Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3050/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od sudaca Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, te Gordane Bošković Majerović, kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Šefiki Lazarin, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika: 1. OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Damiru Vargi, odvjetniku iz Vinkovaca, radi utvrđenja i zabrane ometanja prava služnosti, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-805/2021-40 od 10. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 25. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika 1/OR i 2/ER kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-805/2021-40 od 10. svibnja 2023.

II Tužiteljici se ne dosuđuju troškovi odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom citiranom u izreci odlučeno je:

„I Utvrđuje se da u korist k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica], obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine u vlasništvu tužiteljice, postoji pravo stvarne služnosti puta i to: pravo kolnika (pravo prolaza i provoza) u širini od 4,25 m i dužini 11,90 m i da postoji pravo staze (pravo prolaza) u korist zgr. 156/4 k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine u vlasništvu tužiteljice u širini 1,00 m i u dužini 6,70 m, sve na teret zgr. 156/3 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine u vlasništvu NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 32 281 Ivankovo, sve prikazano u skici lica mjesta – 2. dopuna od 09. prosinca 2022. godine izrađena po stalnom sudskom vještaku Eduardu Klimanu, dipl. ing. geod., GeoKliman d.o.o., geodetski poslovi Poreč, koja čini sastavni dio ove Presude pa se ovlašćuje tužiteljica temeljem ove Presude zahtijevati i ishoditi u zemljišnoj knjizi upis navedenog prava stvarne služnosti puta: prava kolnika (pravo prolaza i provoza) u korist zgr. 156/4 i zgr. 160/3, obje k. o. [katastarska općina] i pravo staze (pravo prolaza) u korist 156/4 k. o. [katastarska općina], sve na teret poslužne nekretnine zgr. 156/3 k. o. [katastarska općina].

II Zabranjuje se tuženicima i svagdašnjem vlasniku zgr. 156/3 k. o. [katastarska općina] da tužiteljicu, sprječavaju i ometaju u vršenju prava stvarne služnosti puta: prava kolnika (pravo prolaza i provoza) i prava staze (prava prolaza) iz t. I ove Presude preko zgr. 156/3 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sve prikazano u skici lica mjesta – 2. dopuna od 09. prosinca 2022. godine stalnog sudskog vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod. iz t. I ove Presude, na način da uklone ogradni zid i vrata (kapiju) s prolaza navedenog u t. I ove Presude / ili podredno umjesto uklanjanja vrata (kapije) da tužiteljici daju ključ vrata (kapije) /, uključivo i zabranu budućeg takvog ili sličnog sprječavanja i uznemiravanja tužiteljice u vršenju prava stvarne služnosti puta iz t. I ove Presude.

III Dužni su tuženici solidarno naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.948,74 EUR/ 14.682,78 kn, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude (pogrešno: rješenja) tuženici 1/OR i 2/ER (dalje: tuženici) su podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupka (Narodne novine br.: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) uz prijedlog da drugostupanjski sud prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu tuženika predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu a tužiteljici dosuditi troškove odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. U postupku je utvrđeno:

- da je tužiteljica vlasnica k. č. zgr. [katastarska čestica] i zgr. 160/3 obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]., a u vrijeme podnošenja tužbe tuženici su bili uknjiženi kao suvlasnici svaki u 1⁄2 dijela k. č. zgr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je u vrijeme zaključenja glavne rasprave kao vlasnik k. č. zgr. [katastarska čestica] upisan DR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otac tuženika, koji je predmetnu nekretninu stekao na temelju Ugovora o darovanju sklopljenim 11. veljače 2022. godine u kojem je on imao svojstvo obdarenika, a tuženici OR i ER svojstvo darovatelja, te da predmetne nekretnine međusobno graniče, da je očevidom lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke struke utvrđeno da predmet spora - pravo prolaza i provoza preko k. č. zgr. [katastarska čestica] počinje sa kapije koja dijeli asfaltiranu ulicu i dio k. č. zgr. [katastarska čestica] na sjeveroistočnoj strani, te otuda pravo prolaza i provoza ide prema zapadu širine cca 4,30 m, pa prema zapadu sve do ogradnog zida koji dijeli k. č. zgr. [katastarska čestica] od k. č. zgr. [katastarska čestica], te nastavno prema zapadu u istoj širini preko k. č. zgr [katastarska čestica] sve do k. č. zgr. [katastarska čestica].

Pravo prolaza sa k. č. zgr. [katastarska čestica] i to sa sjeverne strane kuće na istoj k.č. pa prema istoku uz sjeverno pročelje kuće na k. č. zgr. [katastarska čestica] te nastavno prema istoku uz sjeverno pročelje stepeništa na k. č. zgr. [katastarska čestica] te sve do sjevernog pročelja kuće sagrađene na k. č. zgr. [katastarska čestica] i to sve u širini od 1 m,

- da k.č. zgr. odnosno kuća na k. č. zgr. [katastarska čestica] nema ulazna vrata sa južne strane na javnoj ulici, već samo jedan prozor dimenzija 50x50 cm na jugoistočnoj strani roh bau objekta zgr. 156/4, a visinska razlika između asfaltirane ulice sa južne strane k. č. zgr. [katastarska čestica] i betonske podne ploče unutar roh bau zgrade na k. č. zgr. [katastarska čestica] iznosi cca od 70 do 80 cm, a prijelaz sa asfaltirane ulice sa zapadne strane dvorišta zgr. 160/3 u svrhu prolaza i provoza prelazi preko dvorišta k. č. zgr. [katastarska čestica] te dalje prema istoku preko dvorišta k. č. zgr. [katastarska čestica] te dalje prema istoku preko dvorišta zgr. 160/1 sve do predmetnog dvorišta k. č. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina],

- da tužiteljica tvrdi da je pravo služnosti puta, pravo prolaza i provoza od nje i njezinih pravnih prednika izvršavano "oduvijek", preko 100 godina a tuženici su k. č. zgr. [katastarska čestica] kupili 2008. godine, ali i nakon toga da je tužiteljica izvršavala pravo služnosti prolaza i provoza preko njihove nekretnine, dok tuženici nisu prije podnošenja tužbe 26. listopada 2021. godine, na granici sa k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijeloj dužini podignuli zid veličine cca 8,45 m, visine 1,70 m i debljine 20 cm i na taj način onemogućili tužiteljicu u izvršavanju prava stvarne služnosti puta kako ga je inače do tada izvršavala,

- da su tuženici istaknuli da tužiteljica može pristupati do svoje nekretnine sa ulične strane tj. sa ulice Borgo i to bez ikakvih problema tj. da ne mora prelaziti preko nekretnine tuženika za pristupiti do svojih nekretnina i da tužiteljica pokušava zloupotrebljavati svoja vlasnička ovlaštenja.

6. Očevidom lica mjesta utvrđeno je da tužiteljica do svoje nekretnine k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ni na koji način ne može pristupiti sa ulice Borgo (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), niti je ikada, što je utvrđeno iz starih fotografija koje je tužiteljica priložila spisu pristupala na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pristup sa te ulice nije nikada postojao niti su sa strane ulice Borgo postojala bilo kakva vrata ili otvori kojima bi se pristupalo na k. č. zgr. [katastarska čestica]. Očevidom je utvrđeno da taj pristup nije moguć ni danas upravo zbog visinske razlike tj. s obzirom da visina ulice nije na istom nivou kao i prizemlje objekta na k. č. zgr. [katastarska čestica], a koja visinska razlika je oko 80 cm. Iz fotografija sa lista 22 spisa (fotografija broj 3) utvrđeno je da niti jedan objekt, a ima ih nekoliko u nizu nije imao otvore u obliku vratiju za pristup na ulicu (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Također iz fotografija sa lista 22 spisa (fotografija 1 i 2) utvrđeno je da je pristup u nekretninu tužiteljice k. č. zgr. [katastarska čestica] bio sa dvorišne strane, te da se radilo o jednom zajedničkom dvorištu u kojem nije postojalo prepreka zidova, kao što postoji i danas, a što je izgrađeno od strane tuženika prije godinu odnosno dvije. Iz iskaza svjedoka utvrđeno je da je tužiteljica, a prije nje i njezini pravni prednici izvršavala pravo služnosti prolaza i provoza i to upravo mjestom kako je to i prikazano na skici lica mjesta mjerničkog vještaka za pristupiti do svoje nekretnine.

7. Iz iskaza svjedoka, iz fotografija priloženih spisu, a napose neposrednim očevidom lica mjesta sud je utvrdio, da tužiteljica ni njezini pravni prednici nisu nikada imali pristup do svojih nekretnina sa ulice Borgo, a niti je moguć pristup do nekretnine tužiteljice sa ulične strane tj. sa ulice Borgo, a sve iz razloga kako je to i opisano u iskazu mjerničkog vještaka danog na licu mjesta.

8. Zato prvostupanjski sud zaključuje, da su tužiteljica i njezini pravni prednici pravo prolaza i provoza preko nekretnine tuženika stekli i znatno prije nego su tuženici kupili k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nakon što su tuženici kupili tužiteljica je nastavila izvršavati pravo služnosti provoza i prolaza. Tužiteljica i njezini pravni prednici su bili pošteni posjednici, to znači da nije znala niti je s obzirom na okolnosti, imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo izvršavati predmetnu služnost.

8.1. Tužiteljica je svoje nekretnine koristila, i to k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ranije kao štalu koju je ranije koristio i njezin otac RR sve do svoje smrti, a koju štalu je koristio za držanje volova, te se spornim prolazom prolazilo i volovima i zaprežnim kolima, a u štalu se pristupalo pješke. Nakon smrti oca tužiteljice sporni prolaz i provoz za pristup do svojih nekretnina koristila je tužiteljica sve dok ju u tome nisu onemogućili tuženici izgradnjom zida i postavljanjem željeznog portuna.

8.2. Služnost je stvarno pravo na tuđoj stvari na temelju kojega se ovlaštenik može tom stvari koristiti na određeni način. U konkretnom slučaju radi se o pravu stvarne služnosti prolaza i provoza.

9. Odredbom čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, dalje: ZV) propisano je, da se stvarna služnosti osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, a stavkom 2. istog članka da se ne može dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

9.1. Navedena odredba odnosi se dakle na stjecanje stvarne služnosti dosjelošću, a ista se prema čl. 388. st. 1. ZV, odnosi na stjecanje, promjenu, pravne učinke i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu toga Zakona, dok se stjecanje stvarnih prava do stupanja na snagu ZV prosuđuju, prema st. 2. istog članka, prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku njihovog stjecanja, s time, da prema st. 3. rokovi koji su za stjecanje određeni tim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredom stavka 2. toga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen odredbama ZV ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

10. Očevidom lica mjesta zatim iz iskaza svjedoka, te iz fotografija i drugih materijalnih dokaza u spisu utvrđeno je da je tužiteljica, a prije nje i njezini pravni prednici koristila sporni prolaz i provoz više od 80 godina, a da im to nitko nije priječio niti smetao, radi čega osnovano prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo služnosti prolaza i provoza, koje više ne može izvršavati unazad nešto više od godine dana jer su tuženici izgradili sporni zid i postavili kapiju, a da tužiteljica nema drugog pristupa do svojih nekretnina. Provedenim dokazima utvrđeno je da tužiteljica predmetnu služnost nije izvršavala silom, ni potajno, ili na zamolbu do opoziva ili uopće zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine. Između stranaka nije bilo nikakvih problema i sporova vezano uz sporni prolaz i provoz do unatrag godinu do dvije dana.

11. Zato prvostupanjski sud zaključuje, da su tužiteljica i njezini pravni prednici su pravo stvarne služnosti prolaza i provoza stekli još u vrijeme primjene Zakona o vlasničkopravnim odnosima (ZOVO iz 1980. godine), a i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ). Pravilno je zato primijenjeno materijalno pravo, kada je sud ocijenio da su ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću prema pravnom pravilu iz paragrafa 1486. Općeg građanskog zakonika, koji se primjenjuje kao pravna pravila na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti pravilnih pravila donesenih prije 6.4.194. i za vrijeme neprijateljske okupacije (NN br. 53/91.) budući da su ispunjene pretpostavke iz te odredbe.

12. Tužiteljica je dokazala da je ona i njezini pravni prednici u posjedu prava služnosti prolaza i provoza više od 80 godina koji posjed od tada pa do otprilike pred dvije godine nikada nitko ni na koji način nije osporavao, zato je sud prihvatio da kakvoća posjeda kakvog je izvršavala tužiteljica, a prije nje njezini pravni prednici ima onu kvalitetu čije vršenje kroz određeno vremensko razdoblje proizvodi određene pravne učinke točnije utvrđeno je da je posjed tužiteljice i istinit i pošten i kontinuiran tj. da je vršen u zakonom propisanom vremenu.

13. Prema odredbi čl. 233. st. 1. ZV-a ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati, a isto tako ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga.

14. Navedene činjenice sud je utvrdio pravilnom ocjenom dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, te je o tome dao valjane razloge, koje prihvaća i ovaj sud. Tuženici činjenična utvrđenja osporavaju na način da provedene dokaze tumače na drugačiji način koji njima odgovara, iz provedenih dokaza, koje je prvostupanjski sud doista detaljno ocijenio, proizlazi činjenica izvršavanja prava stvarne služnosti kako je opisano kroz razdoblje od najmanje dvadeset godina.

14.1. Tuženici pri tom ukazuju na jedan dio iskaza svjedoka UR, brata tužiteljice, koji je iskazao da su pristupali na udaljenosti od cca 1,5 m do 2 m od fasada kuće na kčbr. [katastarska čestica] jer nisu prolazili odmah uz vrata, a to je bilo mjesto i na dijelu gdje su sada stepenice, sagrađene prije 10 do 15 godina, zanemarujući da iz skice lica mjesta na kojoj se temelji osporena odluka (l. 64 spisa) proizlazi da su stepenice odmah uz fasadu kuće na kčbr. [katastarska čestica], dok je pravo prolaza ucrtano upravo u iskazanoj udaljenosti od kuće, kako je taj svjedok iskazao.

15. Pri tom treba istaknuti da u sporu radi utvrđenja postojanja prava služnosti prolaza i provoza na temelju dosjelosti, nije odlučno ima li nekretnina i drugu mogućnost prilaza (u konkretnom slučaju to je samo kontrolna činjenica, radi provjere navoda svjedoka da se upravo na spornom dijelu nalazio put kojim se prolazilo i provozilo) a niti iz jednog provedenog dokaza ne proizlazi da bi se u objekte u ulici u kojoj se nalazi i objekt tužiteljice, ulazilo iz Ulice Borgo jer niti njezin, niti susjedni objekti nemaju vrata na toj strani.

16. Nadalje, činjenica da su tuženici u tijeku trajanja parnice, čija je zabilježba izvršena u zemljišnim knjigama, darovali svoju nekretninu svom ocu, DR, ne utječe na pravilnost primjene materijalnog prava, niti promjena vlasništva može spriječiti da se parnica dovrši između stranaka koje su bile vlasnici u vrijeme njezinog pokretanja, a posebno imajući na umu da stvarni teret prati nekretninu i njezinog svakodobnog vlasnika.

17. Radi toga je na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je utvrđeno pravo stvarne služnosti puta u korist nekretnine u vlasništvu tužiteljice na kčbr. [katastarska čestica] Tar te zabranjeno tuženicima kao i svagdašnjem vlasniku te poslužne nekretnine ometanje tužiteljice u vršenju tog prava kao i naloženo da uklone ogradni zid i vrata s prolaza, odnosno da joj predaju ključ vrata i klone se takvog uznemiravanja njezinih vlasničkih ovlaštenja ubuduće.

18. Na temelju odredbe čl. 368. st. 1., a budući da nisu ostvarene niti bitne povrede ZPP iz čl. 365. st. 2. na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te u odnosu na troškove odgovora na žalbu, na temelju čl. 166. st. 1. u vezi čl. 155. st. 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 25. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić