Poslovni broj: UsI-2241/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja OF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenicima odvjetcima iz Odvjetničkog društva Bačić i partneri j.t.d., Zadar, M. Pavlinovića 9, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe PF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi obnove postupka, nakon javne i usmene rasprave zaključene 12. veljače 2025. u prisutnosti zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanih tužitelja i tuženika, objavljene 25. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24-07/358, Urbroj: 541-11/3-24-3 od 12. kolovoza 2024. i rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Drniš, Klasa: UP/I 932-07/23-02/120, Urbroj: 541-26-04/3-24-18 od 29. ožujka 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 20. rujna 2024. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24-07/358, Urbroj: 541-11/3-24-3 od 12. kolovoza 2024., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreke osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, nakon čega navodi kako tužbu podnosi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Nije sporno da je predmet postupka parcelacija čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je prije provedene parcelacije imala površinu 810 m2, oznake zemljišta pašnjak, a koja je nakon provedene parcelacije cijepana na čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 538 m2, oznake zemljišta vrtlić, pašnjak i čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta vrtlić pašnjak, s upisanim pravom vlasništva u korist Republike Hrvatske. Nije sporno da je navedena nekretnina upisana u PL. 343 za k. o. [katastarska općina], s upisanim suposjednicima, fizičkim osobama. Nadalje, nije sporno da izrađeni geodetski elaborat nije predočen nositeljima prava na nekretninama, pa tako nije predočen niti tužitelju, zbog čega je u konačnici i prihvaćen prijedlog za obnovu postupka. Prvostupanjsko tijelo provelo je obnovu postupka te je sukladno čl. 127. Zakona o upravnom postupku ostavilo na snazi rješenje koje je bilo predmetom obnove postupka, a da je pritom ispitalo samo procesne pretpostavke dopuštenosti podnesenog prijedloga za obnovu postupka, dok uopće nije ispitalo je li navedena parcelacija provedena zakonito. Tužitelj smatra kako navedeni elaborat nije izrađen u skladu s pravilima struke, te da je isti nezakonit, protivan odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, te odredbama Zakona o prostornom uređenju. Sukladno čl. 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik, te pravna osoba koja ima pravni interes. Podnositelj zahtjeva ĐF nije vlasnik navedene nekretnine s obzirom da je nekretnina u vlasništvu RH, dok su katastarski suposjednici druge fizičke osobe kako proizlazi iz posjedovnog lista. Sukladno čl. 94. st. 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, podnositelj je stoga trebao dostaviti dokaz pravnog interesa za pokretanje postupka promjena u katastarskom operatu i to predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj stekao pravo vlasništva ili će steći pravo vlasništva na zemljištu, odluku nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj stekao ili će steći pravo vlasništva, pisanu suglasnost vlasnika zemljišta. Ništa od navedenih isprava podnositelj zahtjeva nije dostavio, zbog čega zahtjev za provođenje parcelacije nije bio podnesen od strane ovlaštenog podnositelja. Napominje se kako se radi o parcelaciji građevinskog zemljišta, a nadležno tijelo u pobijanom rješenju nije ispitalo je li parcelacija provedena u skladu s odredbom čl. 160. Zakona o prostornom uređenju koji propisuje uvjete parcelacije građevinskog zemljišta. Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice, građevinskom dozvolom, urbanističkim planom uređenja prostora itd., koji uvjeti u ovom slučaju nisu bili ispunjeni. Tužitelj je i ranije tijekom postupka isticao kako je navedenim rješenjem parcelirana nekretnina oznake čest. zemlje [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja javni put koji se kao takav koristi preko 100 godina, a kojim se služe svi seljani mjesta Ključ. Ranije se navedeni javni put koristio radi pristupa lokvi koja se nalazila na čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Danas je to dostavni put i prolaz za tri obiteljske kuće u vlasništvu UF, ŽF i GF, a radi se o nekretninama oznake čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Zatvaranjem ovog puta ne samo predlagatelju nego i ostalim susjedima nastat će nepopravljiva šteta. Naime, zatvaranjem vlasnici i posjednici susjednih nekretnina ne mogu više pristupiti stražnjem dijelu svojih objekata, dostavljati drva za ogrijev, ispumpavati septičke jame, prolaziti traktorom, pristupati sporednim objektima do kojih vodi ovaj put. Drugostupanjsko tijelo nije prihvatilo ove žalbene navode tužitelja, navodeći kako niti u zemljišnoj knjizi, niti knjigama katastra na čest. zemlje [katastarska čestica] ili 400/5 k. o. [katastarska općina] ne postoji upis javnog dobra ili puta ili upisana služnost prolaza i provoza. Tužitelj smatra kako formalni upis nije odlučan, te kako je pred prvostupanjskim tijelom bilo nužno provesti očevid na licu mjesta kako bi se utvrdio način korištenja nekretnine koja je predmet parcelacije, te saslušati ostale nositelje prava na susjednim nekretninama. Međutim i prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo zanemarili su navode tužitelja. U pobijanom rješenju izostalo je valjano obrazloženje sukladno čl. 98. st. 5. ZUP. Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi obrazloženje rješenja osim što mora sadržavati izlaganje zahtjeva stranke mora sadržavati i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge donošenja navedene odluke i razloge zbog kojih tijelo postupka smatra da su zahtjevi predlagatelja neosnovani. Međutim, u konkretnom slučaju u pobijanom rješenju ne postoji obrazloženje pa se rješenje ne može ispitati, čime je povrijeđeno pravo tužitelja na zakonitu i obrazloženu odluku. Slijedom izloženog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, a pored toga predlaže i da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužitelju.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu, u bitnom navodi kako pobija sve navode tužitelja kao neosnovane. U izradu geodetskog elaborata i parcelaciju krenuo je još 2020. (rješenje o utvrđivanju građevinske čestice i geodetski elaborat u privitku) s ciljem da temeljem tada važećeg Zakona o upravljanju državnom imovinom, čl. 41. ("Narodne novine" 52/18) stekne nekretninu u vlasništvu Republike Hrvatske neposrednom pogodbom (zahtjev za kupnju nekretnine u privitku), a kao vlasnik susjednih nekretnina 400/4, 403, 400/3 i 402/2 koje predstavljaju dvorište i kuću u kojoj živi te kuću s dvorištem koju povremeno iznajmljuje. Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine u okviru svoje nadležnosti dalo je suglasnost na geodetski elaborat kojima se utvrdila katastarska čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala iz čestice 400/5 (dokaz u privitku). Katastarske čestice [katastarska čestica] odnosno kasnije formirane 400/6 (272 m2) i 400/7 (121 m2 čiji je vlasnik postao ove godine neposredno kupnjom od RH) nikad nisu bile put, niti su služile ikome osim njemu i njegovoj obitelji koji su tuda prolazili da dođu iz svoje kuće/dvorišta na parcele koje su također u njihovom vlasništvu. Zašto g. OF koji uopće ne živi u selu Ključ nego u [adresa] tvrdi da se radi o putu je to što je on ogradio, odnosno pripojio svome dvorištu stvarni put, upisan kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo Republike Hrvatske koji je najkraća veza prema županijskoj cesti označenoj kao 6077 Karalić-Drinovci-Ključ (posjedovni list, katastarski plan u privitku). Predmetni put zatvoren je i sa sjeverne strane metalnim vratima, a i s južne na spoju sa županijskom cestom (fotografije u privitku) velikim metalnim vratima. Dakle, tužitelj zatvara stvarni put koji je koristio ne samo on nego i ostali susjedi i koji je bio najbliža veza prema seoskoj lokvi s ciljem da zataška svoj protupravni čin želi dokazati postojanje puta koji to nikad nije bio na kat. česticama [katastarska čestica] odnosno novoformiranim 400/6 i 400/7 k. o. [katastarska općina]. O slobodi postupanja tužitelja OF govori i činjenica da je ne samo ogradio i zatvorio vratima stvarni put nego je na njemu i izgradio gospodarski objekt, a što je sve prijavljeno i građevinskoj inspekciji i nadležnim službama Grada Drniša. Također, 2024. godine (kupoprodajni ugovor u privitku) da je postao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] tako da teorija o "putu" svakako ne postoji, a ostalo je samo „slijepo crijevo" tj. katastarska čestica [katastarska čestica] od koje sad posebice nitko nema pravni interes nego njegova obitelj i on.

4.U sporu je održana rasprava 12. veljače 2025., čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupila zainteresirana osoba, dok nisu pristupili uredno pozvani tužitelj i tuženik pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno s prilozima, odgovor na tužbu tuženika, odgovor na tužbu zainteresirane osobe od 25. studenog 2024. zajedno sa svim prilozima, podnesak tužitelja od 11. veljače 2025. zajedno s prilozima, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i to da se obavi očevid na licu mjesta, to na okolnosti precizirane u tužbi, kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, dok se dokazni prijedlog tužitelja i to da se ovom spisu priklopi predmet Državne geodetske uprave, Područnog ureda Šibenik, Odjela za katastar nekretnina Drniš, Klasa: UP/I 932-07/23- 02/49 ukazao bespredmetnim s obzirom da je taj spis već priložen upravnom spisu kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, a koji je pročitan u dokaznom postupku, slijedom čega se odlučivanje o tom dokaznom prijedlogu ukazalo nepotrebnim.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Drniš, Klasa: UP/I 932-07/23-02/120, Urbroj: 541-26-04/3-24-18 od 29. ožujka 2024., u ponovljenom postupku obnove postupka, rješenje KLASA: UP/I 932- 07/23-02/49, URBROJ: 541-26-04/4-23-2 od 9. ožujka 2023. (pravomoćno 7. travnja 2023.) ostavlja se na snazi, te je predmetno rješenje doneseno pozivom na odredbu čl. 127. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24- 07/358, Urbroj: 541-11/3-24-3 od 12. kolovoza 2024. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja koje je doneseno u ponovljenom postupku, u svezi s čim je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

13.Odredbom članka 123. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21) propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave stranci iz razloga propisanih točkama 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. toga stavka.

Prema stavku 3., stranke mogu tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kada su stekle mogućnost upotrebe novih dokaza, a prema stavku 4. državni odvjetnik odnosno drugo državno tijelo može tražiti obnovu postupka uz jednake uvjete kao i stranka.

Člankom 125. istog Zakona propisano je da o prijedlogu za obnovu postupka rješava javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba.

Prema članku 126. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se temelji učinjena vjerojatnom pa ako ti uvjeti nisu ispunjeni nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem, dok je stavkom 4. istog članka propisano da kad je to prema okolnostima slučaja moguće i u interesu je ubrzanja postupka, nadležno će tijelo čim utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći posebno rješenje kojim se obnova dopušta.

Člankom 127. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je, da nakon provedene obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka. Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rješenjem, u kojem će slučaju, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.

Sukladno odredbi čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine" br. 112/18 i 39/22), nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

Prema odredbi čl. 91. st. 2. istog Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Temeljem odredbe članka 61. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) donesen je Pravilnik o geodetskim elaboratima („Narodne novine" broj 59/2018, dalje u tekstu Pravilnik), u primjeni od 1. rujna 2018., a kojim je propisan sadržaj i oblik geodetskih elaborata, način njihove izrade, pregledavanje i potvrđivanje.

Sukladno odredbi članka 24. stavak 1. Pravilnika, geodetski elaborat iz članka 20. ovog Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a stavkom 2. propisano je da međe katastarskih čestica koje su predmetnom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da je u predmetnoj upravnoj stvari nakon provedene obnove postupka trebalo postupiti upravo na način kako je to učinilo tijelo prvog stupnja svojim rješenjem, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom odredbe čl. 127. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa, kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, proizlazi da je rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/23-07/701, URBROJ: 541-11/5-23-3 od 20. studenog 2023. točkom 1. poništeno rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I 932-07/23-02/120 URBROJ: 541-26-04/4-23-4 od 5. srpnja 2023. te je točkom 2. poništeno rješenje istog tijela KLASA: UP/I 932-07/23-02/120, URBROJ: 541-26-04/4-23-4 od 19. rujna 2023. te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Citiranim rješenjem tuženika, ukazano je prvostupanjskom tijelu da u ponovljenom postupku treba ponovno utvrditi činjenično stanje, postupiti sukladno odredbi članka 126. stavka 1. ZUP-a, a ukoliko prvostupanjsko tijelo ne može iz prijedloga stranke utvrditi je li prijedlog za obnovu postupka podnesen u subjektivnom roku od 30 dana, zaključkom će zatražiti od podnositelja zahtjeva da u danom roku podnese dokaz o istome, uz upozorenje na posljedice ne postupanja po istom te će ovisno o utvrđenome, prvostupanjsko tijelo u skladu s važećim materijalnim propisima, donijeti novu obrazloženu odluku. Iz spisa nadalje proizlazi kako je prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku postupilo sukladno uputi iz naznačenog rješenja tuženika, te je zaključkom od 24. siječnja 2024. zatražilo od tužitelja da dostavi dokaze da je prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem KLASA: UP/I-932-07/23-02/49, URBROJ: 541-26-04/4-23-2 od 9. ožujka 2023. pravodoban, izjavljen od ovlaštene osobe i da je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Potom, postupajući po zaključku, 23. veljače 2024. tužitelj je dostavio podnesak s traženim dokazima te je nakon toga prvostupanjsko tijelo zaključkom od 7. ožujka 2024. zakazalo usmenu raspravu. Opunomoćenik tužitelja, sin TF, očitovao se putem elektroničke pošte, o čemu je sastavljen zapisnik o pismenom očitovanju stranke od 28. ožujka 2024., u kojem su, u bitnom izneseni navodi identični žalbenim navodima tužitelja iz žalbe izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja, a koji su reproducirani u obrazloženju osporenog rješenja tuženika. Iz spisa je zatim razvidno kako je nakon provedene usmene rasprave, prvostupanjsko tijelo donijelo svoje rješenje od 29. ožujka 2024., te je nakon izjavljene žalbe protiv tog rješenja, zaključkom od 3. svibnja 2024. ponovno zakazalo usmenu raspravu, nakon čega se opunomoćenik tužitelja, sin TF, očitovao putem elektroničke pošte, o čemu je sastavljen zapisnik o pismenom očitovanju stranke od 16. svibnja 2024., u kojem su, u bitnom opet izneseni navodi identični žalbenim navodima tužitelja iz žalbe izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja, nakon čega je spis dostavljen tuženiku radi donošenja odluke po žalbi tužitelja, koji je potom donio osporeno rješenje naprijed citirane izreke, a protiv kojeg je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

16.Nadalje, iz spisa predmeta KLASA: UP/I 932-07/23-02/49 proizlazi da je predmet tog upravnog postupka bila provedba geodetskog elaborata za potrebe provođenje promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice, evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama i evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Predmetni elaborat potvrđen je od strane Područnog ureda za katastar Šibenik, Odjela za katastar nekretnina Drniš, potvrdom KLASA: 932-06/23-02/74, URBROJ: 541-26-04/5-23-3 od 8. ožujka 2023. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, te je tom elaboratu priložena uporabna dozvola KLASA: UP/I-361-05/17- 30/000449, URBROJ: 2182/1-16/2-17-0003 od 4. listopada 2017., pravomoćna 6. listopada 2017. i rješenje o utvrđivanju građevne čestice, KLASA: UP/I-350-05/21- 05/000017, URBROJ: 2182/1-16/2-21-0004 od 14. travnja 2021., pravomoćno 13. svibnja 2021., koja dokumentacija je izdana od strane Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove Šibensko-kninske županije, Ispostave Drniš. Također, iz prijavnog lista geodetskog elaborata, proizlazi da je između ostalog, predložena dioba k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na novonastale k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da nije predložen upis promjene nositelja prava.

17.Slijedom prethodno izloženih utvrđenja, imajući u vidu naprijed citiranu dokumentaciju koja prileže upravnom spisu, ovaj sud zaključuje kako tužbeni navodi tužitelja koje ističe u tužbi u pogledu razloga zbog kojih su po njegovom mišljenju osporeni akti tuženika i prvostupanjskog rješenja nezakoniti, nisu osnovani. S tim u vezi najprije je za istaknuti kako iz dokumentacije spisa nedvojbeno proizlazi da u zemljišnim knjigama, kao niti u katastarskom operatu k. č. [katastarska čestica] nikada nije bila evidentirana kao put. Štoviše, iz podataka zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], neprijeporno proizlazi kako je k. č. [katastarska čestica] evidentirana kao pašnjak, dok je ista prema službenim evidencijama katastarskog operata evidentirana kao oranica, kuća i dvorište. Stoga, uzimajući u obzir ova nedvojbena utvrđenja, tužbeni navodi tužitelja kako bi se u konkretnom slučaju radilo o javnom putu u cijelosti su netemeljeni. Ujedno, sud je suglasan i s napomenom tuženika iz obrazloženja osporenog rješenja i to da ukoliko tužitelj želi ostvariti pravo služnosti puta na predmetnoj čestici, takvo što može ostvariti jedino pred mjesno nadležnim sudom opće nadležnosti s obzirom da služnost puta nije uređena za ovu upravnu stvar odredbama mjerodavnog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, niti na podzakonskim propisima donesenim na temelju tog Zakona, s tim da se služnost puta niti ne evidentira u katastarskom operatu katastra zemljišta.

18.Glede pak tužbenih navoda u kojima tužitelj ističe kako mu elaborat nije dostavljen na uvid i da nije sudjelovao u postupku provedbe elaborata, za navesti je kako niti takvi navodi nisu od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, to pak stoga što je upravo taj nedostatak otklonjen nespornom činjenicom i to da je obnova postupka po prijedlogu tužitelja dopuštena, u kojem obnovljenom postupku je tužitelj zakonito sudjelovao, kako na usmenoj raspravi 7. ožujka 2024. tako i na usmenoj raspravi nakon izjavljene žalbe 16. svibnja 2024., na koji način je tužitelju nesumnjivo omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za konkretnu upravnu stvar te mu je omogućen uvid u svu dokumentaciju koja prileže spisu, uslijed čega su i ovakvi prigovori u cijelosti neosnovani. Konačno, neutemeljeno tužitelj ukazuje i na manjkavost obrazloženja osporenog rješenja tuženika, to pak stoga što je tuženik dao jasne, precizne i nedvojbene razloge zbog kojih je u konkretnoj upravnoj stvari nakon provedene obnove postupke trebalo ostavit na snazi rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I 932-07/23-02/49, URBROJ: 541-26-04/4-23-2 od 9. ožujka 2023. (pravomoćno 7. travnja 2023.), s kojim razlozima je u cijelosti suglasan i ovaj sud, uslijed čega su neosnovani i prigovori koje tužitelj navodi u tom pravcu.

19.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

20.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

21.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

22.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 25. veljače 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Bačić i partneri j.t.d., Zadar, M. Pavlinovića 9, uz zapisnik od 12. veljače 2025. i zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 12. veljače 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi PF, iz [adresa],

- u spis.