Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-429/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Jasne Smiljanić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog BV zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 6. u vezi sa stavkom 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 80/22. i 36/24. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbi državnog odvjetnika i optuženog BV, podnesenih protiv presude Općinskog suda u Zadru broj K-559/2022. od 26. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe državnog odvjetnika i optuženog BV, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalbe državnog odvjetnika i optuženog BV su bespredmetne.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zadru proglasio je krivim optuženog BV zbog počinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 6. KZ/11. u vezi sa stavkom 1. i 2. KZ/11. te ga je na temelju članka 227. stavak 6. KZ/11. u vezi sa stavkom 1. i 2. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju jedne godine, a na temelju članka 56. stavak 1., 2. i 3. KZ/11. izrekao mu je uvjetnu osudu tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju jedne godine neće izvršiti ako optuženik u roku kušnje četiri godine ne počini kakvo novo kazneno djelo.

2. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – dalje u tekstu: ZKP) optuženi BV je dužan naknaditi trošak provedenog postupka u iznosu od 200,00 eura temeljem članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP te troškove iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP u iznosu od 1.898,84 eura, odnosno sveukupno 2.098,84 eura, sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

4. Protiv presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni iz članka 471. stavak 1. ZKP s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i optuženom BV izrekne bezuvjetnu kaznu zatvora.

5. Protiv presude žalbu je podnio i optuženi BV putem branitelja Bože Vrkića, odvjetnika u Zadru, zbog odluke o kaznenoj sankciji bez navođenja konkretnog prijedloga, očito smatrajući da bi drugostupanjski sud trebao ispuniti njegovo mišljenje da bi izrečenu kaznu trebalo dodatno ublažiti.

6. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

7. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

8. Žalbe državnog odvjetnika i optuženog GV su bespredmetne.

9. Naime, ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP jer je izreka pobijane presude proturječna, pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, izneseni razlozi su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, a zbog čega se prvostupanjska presuda ne može ispitati.

10. Bitno obilježje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu zbog kojeg je optuženik proglašen krivim je kršenje propisa o sigurnosti prometa, uslijed kojeg kršenja je izazvana prometna nesreća s opisanim posljedicama. Kršenje prometnog propisa mora biti točno određeno i upravo kršenje određenog i u činjeničnom opisu naznačenog prometnog propisa mora biti u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom nezgode. U konkretnom slučaju optuženiku se stavlja na teret da je prekršio dva prometna propisa i to prometni propis iz članka 51. stavak 1. i prometni propis iz članka 34. stavka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. – dalje u tekstu ZOSPC) da je kao vozač bio dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom znaku, pa je u uvjetima noćne vožnje te mokrog i skliskog kolnika uslijed jake kiše, na ravnom cestovnom potezu gdje je brzina kretanja prometnim znakom bila ograničena 50 km/h sa znakom opasnosti od neočekivane kiše ili poledice, vozio brzinom od 73 km/h. U odnosu na kršenje članka 51. stavak 1. ZOSPC optuženiku se u početnom djelu činjeničnog opisa stavljaju na teret svi modaliteti kršenja ovog prometnog propisa, što znači da mu se stavlja na teret da brzinu nije prilagodio svim istaknutim čimbenicima sigurnosti prometa i to osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa, da bi potom u činjeničnom opisu bilo naznačeno da je brzina bila neprilagođena uvjetima noćne vožnje, što se može podvesti pod pojam vidljivosti iz naznačene odredbe ZOSPC, mokrom i skliskom kolniku uslijed kiše, što se može podvesti pod pojam osobine i stanje ceste te atmosferskim prilikama, a nije opisano u čemu se sastoji neprilagođenost brzine preglednosti, stanju vozila i tereta te gustoći prometa, tako da je izreka presuda proturječna i nejasno je koji se to točno modalitet kršenja prometnog propisa iz članka 51. stavak 1. ZOSPC optuženiku stavlja na teret, stavlja li mu se na teret kršenje svih modaliteta prekršaja iz ove zakonske odredbe kako je prvo naznačeno u činjeničnom ili samo određeni kako je nastavno naznačeno u činjeničnom opisu, a što je odlučno za utvrđenje je li upravo kršenjem naznačenog prometnog propisa došlo do prometne nezgode s opisanim posljedicama.

11. Za ocjenu je li optuženik počinio terećeno kazneno djelo, bilo je potrebno svaki od modaliteta kršenja odredbe članka 51. stavak 1. ZOSPC kao i vožnju iznad prometnim znakom dozvoljene brzine, što predstavlja kršenje članka 34. stavak 1. i 3. ZOSPC, dovesti u vezu sa izazivanjem prometne nesreće i objasniti zašto nalazi da je do prometne nezgode došlo upravo zbog kršenja svih naznačenih prometnih propisa, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti. Prvostupanjski je sud propustio detaljno analizirati sve provedene dokaze i pobliže obrazložiti kako su osobine i stanje ceste, vidljivost, preglednost, atmosferske prilike, stanje vozila i tereta te gustoća prometa kod utvrđene brzine kretanja koja je evidentno bila iznad prometnim znakom dopuštene brzine kretanja utjecale na nastanak prometne nezgode, tako da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

12. Nadalje, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je obrazloženje pobijane presude u dijelu reproduciranja nalaza prometnog vještaka Daniela Sikirića proturječno. U mišljenju prometnog vještaka prvo je navedeno da je uzrok prometne nesreće pojava veće količine oborinske vode na dijelu kolnika koji se nalazi u konkavnom zaobljenju, stoga bez obzira na tehnički neadekvatnu brzinu kretanja osobnog vozila optuženika, da nije bilo nakupljene vode na kritičnom mjestu do prometne nesreće ne bi ni došlo, što ukazuje da bez obzira na brzinu kretanja optuženikova vozila ista nije u uzročno- posljedičnoj vezi s nastankom prometne nesreće. Potom vještak navodi da se optuženik u kritično vrijeme kretao brzinom koja nije bila tehnički adekvatna uvjetima vidljivosti ispred vozila i stanju kolnika pa je stoga izgubio mogućnost pravovremenog uočavanja veće količine vode na kolniku, a time onda i mogućnost izbjegavanja prometne nesreće. Istaknutu proturječnost prvostupanjski sud u pobijanoj presudi ne obrazlaže, ne analizira nalaz vještaka i ne navodi iz kojih razloga prihvaća jednu od varijanti uzroka nastanka prometne nesreće iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, odnosno da je zbog brzine neprilagođene noćnim uvjetima vožnje te mokrog i skliskog kolnika uslijed jake kiše došlo do prometne nesreće. Iz ovog proizlazi da prvostupanjski sud nalazi da je kršenje nekih od modaliteta prekršaja iz članka 51. stavak 1. ZOSPC uzrok prometne nesreće, međutim, propušta dovesti u vezu drugi terećeni prometni propis iz članka 34. stavak 1. i 3. ZOSPC i objasniti zašto smatra da je i uslijed kršenja ove norme došlo do prometne nezgode.

13. Pobijana presuda sadrži daljnju bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP jer postoji proturječje između izreke i obrazloženja, a u odnosu na subjektivni element osnovnog oblika inkriminiranog kaznenog djela, dok je obrazloženje subjektivnog elementa u odnosu na težu posljedicu u potpunosti izostalo. Naime, iz činjeničnog opisa kaznenog djela sadržanog u pobijanoj presudi proizlazi, a vezano uz oblik krivnje, da je optuženik kršio naznačene prometne propise „lakomisleno smatrajući da time neće ugroziti druge sudionike u prometu“, što odgovara opisu svjesnog nehaja i što je u skladu sa zakonskim opisom u kojem je naznačeno da je optuženik „iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama izazvao opasnost za život i tijelo ljudi…“, kao i pravnom kvalifikacijom iz članka 227. stavak 6. u vezi sa člankom 1. i 2. KZ/11. Međutim, ovakav opis subjektivnog elementa je u proturječju s obrazloženjem pobijane presude jer je prvostupanjski sud u odlomku 26. obrazloženja naznačio da je u odnosu na ugrožavanje sigurnosti prometa na cestama optuženik postupao s neizravnom namjerom, a koji oblik krivnje ne proizlazi iz činjeničnog opisa.

14. Kod neizravne namjere počinitelj je svjestan da uslijed načina njegove vožnje može nastupiti zabranjena posljedica, odnosno da može dovesti u opasnost živote ljudi ili imovine velikih razmjera na što i pristaje, dok kod nehajnog ugrožavanja sigurnosti prometa je počinitelj svjestan da uslijed toga kršenja može ugroziti sigurnost prometa i dovesti u opasnost živote ljudi ili imovinu velikih razmjera, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti. Dakle, opis subjektivnog elementa u odnosu na osnovno kazneno djelo kako to stoji u obrazloženju je proturječan izreci pobijane presude, time da je prvostupanjski sud propustio obrazložiti što sve ukazuje na oblik krivnje zbog kojeg je optuženika, a prema izreci pobijane presude, i proglasio krivim.

15. S obzirom na izloženo, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti ukazane povrede odredaba kaznenog postupka, izvesti sve već provedene dokaze, izvesti i druge potrebne dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica, vodeći računa da utvrdi i razjasni i one činjenice na koje je ukazao drugostupanjski sud, posebno prometnom vještaku ukazati na nelogičnosti mišljenja i pozvat ga da se decidirano izjasni bi li do prometne nezgode došlo bez obzira na brzinu kretanja vozila optuženika. Potom će savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama koje tvore obilježja terećenog kaznenog djela. U odnosu na propise o sigurnosti prometa kršenje kojih se optuženiku stavlja na teret, u obrazloženju presude se treba izjasniti u odnosu na svaki modalitet kršenja na koji način je, ako je, u vezi sa izazvanom prometnom nesrećom, time da treba napomenuti da je za opstojnost djela dostatno kršenje jednog jedinog prometnog propisa koji je u izravnoj vezi s prometnom nesrećom i nastupjelim posljedicama.

16. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja, a kako je po službenoj dužnosti, zbog uočenih bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, ukinuta prvostupanjska presuda, žalbe državnog odvjetnika i optuženika su bespredmetne.

U Zagrebu 25. veljače 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Koraljka Bumči