/2004, a radi namirenja tražbine ovršnika prema ovrhovoditelju, te da je ova nekretnina u sudskom postupku prema procjeni vještaka iz 2023. procijenjena na iznos 51.000,00 EUR, dok njegova tražbina prema ovrhovoditelju nakon prijeboja na dan 20. svibnja 2023. iznosi 133.171,37 EUR, odnosno na dan izjave o prijeboju 04. prosinca 2024. iznosi 139.134,06 EUR. Za drugu nekretnina koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ovršeniku ukazuje da su na njoj već izvršene zabilježbe ovrhe. Ovršenik je dostavio i Uvjerenje (list 71. spisa) iz kojeg je razvidno da ovrhovoditelj nema vrjednijih vozila u svome vlasništvu. Slijedom navedenog, ovršenik smatra da su ispunjene kumulativne pretpostavke iz čl. 65. OZ-a za donošenje rješenja kojim se nalaže FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a tim više jer su sporna novčana sredstva dio stečajne mase, pa bi nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta nastala i za stečajne vjerovnike i vjerovnike stečajne mase.

I naposljetku ovršenik potražuje troškove na ime sastava prijedloga za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u iznosu od 500,00 EUR, sastava prijedloga za odgodu u iznosu od 250,00 EUR, a što sve uvećano za PDV od 25% daje iznos od 937,50 EUR, te troškove na ime sudske pristojbe u iznosu od 121,20 EUR, odnosno ukupno iznos od 1.058,70 EUR.

3. Prijedlozi ovršenika od 21. siječnja 2025. dostavljeni su ovrhovoditelju 07. veljače 2025. na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 17. veljače 2025. u cijelosti usprotivio navodima ovršenika, te je zatražio naknadu nastalih mu troškova i troškova na ime sudskih pristojbi.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava je osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Prijedlogom od 21. siječnja 2025. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

8. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, sud je stava kako je ovršenik isti učinio vjerojatnim. Nadalje, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima.

9. Uvidom u presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod poslovnim brojem:

Povrv-598/2021 od 19. svibnja 2023. utvrđeno je da je točkom II. naloženo ovršeniku da ovrhovoditelju na ime troška ovršnog i parničnog postupka isplati iznos od 17.196,93 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 19. svibnja 2023. do isplate i sve u roku od 15 dana.

10. Uvidom u Zamolbu ovrhovoditelja od 23. siječnja 2020. (list 35. spis) utvrđeno je da je ovrhovoditelj u mirovini od 2007. i da se u odnosu na ovo primanje provodi ovrha na novčanim sredstvima, a što za posljedicu ima kreditnu nesposobnost ovršenika.

11. Uvidom u Zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i Zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da ovrhovoditelj ima u vlasništvu dvije (2) nekretnine. Na prvoj navedenoj nekretnini izvršene je zabilježba ovrhe, dok je druga nekretnina predmet ovršnog postupka, radi namirenja tražbine ovršenika i ista je procijenjena na iznos 51.000,00 EUR. 12. Ovršenik je dostavio i Uvjerenje (list 71. spisa) iz kojeg je razvidno da ovrhovoditelj nema vrjednijih vozila u svome vlasništvu u sustavu MUP-a.

13. Bitno je ukazati da za ispunjenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome, je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

14. S obzirom da je iz naprijed navedenog vidljivo da ovrhovoditelj nema vrjednije imovine koja je slobodna od tereta, a sam ovrhovoditelj nije dostavio nikakve dokaze u prilog svojih navoda o postojanju imovine, već samo predlaže da sud pribavi od FINA-e podataka, da li se nad njegovim računima provodi ovrha, odnosno da pribavi rješenje o njegovoj mirovini od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te da ga prema potrebi sasluša. Nadalje, za procijenjenu vrijednost nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ovrhovoditelj tvrdi da je općepoznato da je svaka nekretnina danas u prosjeku vrijedi najmanje 100.000,00 EUR.

15. Nadalje, za istaknuti je da je potraživanje ovrhovoditelja samom zapljenom na računu ovršenika osigurano i zaštićeno zakonskom zateznom kamatom koja i dalje na zaplijenjeni iznos teče, a ovršenik navedenim sredstvima ne može raspolagati, pa su navedena sredstva osigurana do okončanja postupka i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez ovih sredstava.

16. Slijedom navedenog, postoji velika vjerojatnost da u slučaju uspjeha ovršenika, imovina ovrhovoditelja ne bi bila dostatna za povrat ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s njegova računa i prenesen ovrhovoditelju, te kako su ispunjenje pretpostavke iz čl. 65. st. 1. OZ-a, sud je odlučio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

17. Ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

18. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (st. 1.), s tim da se na to pravno sredstvo na odgovarajući primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ-a (st. 2.).

19. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. I 9. OZ-a, odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave i da je tražbina prestala.

20. Odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana; dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave tog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

21. Kako ovršenik ističe razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.

22. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka je neosnovan.

23. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.

24. Iako je sud prihvatio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku s obzirom da raspolaže ovršnom ispravom protiv ovršenika i imao je zakonsku osnovu za pokretanje postupka izravne naplate. Ovršeniku nije priznat ni trošak sudskih pristojbi, jer ovršenik nije pozvan na plaćanje pristojbi, te je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

25. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od 17. veljače 2025. na prijedlog ovršenika. Odredbom čl. 14. st. 4. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu. Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu s obzirom da očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Naime, sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke, odnosno sud je ovrhovoditelju samo dao mogućnost, ali ne i obvezu da odgovori na prijedlog ovršenika. Ovrhovoditelju nije priznat ni trošak sudskih pristojbi, jer isti nije ni pozvan na plaćanje pristojbi. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 26. veljače 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po pun. uz podnesak ovrhovoditelja od 17. veljače 2025.

3. FINA-i – putem web servisa

4. Spis