REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Stalna služba u Vrbovcu

Trg Petra Zrinskog br. 22. Vrbovec

Poslovni broj: Pp-1584/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sutkinji Jasnici Rodić, uz sudjelovanje Ankice Sorić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice TĐ, zbog prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne Novine“ broj: 41/77., 52/87., 47/89., 55/89., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.) i čl.29.st.1. Zakona o osobnoj iskaznici ("Narodne novine" 62/15, 42/20, 144/20, 114/22, 18/24), povodom optužnog prijedloga PP Vrbovec, Klasa: 211-07/24- 5/20601, od 31.07.2024. godine, temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22) nakon održane glavne i javne rasprave dana 25. veljače 2025. u prisutnosti okrivljenice osobno, a u odsutnosti tužitelja istoga dana, javno objavio i

presudio je

I. Okrivljenica: TĐ, kći T i N, rođena **.**.1958. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, VSS, vjeroučiteljica, umirovljenica, nije udata, nema djece, sa adresom stanovanja [adresa]., prekršajno nekažnjavana,

kriva je

1. što je dana 31. srpnja 2024. godine oko 20:25 sati u Domu zdravlja na adresi [adresa], 7. svibnja 14., dok se nalazila u prostoru čekaonice zajedno sa NĐ , najprije na zamolbu čistačice FĐ odbijala izaći ispred Doma zdravlja iako joj je FĐ objasnila da je HMP na terenu da se nitko ne nalazi u Domu zdravlja, a ona je gotova sa poslom, a pošto nikoga nema mora zaključati Dom zdravlja, da se Hitna pomoć može pričekati ispred ulaza, kako je praksa u noćnim satima, te po dolasku policijskih službenika, počela je negodovati povišenim tonovima na iste riječima "šta si došao, šuti dok ja govorim", negodujući na razlog dolaska, te je u više navrata pokušavala napustiti mjesto događaja i nije slušala zapovjedi policijskih službenika, pa je takvim svojim ponašanjem na mjestu dostupno javnosti narušavala javni red i mir,

čime je počinila prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, 2. što je istoga dana 31. srpnja 2024. godine oko 20:25 sati u Domu zdravlja na adresi [adresa], 7. svibnja 14. policijskim službenicima nakon izdanih upozorenja i zapovjedi odbijala dati na uvid osobnu iskaznicu govoreći "ne dam, šta će tebi moja osobna, ja vas nisam zvala zato ne dam, ne zanimaš me, prvo reci šta ti hoćeš ovdje", pokušavala u više navrata samovoljno napustiti mjesto događaja i nije slušala zapovijed da se smiri, stane da osobnu iskaznicu da na uvid, kao i poći u službene prostorije PP Vrbovec, govoreći "ne idem ja nikuda, ne dam vam osobnu, kako vas nije sramota, prijavit ću vas na Novu TV" , te su od strane Policijskih službenika uporabljena sredstva prisile, tjelesna snaga i okrivljenica je odvedena do službenog vozila u koje je posjednuta i dovedena u službene prostorije PP Vrbovec,

čime je počinila prekršaj iz čl.16.st.1. kažnjiv po čl.29.st.1. Zakona o osobnoj iskaznici,

pa joj se na osnovu istih propisa

utvrđuje

za djelo pod točkom 1. uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura,

za djelo pod točkom 2. novčana kazna u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura.

II. Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj se izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 120,00 (sto dvadeset) eura.

III. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude. Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljenu se upozorava da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s člankom 34. Prekršajnog zakona.

IV. Temeljem čl. 139. st. 3. i čl. 138. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura, u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se postupiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Vrbovec, pod brojem gornjim, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljene radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljena se očitovala da se ne smatra krivom. Predmetnog dana se zatekla u Domu zdravlja kao pratnja pacijenta radi Hitne medicinske pomoći jer je gospodina NĐ ugrizao stršljen pa mu je hitno bila liječnička pomoć zbog alergije na ubod. U jednom momentu čistačica je počela na njih galamiti da je ona završila sa poslom da izađu van, da ona ide kući jer nije bilo liječnika i sestre koji su bili na terenu, a prema obavijesti na vratima Dom zdravlja se zatvara u 22:00 sata.

NĐ se nije dobro osjećao pa je zamolila da ostanu u hodniku, ali čitačica je zvala policiju i tjerala ih van, rekla je da će ih zaključati u Domu zdravlja. Nakon nekog vremena ušle su tri osobe u policijskim uniformama koji se nisu predstavili niti pokazali iskaznice, njihov postupak nije bio primjeren, povrijedio je njezino dostojanstvo, gdje se radilo o zlostavljanju i bespotrebnoj primjeni fizičke sile, kojom prilikom su joj nanijeli tjelesnu ozljedu na laktu jer ju je policajac F pritisnuo u zid. Prije toga kada su ušli NĐ i ona su sjedili, a policajac ĆĐ ju je primio za ruku i tražio da izađe van, što je i učinila. Ć je pitala zašto su ih istjerali, da imaju pravo čekati liječničku pomoć u ambulanti, a policajac je rekao da je on šef. Osobnu iskaznicu je imala kod sebe, ali s obzirom na njihovo ponašanje izazvali su joj strah i nepovjerenje, te je rekla da će iskaznicu dati u Policijskoj postaji. U policijskoj postaji rekli su šefu da do ničeg ne bi došlo da je imala osobnu iskaznicu. Međutim, za osobnu iskaznicu nisu ju pitali u Domu zdravlja, nego nakon što su ju izvukli van i nakon što ju je policajac F pritisnuo u zid, kada su kod nje izazvali veliki strah. Jako se loše osjećala, te je liječnik po dolasku utvrdio da joj je povišen tlak, puls i šećer, radi čega nije dala na uvid osobnu iskaznicu, koju su tražili pri kraju postupanja. Gospodin NĐ se jako loše osjećao, tako da nije sigurna koliko se sjeća detalja. Navela je da nije vikala niti galamila, čistačica Hmelina je stajala s druge strane hodnika, dosta daleko, pa su se dovikivali preko hodnika, ali po njenoj procjeni čistačica FĐ je više galamila od nje.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu čitajući optužni prijedlog, obavijest počinitelju prekršaja, službenu zabilješku o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju, zapisnik o ispitivanju svjedoka NĐ, zapisnik o ispitivanju okrivljenice TĐ, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, liječničku prijavu Doma zdravlja Zagrebačke županije, obavijest o radnom vremenu odnosno vremenu zatvaranja Doma zdravlja, zapisnik liječničkog pregleda, fotografije ozlijede, rekapitulaciju posjete Doma zdravlja Zagrebačke županije Ambulante Farkaševec te su ispitani svjedoci NĐ, FĐ i policijski službenik ĆĐ.

4. Svjedok NĐ u svom iskazu je naveo da je toga dana bio u posjeti kod gospođe TĐ, dobar je sa njenom obitelji i pomagao im kada se njezin nećak ženio. U jednom momentu je otišao u voćnjak gdje ga je ugrizao stršljen na glavi iza uha, bilo je malo krvi, a s obzirom da su ubodi stršljena opasni TĐ ga odvezla na hitnu. U čekaonici hitne nije bilo nikoga samo je bio u strahu i boljelo ga. Nakon nekog vremena čistačica je počela tražiti od njih da izađu, da je njoj prestalo radno vrijeme. S obzirom da je on dijabetičar i dosta mu je bitno da ima vode i wc dostupan, a vani toga nema protivili su se da izađu nakon čega je čistačica nekoga zvala. Dok su njih troje bili sami, najviše je čistačica radila nered u smislu da je vikala na njih. Misli da je najprije zvala šeficu, a onda policiju. Došlo je trojica policajaca i nekako su se čudno ponašali, odmah su navalili verbalno na njih da zašto nisu izašli. Tražili su dokumente u prostoru čekaonice jer su izašli iz hodnika hitne. TĐ se bojala za njega i odbila im je dati osobnu iskaznicu. On je dao svoju osobnu i podatke koje su tražili i smatra da nisu niti nju trebali prisiljavati da ide u stanicu jer je bila u očiglednom strahu za njega. Nije vidjela da imaju službene značke odnosno iskaznice, a iskaznice nisu pokazali. Ubrzo je došla i doktorica pa je on otišao s njom u ordinaciju i nije vidio kakvo je dalje bilo postupanje. Pitao ih je da li može ih kasnije nazvati da vidi što je sa TĐ, ali su rekli da on ne može dobiti takvu informaciju. Kasnije je od N čuo da je navodno jedan od policajaca pritisnuo na zid i ozlijedio joj lakat. Tom prilikom se i njemu povisio šećer i jako su mu se osušila usta, sve od stresa. Jedan od policijskih službenika je od njega uzeo izjavu i on im je rekao da nije posebno vidio što su oni poslije imali, jer je on poslije ušao u ordinaciju. Naveo je da je bilo povišenih tonova, ali sa obje strane jer su i policajci vikali i na TĐ. Kada su oni ušli TĐ je na njih posumnjala jer nije vidjela službene značke, od bolova i stresa nije ih niti on vidio. TĐ je rekla da će im dati osobnu u stanici nakon što vidi što će biti sa njim. Nakon pregleda on je otišao u policijsku postaju da vidi što je sa TĐ, tamo su još dosta dugo čekali doktoricu koja ju na kraju nije niti pregledala, odnosno pregledavala je samo nalaz krvi, a TĐ je zbog događaja pozlilo tako da su nosili vodu jer su joj se usta osušila.

5. Svjedokinja FĐ u svom iskazu je navela da je okrivljenica došla sa još jednim gospodinom radi hitne intervencije, ona je radila kao spremačica i rekli su im da ako nema hitne da zaključaju vanjska vrata Doma zdravlja, jer ordinacije u prizemlju kao i one na katu nemaju svojih ključeva. Ne daju se zaključati niti vrata od čekaonice kao niti na katu. Ne zna točno koliko je bilo sati, nije bilo nikoga kao niti liječnice u hitnoj službi jer su bili na terenu, pa ih je zamolila da izađu, međutim gospođa se tome protivila. Nazvala je voditeljicu i rekla joj da je spremna i sačekati sa njima unutra da dođe hitna s terena, na to je voditeljica rekla da će ona zvati policiju. Kada je došla policija ona se maknula i ne zna što je točno okrivljenica rekla policiji u čekaonici, čula je da je vani rekla da ne da osobnu iskaznicu. Kada je policija došla ona je izašla van, a prije toga unutra dok ih je molila da izađu obraćala se povišenim tonovima kako prema njoj tako i prema policajcima nakon što su došli. Ne zna točno koje je riječi govorila, to nije zapamtila. Osim njih troje nije bilo drugih pacijenata niti drugih djelatnika Doma zdravlja. Kada ih je molila da izađu oni su sjedili u hodniku Hitne službe. Zajedno su izašli van iz Doma zdravlja i svaki posebno nisu ih vukli van. Vani nisu imali fizički kontakt, ne zna da li je bilo kakvog kontakta unutra jer ona je odmah izašla.

Okrivljenica je stavila primjedbu da je svjedokinja izašla van nakon telefonskog razgovora i dok je ona izašla s policijom bila je pored policijskog vozila i držeći mobitel u ruci. Svjedokinja se očitovala da nije snimala već je čekala da vidi kada će moći zaključati Dom zdravlja. Gospodin koji je bio sa okrivljenicom htio je ići s njom, a ne ići na hitnu nakon što su stigli s terena, nakon oko pola sata.

Okrivljenica je stavila primjedbu da je lažan dio iskaza da gospodin NĐ ne bi htio ići u hitnu već s njom, da to nije točno na što svjedokinja navodi da je tako bilo kako je rekla jer je sestra pitala koga je zapravo ugrizao stršljen njega ili nju.

6. Svjedok ĆĐ policijski službenik je u svom iskazu naveo da su bili upućeni na intervenciju kolega F i on u Dom zdravlja u [adresa] povodom dojave na Hitnu, jer je navodno čistačici bilo isteklo radno vrijeme, a osobe koje su tamo bile nisu htjele izaći iz zgrade, a morala je zaključati vrata. Okrivljenica je bila u pratnji gospodinu kojeg je piknuo stršljen, a bili su u večernjim satima oko 20.00 sati. Po njihovom dolasku zatekli su spremačicu ispred ulaznih vrata zgrade, a okrivljenica i gospodin bili su u čekaonici hitne i odbijali su izaći. Oni su prišli bili su u službenoj uniformi, službene značke su na opasačima pa su vidljive, svoju momentalno nema jer ju izgubio, nekoliko puta su im objasnili da moraju izaći, međutim okrivljena je izričito odbijala, više se točno ne sjeća što je govorila, zna da je rekla da plaća zdravstvo i sl. vani je bilo toplo vrijeme i rekli su im da pričekaju vani ispred ulaza u zgradu do dolaska hitne, s obzirom da u zgradi nikog više nije bilo. Od okrivljenice su zatražili osobnu iskaznicu, počela je dramiti, bilo je povišenih tonova, ne sjeća se svih detalja, zna da je u jednom momentu pokušala otići, pa ju je kolega primio za ruku da ne ode i u tom je zahvatu ona zapela za zid, pa ga je teretila da joj je ozlijedio ruku. Odbijala je dalje poći sa njima zbog provjere identiteta, pa je upotrjebljena sila tjelesnom snagom te je doveden u službene prostorije policije i procesirana radi odbijanja davanja osobne iskaznice i narušavanja javnog reda i mira. Nakon ovog događaja imao je niz postupanja, možda 10 do 15 tako da se više ne sjeća što je točno govorila, povišenih tonova je bilo s njezine strane, njezino ponašanje nije bilo normalno i društveno prihvatljivo, nitko ju nije tukao niti galamio, postupili su profesionalno. U optužnom prijedlogu su navedeni izrazi koje je govorila i koje je evidentirao dok mu je sve još bilo svježe.

Okrivljenica je stavila primjedbu da svjedok nije tražio dokumente niti u ambulanti niti vani, nego ju je u jednom momentu primio za ruku koju joj je izvrtao pa se otimala i počela vikati, na što se svjedok očituje "jel moguće da laže", jer ju je sigurno prvo zatražio osobnu iskaznicu koju je odbijala dati, pa ju je primio za ruku da ju izvede, a ne da bi ju odvojio od gospodina NĐ, već da ju makne iz čekaonice do dolaska hitne, sva uporaba prisile je detaljno opisana u izvješća i bili su korektni i nisu se makli od pacijenta NĐ do dolaska hitne, tada su išli s privođenjem okrivljenice, gospodin NĐ je bio konkretan uredno je izašao i dao svoju osobnu iskaznicu.

Nakon toga okrivljenica je navela da ju je svjedok primio za ruku izvan Doma zdravlja vani, da je prvo zatražio osobnu iskaznicu od NĐ, a bili su trojica policajaca, te se svjedok očituje da se prisjeća da je zaista s njima bio i kolega sa akademije koji je donio neke dokumente, on nije postupao u ovom slučaju. U svakom slučaju osobna iskaznica je zatražena u početku postupanja u čekaonici. S obzirom da je okrivljenica odbijala izaći primijenjena je najblaže sredstvo sile primanjem za ruku koju nije izvrtao, a s obzirom na situaciju mogli su postupiti i teže, obučeni su kontrolirati način postupanja. Naime tjelesnu snagu on je najprije primijenio u čekaonici izvodeći ju van, nakon toga vani kada se pokušala udaljiti primio ju je za ruku i kolega F i tada je udarila rukom po zidu i ozlijedila se.

7. Sud je prihvatio iskaze ispitanih svjedoka koji su u bitnome iskazivali sukladno, te nemaju razloga neosnovano teretiti okrivljenicu kako policijski službenik tako i svjedokinja FĐ. Svjedok NĐ bio je pacijent kritične zgode, a po vlastitoj izjavi je u prijateljskim odnosima sa okrivljenicom, loše se osjećao u vrijeme događaja i nije vidio cijelu dinamiku oko postupanja, jer je u međuvremenu došla liječnica i uveden je u ambulantu.

8. U konkretnom slučaju bitno je da se događaj odvijao na mjestu dostupnom javnosti u čekaonici Doma zdravlja i Hitne službe koja je u vrijeme događaja bila otvorena i time dostupna potencijalnim pacijentima, djelatnica čistačica Doma zdravlja opisala je razloge zbog kojih je htjela zaključati ulazna vrata Doma zdravlja i zamolila okrivljenicu i pacijenta NĐ da izađu, što sve nije sporno. Okrivljenica je odbijala postupiti po zamolbi, te je zatražena intervencija policije, a što je po obrani okrivljenici bilo poznato, jer je samo navela u obrani da je čistačica zvala policiju, što proizlaze i iz službene zabilješke o dojavi (list 7). Stoga se okrivljenica neosnovano brani da je sumnjala u identitet službenih osoba, koji su nesporno bili u policijskim uniformama, jer je njihov dolazak bio najavljen. Bez obzira da li su imali pravo ostati u čekaonici, trebali su postupiti po nalozima ovlaštenih službenih osoba MUP-a i izaći iz Doma zdravlja, međutim okrivljenica se tome opirala, što su potvrdili svi ispitani svjedoci.

8.1. Nije sporno da je odbila dati osobnu iskaznicu na uvid, čime je prekršila odredbu čl.16.st.1. Zakona o osobnoj iskaznici, koji između ostalog propisuje da je punoljetna osoba dužna osobnu iskaznicu dati na uvid osobama koje su na temelju posebnih propisa u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ovlašteni izvršiti uvid u osobnu iskaznicu radi utvrđivanja ili provjere identiteta. U konkretnom slučaju policijski službenici su postupali u okviru svoje nadležnosti i okrivljenica nije mogla birati da li će im osobnu iskaznicu dati na uvid odmah ili u policijskoj postaji.

8.2. U odnosu na narušavanje javnog reda i mira, nadalje svi svjedoci iznosili su da je tom prilikom s njezine strane bilo povišenih tonova, pa tako svjedokinja FĐ navodi da se okrivljenica i prema njoj i prema policijskim službenicima obraćala povišenim tonovima, svjedok NĐ također je naveo da je bilo povišenih tonova s obje strane, jer su i policajci vikali na nju, a i prethodno čistačica na njih, te svjedok ĆĐ također je istakao da je od strane okrivljenice bilo povišenih tonova, da njezino ponašanje nije bilo normalno i društveno prihvatljivo, radi čega je u konačnici primijenio sredstvo uporabe sile hvatanjem za ruku okrivljenice da bi izašla iz Doma zdravlja, a njegov kolega izvan Doma zdravlja kada je i ozlijedila ruku jer se pokušala udaljiti.

9. Stoga sud nije prihvatio navode obrane u kojima okrivljena poriče počinjenje prekršaja, te je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica u ovom inkriminiranom događaju remetila javni red i mir čime je počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na način kako je to naznačeno u izreci ove presude, kao i prekršaj iz čl.29.st.1. Zakona o osobnoj iskaznici.

9.1. Obrana okrivljenice usmjerena je i na pretjeranu uporabu sile od strane djelatnika MUP-a ukazujući da nisu postupili profesionalno, da se nisu predstavili i pokazali službene iskaznice, da su ju zbog pretjerane sile ozlijedili i zastrašili, koje činjenice u bitnome svjedok ĆĐ demantira, a njihovo postupanje mogla je uputiti prijavu MUP-u, a time da u konačnici ne isključuje njezinu odgovornost jer je upravo njezino ponašanje bilo povod za intervenciju.

9.2. Iz očitovanja Doma zdravlja Vrbovec i priložene fotografije proizlazi da je radno vrijeme Doma zdravlja do 22:00 sata, do kada bi zgrada trebala biti otključana, a pacijentima je ulaz slobodan do 21:30 sati, međutim iz iskaza svjedokinje FĐ proizlazi da je po usmenom naputku nadređenih, praksa drugačija, te se eventualno nekorektno postupanje djelatnice Doma zdravlja može cijeniti olakotnim.

10. Slijedom navedenog sud je okrivljenicu proglasio krivom, te joj je izrekao novčane kazne i to u ublaženom iznosu u odnosu na prekršaj iz čl.13. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji je prekršaj propisana novčana kazna u rasponu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana, dok joj je za prekršaj pod tč.2. utvrđena Zakonom propisana kazna, koje kazne u ukupnom iznosu Sud smatra primjerenima i u skladu s težinom počinjenih prekršaja kao i stupnju njezine odgovornosti. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud je kao olakotno cijenio dosadašnju nekažnjavanost okrivljenice što proizlazi iz potvrde Ministarstva pravosuđa uprave i digitalne transformacije Odjela za prekršajne evidencije, činjenicu da je umirovljenica, okolnosti pod kojima je došlo do prekršaja, da je s pacijentom kojem je bila u pratnji i zabrinuta za njegovo zdravlje udaljavana iz zgrade Doma zdravlja, te da je prilikom ovog događaja zadobila tjelesnu ozljedu, dok joj posebno izražene otegotne okolnosti nisu nađene, te je sud uvjerenja da će se ovako izrečenom ukupnom novčanom kaznom u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

11. Temeljem u izreci citiranih propisa okrivljenica je upozorena da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

12. Temeljem u izreci citiranih propisa okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovnom stanju okrivljenice.

U Vrbovcu, 25. veljače 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ankica Sorić, v.r.

Jasnica Rodić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, Trg Petra Zrinskog 22., Vrbovec, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Sud.