Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br.3.

31550 Valpovo

Poslovni broj: Pn-15/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja RZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po pun. Nikoli Eror, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., OIB 10840749604, Slavonska avenija 1B, Zagreb, zastupan po pun. Zlatku Zvonarević, odvjetniku iz Osijeka, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave 22. siječnja 2025., na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), objavljene 25. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. N a l a ž e s e tuženiku Generali osiguranje d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 1B, OIB 10840749604, isplatiti tužitelju RZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 26.000,00 € na ime neimovinske štete zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 09. studenog 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa sve do potpune i konačne isplate, sve u roku 15 dana.

II. N a l a ž e s e tuženiku Generali osiguranje d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604 isplatiti tužitelju RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.000,00 € na ime naknade imovinske štete zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 07. prosinca 2023. do dana 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, pa sve do potpune i konačne isplate, a sve u roku 15 dana.

III. N a l a ž e s e tuženiku Generali osiguranje d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604 isplatiti tužitelju RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 200,00 € na ime naknade imovinske štete radi troškova liječenja i uništene odjeće zajedno sa zateznim kamatama uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, tekućim od dana presuđenja tj. 25. veljače 2025. pa sve do isplate, a sve u roku 15 dana.

IV. N a l a ž e s e tuženiku Generali osiguranje d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604 plaćati tužitelju RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečno iznos od 360,00 € na ime rente radi tuđe pomoći i njege počevši od 07. prosinca 2023. pa nadalje zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 07. prosinca 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine do isplate, računajući od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, s time da dospjele iznose plati odjednom u roku od 15 dana, a ostale kako budu dospijevali najkasnije do svakog 10. u mjesecu za tekući mjesec dok za to postoje zakonski razlozi.

V. N a l a ž e s e tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 9.911,86 € sa zakonskim zateznim kamatama počev od presuđenja tj. 25. veljače 2025. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine do isplate, računajući od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, s time da dospjele izn, sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana, dok se tužitelj s preostalim zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu od 187,50 € o d b i j a .

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 05. kolovoza 2023. u 16:15 sati, na cesti D515- Velimirovac (D53) - Đakovo (D7/Ž4145) Markovac Našički (D2) - Đakovo (D7), općina Drenje na km 18 + 750 m, dogodila prometna nezgoda za koju je isključivo odgovoran PZ upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], marke Volkswagen Golf, a koje vozilo je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom broj: [broj police].

1.1. Prilikom nastanka prometne nezgode, kao putnik u vozilu koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi, reg. oznake [registarska oznaka], zadobio je teške tjelesne ozljede radi kojih se liječio u Kliničkom bolničkom centru u Osijeku na raznim odjelima. Radi zadobivenih teških tjelesnih ozljeda prilikom prometne nezgode, pretrpio je neimovinsku štetu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kao i imovinsku štetu zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom te radi troškova liječenja i uništene odjeće. Navodi da je mjesec dana bio primoran boraviti u bolnici na liječenju nakon prometne nezgode i služiti se ortopedskim pomagalom u vidu potpazušne štake s podešavanjem visine. Zbog posljedica zadobivenih u prometnoj nezgodi i dan danas mu je otežano normalno životno funkcioniranje, a sve zbog lomova koje je pretrpio. Pretrpio je slijedeće ozljede prilikom prometne nezgode: fractura radii partis disaltis dex; fractura pertrochanterica femoris dex; fractura colli lateralis te trohaneri majoris coxae sin; contusio pulmonum; fractura costarium in seriam (V-X) sin; fractura bimalleolaris crusis dex. Sukladno ozljedama koje je pretrpio smatra da je nastalo umanjenje životne i radne sposobnosti od minimalno 50%. Isto tako smatra da je pretrpio bolove jakog intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 21 dan te blagog intenziteta 90 dana i isti su doživotni. Primarni strah jakog intenziteta je trajao vrlo kratko za vrijeme nezgode i neposredno nakon nje, a sekundarni strah jakog intenziteta je trajao 2 dana, srednjeg intenziteta je trajao 7 dana, a blagog intenziteta 21 dan. Navodi da je ostala srednja naruženost uvjetovana ožiljcima postoperativno i šepanjem prilikom hodanja vidljiva trećim osobama uvijek. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna tijekom nošenja imobilizacije u trajanju od 5 sati od nestručne osobe.

1.2. Navodi da se obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 09. studenog 2023. te mu je tuženik kao nesporan iznos ukupno pretrpljene štete isplatio iznos od 7.000,00 €. Dana 29.prosinca 2023. podnio je prigovor na isplaćeni iznos, međutim tuženik mu je 05. siječnja 2024. odgovorio kako ostaje kod svoje odluke za isplatom iznosa od ukupno 7.000,00 € na ime cjelokupne naknade štete. Naime, tuženik nije pojasnio u svojim očitovanjima za što se konkretno odnosi isplaćenih 7.000,00 €, stoga postavlja tužbeni zahtjev kao da se cjelokupan iznos od 7.000,00 € odnosi na neimovinsku štetu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

1.3. Sukladno najnovijim Orijentacijskom kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete, od tuženika potražuje naknadu neimovinske štete za fizičke boli iznos od 2.700,00 €, za strah iznos od 2.500,00 €, za duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti iznos od 22.000,00 € i za duševne boli zbog naruženosti iznos od 4.400,00 €, sveukupno 31.600,00 €. Kako mu je isplaćen iznos od 7.000,00 € tužbenim zahtjevom od tuženika potražuje iznos od 24.600,00 € na ime pravične novčane naknade neimovinske štete.

1.4. Osim toga, od tuženika potražuje i naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.000,00 €, za uništenu odjeću u iznosu od 100,00 € i za troškove liječenja iznos od 100,00 €.

1.5. Predlaže da sud sukladno čl. 1085., 1089., 1095., 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 i 125/11, dalje ZOO) usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 11.07.2022. ne prijepori pasivnu legitimaciju i odgovornost za uzrokovanje štete, ali se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom, kako osnovi tako i visini tužbenog zahtjeva, smatrajući da je nespornom isplatom u iznosu od 7.000,00 € u cijelosti naknadio tužitelju štetu iz ovog štetnog događaja. Svoju obvezu utvrdio je na temelju dostavljene medicinske dokumentacije pa smatra da je tražbina preko isplaćenih nespornih 7.000,00 € neosnovana.

2.1. U odnosu na potraživanje naknade imovinske štete za uništenu odjeću i troškove liječenja, ističe da tužitelj nije dostavio nijedan dokaz u prilog ovih tražbina pa je očigledno da su ove tražbine neosnovane. Uz navedeno, tužitelj u tužbi nije niti obrazložio u čemu se sastoje ove tražbine, na koji način su nastale i da li su opravdane. Zbog svega navedenog, predlaže da sud odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom.

3. Tužitelj je podneskom od 9. listopada 2024., nakon provedenog medicinskog vještačenja, specificirao tužbeni zahtjev opisan kao u izreci presude predlažući da ga sud usvoji u cijelosti, a kojem zahtjevu se usprotivio tuženik.

4. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem vještaka Ivana Lovrića te izvršio uvid u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, dok nije provodio dokaz saslušanjem tužitelja jer je punomoćnik tužitelja na ročištu održanom 22. siječnja 2025. odustao od tog dokaznog prijedloga zbog lošeg zdravstvenog stanja tužitelja.

5. Iz izvršenog uvida u potvrdu Policijske postaje Đakovo od 2. listopada 2023. razvidno je da se prometna nesreća dogodila 05. kolovoza 2023. u 16:15 sati, na cesti D515 - Velimirovac (D53) - Đakovo (D7/Ž4145) Markovac Našički (D2) - Đakovo (D7), općina Drenje na km 18 + 750 m u kojoj su sudjelovali PZ kao vozač i vlasnik vozila Volkswagen Golf reg. oznake [registarska oznaka], osigurano kod Generali osiguranje d.d. i BZ kao vozač vozila Audi A3, reg. oznake [registarska oznaka], a vlasnik vozila je LZ. Putnici u vozilima su bili VZ i UZ. Prometnu nesreću izazvao je vozač PZ koji je bio pod utjecajem alkohola s obzirom da je koncentracija u krvi bila najmanje 0,77 g/kg. U prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobili su BZ, UZ i VZ, a protiv PZ podnesena je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

6. Iz izvršnog uvida u medicinsku dokumentaciju priloženu spisu razvidne su ozljede tužitelja nastale prilikom predmetne prometne nesreće te tijek liječenja.

7. Iz izvršenog uvida u odštetni zahtjev razvidno je da je tužitelj putem punomoćnika tuženiku uputio odštetni zahtjev 9. studenog 2023. kojim potražuje od tuženika na ime cjelokupno pretrpljene naknade štete po predmetnom štetnom događaju iznos od 32.400,00 €.

8. Iz izvršenog uvida u obrazloženu ponudu tuženika od 13. prosinca 2023. razvidna je ponuda tuženika za tjelesne povrede na iznos glavnice od 7.000,00 € za neimovinsku i imovinsku štetu te iznos od 500,00 € za dvije odvjetničke radnje.

9. Iz izvršenog uvida u prigovor tužitelja na ponudu tuženika od 29. prosinca 2023. razvidno je da tužitelj nije zadovoljan isplaćenom ponudom od 7.000,00 € koja nije ni blizu dostatna da bi mu se nadomjestila cjelokupno pretrpljena šteta te predlaže da mu tuženik dodatno isplati iznos od 28.000,00 € za potpuno obeštećenje neimovinske i imovinske štete.

10. Iz izvršenog uvida u Odluku Komisije II stupnja tuženika od 5. siječnja 2024. razvidno je da tuženik smatra da je prigovor neosnovan jer ponovnim uvidom u cjelokupno dostavljenu medicinsku dokumentaciju za tužitelja te mišljenja njihovog liječnika cenzora utvrdili su da nema osnove za isplatom daljnjeg iznosa pored već isplaćenog iznosa od 7.000,00 €.

11. Iz izvršenog uvida u zdravstveni karton tužitelja razvidno je zdravstveno stanje tužitelja.

12. Iz izvršenog uvida u nalaz i mišljenje vještaka Ivana Lovrića razvidno je mišljenje vještaka utvrđeno pregledom cjelokupne medicinske dokumentacije priložene sudskom spisu. Vezano za ocjenu nematerijalne štete, a u svezi zadobivenih ozljeda u spornoj nezgodi, vještak je mišljenja da je tužitelj zbog pretrpljenih ozljeda tijekom liječenja imao bolove različitog intenziteta i to: jakog intenziteta u trajanju 9 dana, srednjeg intenziteta 30 dana, lakog intenziteta 90 dana. Imao je i nelagode tijekom liječenja: klinička i dijagnostička obrada, operacijski zahvati, kontrolni pregledi, dodatna dijagnostička obrada. Mogući su bolovi lakog do srednjeg intenziteta tijekom života koji su obuhvaćeni ocjenom smanjenja životnih aktivnosti.

12.1. Ozljeda tužitelja s obzirom na tip, lokalizaciju, intenzitet kao i konačni ishod cjelokupnoga liječenja s nastalim posljedicama uvjetovali su smanjenje životne aktivnosti od 50%. Ozljeda tužitelja spada u tešku tjelesnu ozljedu. Anatomsko- funkcijske posljedice nakon ozljeđivanja su smanjena pokretljivost desnog ručnog zgloba s posttraumatskom artrozom u jakom stupnju, posttraumatska artroza desnoga kuka uz smanjenju pokretljivost u jačem stupnju, serijski prijelom rebara s poremećajem plućne funkcije te natučenje pluća s posttraumatskom embolijom plućne arterije. Ocjenom smanjene životne aktivnosti obuhvaćeni su i mogući povremeni bolovi lakog do srednjeg intenziteta tijekom života.

12.2. Ozljede nastale prilikom nezgode kod tužitelja su ostavile naruženost izgleda i skladnosti tijela u srednjem stupnju uočljivo trećim osobama – operacijski ožiljci, otežano hodanje zbog posttraumatskih promjena na operiranim zglobovima kuka i nožnog zgloba, posttraumatski deformitet desnog ručnog zgloba.

12.3. Tužitelj je osjećao kratkotrajan primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozlijeđivanja. Sekundarni oblik straha različitog intenziteta uvjetovan je zabrinutošću o mogućim posljedicama nakon ozljeđivanja i to: jakog intenziteta u trajanju od 37 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana te lakog intenziteta u trajanju od 40 dana.

12.4. S obzirom na karakter i lokalizaciju ozljede kao i konačni ishod liječenja, tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć od nemedicinske osobe nakon izlaska iz bolnice 90 dana po 5 sati dnevno u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, te dodatno 1 sat od stručne medicinske osobe zbog previjanja dekubitusa. S obzirom na opće stanje tužitelja (koje je razvidno iz medicinske dokumentacije) potrebna mu je trajna tuđa njega i pomoć od nemedicinske osobe 3 sata dnevno.

13. Tužitelj nije imao primjedbi na pismeni nalaz i mišljenje vještaka.

14. Tuženik se u podnesku od 26. studenog 2024. očitovao na nalaz i mišljenje vještaka navodeći da nije suglasan s nalazom i mišljenjem vještaka. Ističe da je iz nalaza i mišljenja vidljivo da vještak za potrebe izrade ovog nalaza i mišljenja nije osobno pregledao tužitelja, zbog čega smatra da su utvrđenja pojedinih vidova i posljedica štete nepotpuni i neosnovani. U odnosu na utvrđenje i ocjenu stupnja naruženja, vještak nema objektivnu potvrdu naruženja jer nije pregledao tužitelja, zbog čega smatra da nije imao uvjeta za davanje ocjene ovog vida neimovinske štete, budući da naruženje spada u estetsku kategoriju, a ne u ocjenu same funkcionalnosti organizma. U odnosu na ocjenu straha, napominje da vještak nije psihijatar te je upitna kvalifikacija vještaka za davanje ocjene ovog vida štete. Navedena okolnost osobito se ogleda u podatku da je vještak strah jakog intenziteta, koji prema uobičajenoj sudsko-medicinskoj praksi uvijek traje najkraće, utvrdio da traje duže od srednjeg straha, koji pak uobičajeno traje duže od straha jakog intenziteta. Dakle, strah kao emotivna reakcija na traumu uobičajeno funkcionira tako da strah jačeg intenziteta traje kraće od straha slabijeg intenziteta, odnosno, omjer trajanja i intenziteta je obrnuto proporcionalni – jaki strah traje najkraće, a slabi najduže. Ukoliko je pak vještak smatrao da se u ovom slučaju radi o okolnostima koje su specifične i rijetke u medicinskoj praksi, smatra da je trebao detaljno obrazložiti takve okolnosti i pozvati se medicinsku literaturu koja opisuje takve netipične pojave. U ocjeni smanjenja životne aktivnosti, vještak je propustio navesti koliko postotaka nosi svaka od nabrojanih posljedica, kako bi se moglo valjano ispitati objedinjenu ocjenu od 50%. U priloženoj medicinskoj dokumentaciji na temelju koje je vještak izradio nalaz ne postoji funkcionalni nalaz disanja, a kako vještak nije pregledao tužitelja, to je nejasno na čemu je vještak utemeljio tvrdnju da postoji poremećaj funkcije disanja-pluća. Uz navedeno, dijagnoze koje se u nalazu navode ne znači da je po završetku liječenja funkcija poremećena. Iz medicinske dokumentacije i nalaza vještaka nije razvidno da je tužitelj nastavio liječenje po pulmologu, stoga smatra da se ne može tvrditi da je stanje disanja i stanje pluća konačno. U medicinskoj dokumentaciji ne postoji mjerenje pokretljivosti zgloba, pa je razvidno da ovo utvrđenje vještaka nema temelj u priloženoj medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužitelja od strane vještaka.

14.1. Obzirom na sve prethodne primjedbe, smatra da nisu ostvareni činjenični uvjeti za procjenu trajne tuđe pomoći i njege jer se navod vještaka da će tužitelju biti potrebna trajna tuđa pomoć i njega temelji na nepotpunom i netočnom činjeničnom stanju zbog toga što vještak nije pregledao tužitelja i za što za pojedine tvrdnje ne postoji niti relevantna medicinska dokumentacija.

14.2. Smatra da je vještak za svako od navedenih utvrđenja i navoda morao imati temelj u medicinskoj dokumentaciji i rezultatima mjerenja funkcionalnosti organizma, a što se ne nalazi u medicinskoj dokumentaciji uz tužbu niti u nalazu vještaka te stoga ne prihvaća nalaz i mišljenje vještaka.

15. Vještak je na ročištu održanom 22. siječnja 2025. ostao kod pismenog nalaza i mišljenja navodeći da je greškom napisano da je 37 dana trajao jaki strah, a trebalo je pisati 3 dana, pa u tom dijelu ispravlja svoj nalaz i mišljenje.

U odnosu na primjedbe tuženika navodi da je nalaz napisan temeljem pregleda medicinske dokumentacije bez pregleda tužitelja. U dogovoru s punomoćnikom tužitelja napravio je nalaz prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji jer nije mogao stupiti u kontakt s tužiteljem.

Vezano za primjedbu tuženika u odnosu na strah, odgovorio je da je strah subjektivan osjećaj i svako ga osjeća na različiti način. Procijenio je intenzitet straha prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, a i svom kliničkom iskustvu. Slaže se s primjedbom tuženika da je možda kompetentnija osoba psihijatar no kako je stalni sudski vještak, smatra da može kompetentno ocijeniti navedene okolnosti straha. Smanjenje životnih aktivnosti ocijenio je sveukupno s 50 %. Naveo je da je poznato da se u sudsko medicinskoj praksi ne ocjenjuju pojedinačne anatomsko funkcijske posljedice nego se ocjenjuje zajednička ocjena. Zbrajanje pojedinačnih anatomsko funkcijskih posljedica nije moguće budući bi zbrajanje pojedinačnih posljedica dovelo do postotka koji nije primjeren i koji se ne primjenjuje u sudsko medicinskoj praksi. S obzirom na pretrpljenu ozljedu pluća koja uključuje serijski prijelom više rebara, kao i posttraumatsku emboliju pluća, poremećaj plućne funkcije ocijenio je adekvatno s obzirom na priloženu medicinsku dokumentaciju u omotu sudskog spisa. Na primjedbu dodatne pulmološke obrade koju navodi u podnesku tuženik, smatra da bi dodatna pulmološka obrada, a koja nije učinjena u potpunosti, potvrdila njegovu ocjenu smanjenja plućne funkcije.

Na primjedbe o numeričkoj ocjeni funkcionalnog nalaza pokretljivosti zglobova smatra da se ista može ocijeniti i temeljem kliničkog pregleda, a imajući u vidu priloženu medicinsku dokumentaciju u omotu sudskog spisa.

15.1. Vještak je naveo da iako funkcionalni testovi za mjerenje plućne funkcije nisu priloženi u dostupnoj medicinskoj dokumentaciji, to ne mijenja stanje i ocjenu u njegovom nalazu. Pojašnjava da s obzirom da je tužitelj imao obostrani prijelom rebara, koji ostavljaju posljedice u smislu oštećenja plućnih ovojnica, a isto tako prelomljena rebra zarastaju s koštanim kalusom koji svakako smanjuje respiratornu funkciju trajno, a imajući vidu i posttraumatsku plućnu emboliju, sve to ostavlja značajniji trag na respiratornoj funkciji.

15.2. U odnosu na ozljedu zgloba funkcionalni nalaz je procijenio temeljem priloženih kontrolnih nalaza traumatologa, a sva dokumentacija priloži spisu. Naveo je da se ocjena pokretljivosti zgloba može davati usporedbom u odnosu na zdravi zglob i tzv. numeričkim mjerenjima upotrebom adekvatnih instrumenata.

15.3. Vještak je naveo da je liječenje tužitelja bilo u kontinuitetu i s obzirom na dokumentaciju koja prileži spisu i koju je imao na uvidu, smatra da je liječenje tužitelja konačno završeno i po njemu je zdravstveno stanje konačno.

16. Tuženik je nakon saslušanja vještaka i dalje ostao kod primjedbi kao u pisanom podnesku jer vještačenje nije provedeno na pravilan i potpun način iz razloga što vještak nije pregledao tužitelja pa stoga nije mogao utvrditi sve elemente za ocjenu neimovinske štete, a što smatra da je bilo potrebno jer se ovakva vještačenja sastoje kako od pregleda i ocjene pisane dokumentacije tako i od osobnog pregleda po vještaku. Predložio je da vještak pregleda tužitelja te napravi dopunu vještačenja ili da sud odredi novo vještačenje po drugom vještaku, čemu se tužitelj usprotivio navodeći da bi se vještak očitovao ranije da ne može dati nalaz i mišljenje bez prethodnog pregleda i dodatne obrade tužitelja.

17. Sud je u cijelosti prihvatio pismeni nalaz i mišljenje te iskaz vještaka Ivana Lovrića jer je pismeni nalaz i mišljenje sačinjen na osnovi materijalne dokumentacije priložene spisu i po pravilima struke te je odbio prijedlog tuženika za dopunom vještačenja i novim vještačenjem po drugom vještaku jer je po vještaku zdravstveno stanje tužitelja nakon ozljeđivanja utvrđeno kao konačno, a vještak je naveo da je mogao dati nalaz i mišljenje bez dodatne obrade i pregleda tužitelja.

18. Analizirajući navode tužbe, odgovora na tužbu, iskaz vještaka Ivana Lovrića, pismeni nalaz i mišljenje vještaka, materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno, kao i rezultat cjelokupnog postupka, sud smatra osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

19. S obzirom da je u navedenom štetnom događaju tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede i da je tuženik priznao pasivnu legitimaciju te mu isplatio na ime štete iznos od 7.000,00 €, sud smatra da tužitelju navedenim isplaćenim iznosom nije u cijelosti namirena šteta u nastalom štetnom događaju.

20. Na osnovu čl. 7. st.1. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

21. Odredbom čl. 8. ZPP-a propisano je koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

22. Odredbom čl. 219.st.1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelje svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno čl. 221.a ZPP-a.

23. Odredba čl. 1085.st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 i 125/11, dalje ZOO) propisuje da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a st. 4. da će se naknada u novcu dosuditi oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

24. Odredbom čl. 1089. ZOO-a propisano je da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon odre- đuje što drugo. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Kad je stvar uništena ili oštećena kaznenim djelom učinjenim namjerno, sud može odrediti visinu naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oštećenika.

25. Odredba čl. 1095. ZOO-a propisuje da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troš- kove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

26. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

27. Odredbom čl. 223. ZPP-a propisano je da ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

28. Kako je tužitelj kao suputnik u prometnoj nesreći koju je uzrokovao vozač PZ zadobio teške tjelesne ozljede, po ocjeni suda nije pridonio nastanku vlastite štete sukladno odredbi čl. 1092. ZOO-a zbog kojega bi mu šteta bila umanjena sukladno njegovom doprinosu.

29. Sud smatra da je tuženik tužitelju mimo priznatog isplaćenog iznosa od 7.000,00 € dužan isplatiti preostalo zahtijevano potraživanje koje je tužitelj specificirao u podnesku od 9. listopada 2024. nakon obavljenog medicinskog vještačenja.

30. Naime, tuženik se usprotivio preinaci tužbe, no međutim tužitelj objektivno nije niti mogao potpuno postaviti tužbeni zahtjev sve dok nije obavljeno predmetno vještačenje, a što je tužitelj i učinio nakon obavljenog vještačenja. Stoga je sud dopustio preinaku tužbenog zahtjeva imajući u vidu odluku Ustavnog suda RH br. U- III-4744/2019 od 29. ožujka 2022. u kojem je Ustavni sud zauzeo stav da je nakon provođenja medicinskog vještačenja u postupcima naknade štete zbog povrede prava osobnosti dopuštena preinaka tužbe.

31. Kako je tuženik tužitelju isplatio nesporni dio štete u iznosu od 7.000,00 €, a nije naznačio na što se konkretno odnosi tih isplaćenih 7.000,00 €, tužitelj je smatrao da se taj iznos isplaćene štete odnosi na neimovinsku štetu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužitelj smatra da mu na ime neimovinske štete pripada naknada u ukupnom iznosu od 33.000,00 €, a kako mu je isplaćen iznos od 7.000,00 € s tužbenim zahtjevom potražuje još iznos od 26.000,00 €.

32. Iz pismenog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi kako je tužitelj zbog pretrpljenih ozljeda tijekom liječenja imao bolove različitog intenziteta i to: jakog intenziteta u trajanju 9 dana, srednjeg intenziteta 30 dana, lakog intenziteta 90 dana. Vještak je naveo kako je tužitelj imao i nelagode tijekom liječenja, a što se treba valorizirati i uzeti u obzir kod odmjeravanja pravične novčane naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

33. Po vještaku ozljeda tužitelja spada u tešku tjelesnu ozljedu, a s obzirom na tip, lokalizaciju, intenzitet kao i konačni ishod cjelokupnoga liječenja s nastalim posljedicama uvjetovali su smanjenje životne aktivnosti od 50%. Anatomsko-funkcijske posljedice nakon ozljeđivanja su smanjena pokretljivost desnog ručnog zgloba s posttraumatskom artrozom u jakom stupnju, posttraumatska artroza desnoga kuka uz smanjenju pokretljivost u jačem stupnju, serijski prijelom rebara s poremećajem plućne funkcije te natučenje pluća s posttraumatskom embolijom plućne arterije. Ocjenom smanjene životne aktivnosti obuhvaćeni su i mogući povremeni bolovi lakog do srednjeg intenziteta tijekom života.

34. Vještak navodi da je tužitelj osjećao kratkotrajan primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozlijeđivanja. Sekundarni oblik straha različitog intenziteta uvjetovan je zabrinutošću o mogućim posljedicama nakon ozljeđivanja i to: jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana te lakog intenziteta u trajanju od 40 dana.

35. Po vještaku, ozljede nastale prilikom nezgode kod tužitelja su ostavile naruženost izgleda i skladnosti tijela u srednjem stupnju uočljivo trećim osobama – operacijski ožiljci, otežano hodanje zbog posttraumatskih promjena na operiranim zglobovima kuka i nožnog zgloba, posttraumatski deformitet desnog ručnog zgloba.

36. Vještak smatra da je tužitelju, s obzirom na karakter i lokalizaciju ozljede kao i konačni ishod liječenja, bila potrebna tuđa njega i pomoć od nemedicinske osobe nakon izlaska iz bolnice 90 dana po 5 sati dnevno u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, te dodatno 1 sat od stručne medicinske osobe zbog previjanja dekubitusa. S obzirom na opće stanje tužitelja, vještak je mišljenja da je tužitelju potrebna trajna tuđa njega i pomoć od nemedicinske osobe 3 sata dnevno.

37. Sukladno nalazu mišljenju medicinskog vještaka, a uzevši u obzir najnovije orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete donesene 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV- 47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada neimovinske štete u ukupnom iznosu od 33.000,00 € i to: na ime pretrpljenih fizičkih boli u iznosu od 2.700,00 €, pretrpljeni strah u iznosu od 2.500,00 €, na ime duševnih boli zbog naruženosti iznos od 4.400,00 € te iznos od 23.400,00 € na ime umanjenja opće životne aktivnosti. Kako je tuženik tužitelju isplatio iznos od 7.000,00 €, sud je umanjio iznos pretrpljene štete na ime umanjenja opće životne aktivnosti za taj iznos pa mu je priznao iznos od 16.400,00 € s obzirom na umanjenje opće životne aktivnosti od 50 % te da je u vrijeme nastanka prometne nesreće bio u dobi od 64 godine.

38. U odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete radi potrebe za tuđom pomoći i njegom u iznosu od 2.000,00 €, sukladno mišljenju vještaka, a uzevši u obzir cijenu jednog sata od nemedicinskih osoba te jednog sata medicinske osobe, prema pozitivnoj sudskoj praksi, tužitelju pripada zahtijevana naknada imovinske štete za tuđom pomoći i njegu u iznosu od 2.000,00 € (nakon izlaska iz bolnice 90 dana po 5 sati dnevno od nemedicinske osobe i dodatno jedan sat od stručne medicinske osobe). O ovom dijelu zahtjeva sud je odlučio po slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a.

39. U odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete u iznosu 200,00 € na ime troškova liječenja i uništene odjeće, sud je odlučio sukladno čl. 223. ZPP-a u cilju izbjegavanja daljnjih troškova utvrđivanja visine te štete koja je nedvojbeno nastala i za ovaj vid štete. Naime, tužitelj je zbog štetnog događaja koristio lijekove i išao na kontrolne preglede zbog čega je imao dodatne troškove, a opće poznata je činjenica da se nakon hitnog prijema pacijenta u prometnoj nesreći uništava odjeća, ako već nije uništena u nesreći, kako bi se odmah poduzele hitne mjere pregleda težine ozljeda, potrebe operativnih zahvata i dr.

40. Vještak u svom pismenom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelju potrebna trajna tuđa pomoći i njega od nemedicinskog osoblja od 3 sata dnevno. Uzevši u obzir cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege nemedicinske osobe u visini od 4,00 €, prema pozitivnoj sudskoj praksi koji sud prihvaća, tuženik je u obvezi plaćati rentu tužitelju radi potrebne tuđe pomoći i njege u iznosu od 360,00 € mjesečno i to počevši od proteka roka od 90 dana nakon izlaska tužitelja iz bolnice pošto mu je u tom periodu bila potrebna pomoć i njega u trajanju od 5 sati dnevno nemedicinske osobe i jednog sata dnevno od medicinske osobe. Tužitelj je boravio u bolnici od dana nastanka štetnog događaja od 05. kolovoza 2023. pa sve do 07. rujna 2023. Dakle, sukladno nalazu i mišljenja medicinskog vještaka tužitelju pripada renta radi pružanja trajne tuđe pomoći i njege počev od 07. prosinca 2023. pa nadalje. Sud je o visini rente također odlučio temeljem odredbe čl. 223. ZPP-a u cilju izbjegavanja troškova vještačenja jer je za ovaj vid štete sud odlučio sukladno pozitivnoj sudskoj praksi.

41. Slijedom iznijetoga, sud je na osnovi čl. 1085., 1089., 1095., 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a odlučio kao pod st. I do IV. izreke presude.

42. Odluka o kamatnom potraživanju zasniva se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.

43. Odluka o troškovima postupka zasniva se na odredbi čl. 154 st. 1. u svezi čl. 155. st.1. ZPP-a.

44. Tužitelj zahtijeva troškove postupka u iznosu od 10.099,36 €, a priznati su mu troškovi postupka u iznosu od 9.911,86 €, a koji se sastoje i to: iznosa od 1.000,00 € na ime sastava odštetnog zahtjeva od 9.11.2023. po Tbr. 32/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“, br. 138/23 dalje: Tarife), iznosa od 1.000,00 € na ime sastava tužbe po punomoćniku po Tbr. 7/1., tri iznosa od po 1.000,00 € na ime sastava podneska od 20.3.2024., 09.10.2024. i 27.11.2024. po Tbr. 8/1. Tarife, dva iznosa od po 1.000,00 € na ime pristupa punomoćnika na ročišta održana 05.04.2024. i 22.01.2025. sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 1.750,00 € na ime 25 % PDV-a na iznos od 7.000,00 €, iznosa od 465,18 € na ime predujma za vještačenje te iznosa od 152,23 € na ime plaćene pristojbe na tužbu te 544,45 € na ime pristojbe na presudu.

45. Sud je odbio tužitelja s preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 62,50 € (uključenih 25 % PDV-a) na ime sastava podneska od 16.04.2024. po Tbr. 8/4. Tarife a koji se odnosi na obavijest o plaćenom predujmu za vještačenja pa ga sud ne smatra nužnim te u iznosu od 125,00 € na ime pristupa punomoćnika na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3. Tarife jer nije pristupio na objavu presude, odn. ukupno 187,50 €.

46. Slijedom svega iznijetog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Valpovu 25. veljače 2025.

Sudac

Zvonimir Rogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u roku od 8 dana od dana objave presude.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika