Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Poslovni broj: Usž-746/2024-3

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Frankopanska 16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, u upravnom sporu tužitelja KN iz [adresa] i IN iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske (sada Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske), uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole, Srednje strukovne škole i Gimnazije Antuna Gustava Matoša, sve iz Samobora, Andrije Hebranga 26 i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Zagreb, Savska 41/4, radi naknade za oduzetu imovinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2511/21-15 od 6. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2511/21-15 od 6. prosinca 2023.

    Obrazloženje

    1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-942-01/18-01/32, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-21- 06 od 13. svibnja 2021., kojim je, po žalbama obveznika naknade, poništeno djelomično rješenje Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove, Ispostave Samobor, KLASA: UP/I-942-01/97-01/95, URBROJ: 238-05/10-17-128 od 25. listopada 2017. i predmet vraćen tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.

    1.1. Prvostupanjskim rješenjem, donesenim u ponovnom postupku, tužiteljima je vraćeno u vlasništvo 433/769 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kao obveznik vraćanja određene Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škole, Srednja strukovna škola i Gimnazija Antuna Gustava Matoša, sve iz Samobora, svaka u 1/3 dijela.

    2. Protiv prvostupanjske presude tužitelji su podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 66. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS). Ukazuju da se sud nije očitovao na navode tužitelja kojima je zatražena ocjena jesu li žalbe protiv prvostupanjskog rješenja izjavljene od strane ovlaštenih osoba i u okviru njihovih ovlasti, da su ravnatelji škola izjavili da škole nikada nisu bile u posjedu sporne čestice, odnosno da ista ne služi za djelatnost škola i čini školski kompleks, da se ne protive povratu zemljišta niti se tome protivi Županijsko državno odvjetništvo koje se nije žalilo na prvostupanjsko rješenje niti se sud očitovao na ostale navode tužitelja iznesene tijekom spora. Navode da se nije radilo o građevinskom, već o poljoprivrednom zemljištu koje tužiteljima, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, nije deposedirano jer su ga tužitelji i nadalje nesmetano koristili i obrađivali. Na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je bio sjenik/kozlec i pomoćne gospodarske zgrade i, s obzirom na namjenu, ova je čestica uvijek bila ograđena. Uz žalbu dostavljaju arhivski izvadak za kč. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i posjedovni list. Pojašnjavaju da je cijeli kompleks škole upisan u objedinjenu kč. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 56638 m2 pa ako je sporna kč. [katastarska čestica] sastavni dio školskog kompleksa, tada se postavlja pitanje zašto ta čestica nije sastavni dio kč. [katastarska čestica]. Navedeno, kao i činjenice utvrđene tijekom postupka, ukazuju da su škole svjesne da tu česticu ne koriste. Napominju da je kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz tužitelje, u kontinuiranom i nesmetanom posjedu i ostalih vlasnika obiteljskih kuća, čije čestice su oslonjene na tu česticu i čine sastavni dio njihovih dvorišta, pri čemu su vlasnici kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] u širini svojih nekretnina na kč. [katastarska čestica] izgradili i stambene objekte. Dodatno ukazuju da su uz postojeću ogradu vlasnika, škole i sa svoje strane postavile ogradu, tako da je cijela kč. [katastarska čestica] ograđena i fizički odvojena od kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Škole korisnicima nisu osporavale posjed niti su poduzimale pravne radnje za moguću zaštiti svojeg vlasništva. Ustraju u navodima da se predstavnici škola nisu protivili povratu predmetne čestice. Vezano za utvrđenje da prvostupanjskim rješenjem nije odlučeno o obvezi tužitelja za povratom primljene naknade za dio površine zemljišta koje se vraća u vlasništvo, drže da je o tome moglo biti odlučeno izmjenom rješenja od strane tuženika ili donošenjem dopunskog rješenja od strane prvostupanjskog tijela. Slijedom svega navedenog, predlažu ovom Sudu da usvoji žalbu i odluči primjenom odredbe članka 74. stavka 2. ZUS-a.

    3. Zainteresirane osobe, Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola i Srednja strukovna škola, obje iz Samobora, u odgovorima na žalbu, navode da je točno da su škole, suvlasnice predmetnog zemljišta, ogradile svoj prostor na način da su uz postojeću betonsku ogradu tužitelja postavile žičanu ogradu, a što su učinile isključivo iz razloge jer su tužitelji prethodno podignuli betonsku ogradu i time onemogućili školama posjed vlastitog zemljišta i ostvarivanje svrhe predmetne čestice. Navodi glede ograđivanja su irelevantni jer su škole na ogradi ostavile otvor upravo s ciljem pristupa toj čestici, čija je prvotna namjena, i prema prostornom planu, zelena površina uz stazu i dio je školskog dvorišta po kojoj učenici dolaze do sportske dvorane. Stoga bi vraćanjem u vlasništvo došlo do povrede odredbe članka 55. stavka 3. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj: 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 98/19, dalje: Zakon o naknadi). Prema izvodu iz katastarskog plana iz 2001., sporna čestica se nalazi u posjedu škola, nema betonske ograde pa se radi o uzurpaciji zemljišta od strane tužitelja. Pozivaju se i na odredbu članka 54. Zakona o naknadi. Glede žalbenih prigovora o neprotivljenju ravnatelja povratu zemljišta, ukazuju da, temeljem mjerodavnih zakonskih odredbi i statutima škola, školama upravljanju školski odbori, a što uključuje i odlučivanje o otuđivanju nekretnina pa, s tim u vezi, upućuju na zaključak školskih odbora od 16. listopada 2017 kojima se protive mogućnosti naturalnog povrata. Slijedom navedenog, predlažu žalbu odbiti.

    3.1. Tuženik i zainteresirana osoba, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovore na žalbu.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da prvostupanjski upravni sud osporenom odlukom nije povrijedio zakon na štetu tužitelja.

    6. Naime, osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može se ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. ZUS-a, jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja osporene presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je osnovano zaključio da je tuženik zakonito postupio kada je, nakon što je poništio rješenje prvostupanjskog tijela, predmet vratio na ponovni postupak, uz pravilnu uputu za nastavno postupanje prvostupanjskog tijela.

    7. Predmet naknade je kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju iz podataka spisa predmeta proizlazi da je nastala parcelacijom i upisana kao suvlasništvo naprijed navedenih srednjoškolskih ustanova.

    8. Žalbeni prigovori glede dopuštenosti žalbi izjavljenih protiv prvostupanjskog rješenja su neosnovani. Naime, iz podataka spisa predmeta proizlazi da su žalbe izjavljene od strane obveznika naknade, dakle osoba kojima je priznat status stranke, a kojima je tim prvostupanjskim rješenjem povrijeđeno pravo vlasništva. Sukladno odredbama statuta predmetnih srednjoškolskih ustanova, javno dostupnih na njihovim mrežnim stranicama, ravnatelji škola poduzimaju pravne radnje u ime i za račun škola i zastupaju škole u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima.

    9. Tužitelji su, uz zahtjev za povrat, dostavili rješenje Skupštine Općine Samobor, Komiteta za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove, Referada za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-05-3849/1-1982 od 1. prosinca 1982., kojim su njihovim pravnim prednicima deposedirane kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], uz istodobni prijenos prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u ime i korist školskog centra „Skender Fabković“ iz Samobora. Spisu prileži i rješenje Općinskog suda u Samoboru, broj: R1.46/1983/13 od 24. siječnja 1984., iz kojeg proizlazi da je prednicima tužitelja određena naknada i ujedno istim rješenjem konstatirano da je novi korisnik ušao u posjed nekretnina u jesen 1983. godine.

    10. Tuženik je poništio prvostupanjsko djelomično rješenje jer je u postupku propušteno utvrditi da li, u konkretnom slučaju, postoje iznimke od povrata u vlasništvo propisane člankom 52. Zakona o naknadi, obzirom da spisu predmeta ne prileži potpuni zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg bi bio razvidan temelj upisa suvlasništva imenovanih srednjoškolskih ustanova na predmetnoj kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti je utvrđivano postoje li iznimke od povrata u vlasništvo propisane člankom 54. i 55. Zakona o naknadi. Ukoliko bi se utvrdilo da ne postoje zapreke za povrat u vlasništvo temeljem navedenih zakonskih odredbi, tada nastavno valja utvrditi radi li se o zemljištu privedenom namjeni, u smislu odredbe članka 17. Zakona o naknadi i, s tim u vezi, utvrditi kada je točno nastala kč. [katastarska čestica], obzirom da se iz do sada izvedenih dokaza može isčitati da je predmetna čestica nastala parcelacijom 2003. godine. Konačno, ako se utvrdi da čestica nije privedena namjeni, tada valja odlučiti i o povratu primljene naknade temeljem odredbe članka 17. stavka 2. i 4. Zakona o naknadi, o čemu je prvostupanjskim rješenjem također propušteno odlučiti.

    11. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno odbio tužbeni zahtjev, osnovano zaključivši da je tuženik dao argumentirano obrazložene razloge zbog kojih je poništio prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovni postupak. Obzirom na prirodu ove upravne stvari, nužno je neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela pa tužitelji neosnovano traže da se o njihovoj žalbi odluči temeljem članka 74. stavka 2. ZUS-a.

    12. Stoga, kako tužitelji u žalbi ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

    13. Slijedom navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ZUS- a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), odlučiti kao u izreci.

    U Zagrebu, 25. veljače 2025.

    Predsjednica vijeća

    Senka Orlić-Zaninović

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.