Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1664/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Ksenije Jakovčević, članice vijeća, Jadranke Matić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Lidije Bošnjaković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Bojan Bacinger, odvjetnik u Čakovcu, protiv tuženika SI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Željko Ćapin, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Pn-36/2021-31 od 1. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2025.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Pn-36/2021-31 od 1. ožujka 2023. u dijelu pod točkama II. i III. izreke i predmet se u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. Odbacuje se žalba tužitelja II iz [adresa] kao nedopuštena u odnosu na točke I. i IV. izreke presude Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Pn-36/2021-31 od 1. ožujka 2023.
III. Ostavlja se da se o trošku tužitelja nastalog mu podnošenjem žalbe i trošku tuženika nastalog mu podnošenjem odgovora na žalbu odluči konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku platiti tužitelju 154,84 eura sa zateznim kamatama tekućim od 1. siječnja 2021. do isplate (točka I. izreke), odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.504,19 eura sa zateznom kamatom tekućom od 1. siječnja 2021. do isplate (točka II. izreke) naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 85,23 eura (točka III. izreke) i odbijen je kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 165,90 eura (točka IV. izreke).
2. Protiv prvostupanjske presude u cijelosti žali se tužitelj pozivom na sve žalbene razloga iz čl. 353. st. 1.točka 3. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu u skladu s navodima žalbe ili da ukine pobijanu presudu i da predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje te zahtjeva naknadu troška nastalog mu podnošenjem žalbe.
3. Odgovorom na žalbu tuženik osporava osnovanost žalbe tužitelja i predlaže da žalbeni sud potvrdi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu te zahtjeva naknadu troška nastalog podnošenjem odgovora na žalbu.
4. Žalba je djelomično osnovana i djelomično nedopuštena.
5. Predmet ovog spora zahtjev je tužitelja da se tuženiku naloži da mu naknadi imovinsku štetu koja je posljedica radnji tuženika (tuženik je premjestio košnice u vlasništvu tužitelja s jedne na drugu lokaciju, što je dovelo do pomora/ gubitka dijela pčela i time do proizvodnje manje količine meda, koji tužitelj prodaje i tako ostvaruje zaradu).
6. Sud prvog stupnja djelomično je prihvatio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da iz rezultata dokaznog postupka proizlazi:
- da je tuženik 7 tužiteljevih košnica premjestio na udaljenost od cca 200 metara zračne linije od mjesta na kojem ih je tužitelj ostavio,
- da je zbog toga u košnici ostao manji broj pčela, što je za posljedicu imalo smanjenu proizvodnju meda u toj godini i nastanak štete za tužitelja,
- da je tužitelj med prodavao u izravnoj prodaji, na kućnom pragu, a da je, sukladno nalazu i mišljenju vještaka prosječna prodajna cijena u izravnoj prodaji je iznosila 50 kn/kg.
- da je prema nalazu i mišljenju vještaka, koji da je podatke dobio od Hrvatskog pčelarskog saveza, a koje je savez prikupio putem svojih udruga članica, čiji članovi predstavljaju 72,5% pčelara od ukupnog broja pčelara u Republici Hrvatskoj upisanih u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, procijenjeno da je prosječna proizvodnja meda u 2020. za Međimursku županiju iznosila 5 kg/košnici,
- da i iz iskaza svjedoka VI, predsjednika udruge Agacija i člana upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza i pašnog povjerenika Hrvatskog pčelarskog saveza za područje na kojem se tužitelj bavi pčelarstvom, proizlazi da je pčelarska godina 2020. bila loša,
- pa da bi na temelju tih činjenica tužitelju pripadala naknada štete za 7 LR košnica, uz prosječnu proizvodnju meda od 5 kg po košnici (ukupno 35 kg za 7 košnica), po cijeni od 50,00 kn/kg meda, u iznosu od 1.750,00 kuna (232,26 eura)[1] ,
- ali kako je tijekom postupka utvrđeno (navodi samog tužitelj) da je svega 1/3 pčela preživjela premještaj košnica (1/3 pčela ostala u voćnjaku, 1/3 pčela je uginula dok je 1/3 pčela ostala živa u košnicama) da je taj iznos umanjen za 33,33 % i tužitelju je dosuđena naknada štete u iznosu od 154,84 eura (ranije 1.166,66 kn).
1 1 euro = 7,53450 kn
6.1. Pri tome se sud nije pozvao ne neke određene odredbe materijalnog prava.
7. Osnovano se navodima žalbe osporava pravilnost takve odluke.
8. Sud prvog stupnja svoju odluku temelji na nalazu i mišljenju vještaka Branka Krnjka, a da pri tome taj nalaz ne dovodi u vezu s ostalim provedenim dokazima, niti u tom smislu daje valjano i jasno obrazloženje (čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a).
9. Tako sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka Branka Krnjka utvrđuje da je prosječna proizvodnja meda u 2020. za Međimursku županiju iznosila 5 kg/košnici, koje podatke je vještak, prema kazivanju, dobio od Hrvatskog pčelarskog saveza. Međutim, pri tome zanemaruje da taj podatka, ako se radi o službenom podatku, nije priložen uz nalaz i mišljenje, a niti je vještak pojasnio od koga je, eventualno dobio taj podatak. Osim toga, kada je riječ o ovom podatku, sud ne uzima u obzir i ne cijeni da je svjedok BI, koji je predsjednika udruge "Agacija" i člana upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza i pašnog povjerenika Hrvatskog pčelarskog saveza za mikrolokacijsko područje gdje je tužitelj držao pčele, Jobova graba, izjavio da se službeni podaci o količini proizvedenog meda prikupljaju tek od 2022. i to od strane nadležnog ministarstva.
10. Nadalje, mišljenje vještaka da je prosječna proizvodnja meda u Međimurju za tu godinu iznosila 5kg ne može se provjeriti jer je sam vještak, kao što su to potvrdili i neki od svjedoka, među kojima i VI, naveo da količina proizvedenog meda zavisi i o mikrolokaciji na kojoj s drže pčele, a prema kazivanju svjedoka VI, predsjednika udruge Agacija i člana upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza i pašnog povjerenika Hrvatskog pčelarskog saveza za mikrolokacijsko područje gdje je tužitelj držao pčele, Jobova graba, proizlazi da je proizvodnja za 2020. bila otprilike 15 kg meda po košnici, što bitno odskače od onog što je sud utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještaka i u kojem dijelu sud iskaz ovog svjedoka nije cijenio u odnosu na navode vještaka i ostale provedene dokaze.
11. Slijedom toga, pravilno se navodima žalbe ukazuje da nalaz i mišljenje vještaka, na kojem sud temelji svoju odluku, nisu izrađeni jasno i stručno (čl. 261. u vezi s čl. 354. st. 1. ZPP-a), da ocjena dokaza općenito nije provedena na način propisan čl. 8. ZPP-a, kao i da za odlučne činjenice ne postoje valjani razlozi (čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a), zbog čega se ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku sadržanu pod točkom II. izreke pobijane presude.
12. Zbog navedenog je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke na temelju čl. 369. st. 1. ZPP-a.
13. U ponovno suđenju sud će otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom drugostupanjskom presudom te će potom donijeti novu odluku koju će ovaj sud moći ispitati.
14. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka sadržana pod točkom III. izreke (čl. 380. točka 3. ZPP-a).
15. Odluka pod točkom II. izreke temelji se na čl. 367. st. 1. u vezi s čl. 358. st. 1. i 3. ZPP-a.
16. Odluka o zahtjevima stranaka za naknadu troškova nastalih im u žalbenoj fazi postupka temelji se na čl. 166. st. 4. ZPP-a.
U Zagrebu 25. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
Ksenija Jakovčević
