Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-159/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Dijani Hofer kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja – protivnika osiguranja Eko Buhača d.o.o. (OIB:31191518853) iz Tordinaca, Mlaka Antinska, Glavna 50, zastupanog po punomoćniku Ivanu Kalauzu, odvjetniku iz Vinkovaca, protiv prvotužene – predlagateljice osiguranja KM (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i drugotuženika - predlagatelja osiguranja ZM (OIB: [osobni identifikacijski broj]), oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Stjepanu Širiću, odvjetniku iz Osijeka te trećetužene JM (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Lešnjakoviću, odvjetniku iz Osijeka, radi predaje u posjed nekretnine, te povodom protutužbe prvo – i drugotuženih protiv tužitelja radi priznanja prava stvarne služnosti, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima broj P-317/2024-12 od 21. studenog 2024., dana 25. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba predlagatelja osiguranja KM i ZM odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Vinkovcima broj P-317/2024-12 od 21. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine tuženih KM i ZM kao predlagatelja osiguranja (dalje: predlagatelja) uperenog na treće osobe i to HEP-Operatera distribucijskog sustava d.o.o. Elektru Vinkovci (nalogom da uspostavi isporuku električne energije na mjernom mjestu korisnika mreže u [adresa], OMM 8295042 i brojilu broja 35701954 odnosno nekretnini čkbr. [katastarska čestica] tvornička hala i tvorničko dvorište [adresa] sa 1757 m2 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i Vinkovački vodovod i kanalizaciju d.o.o. (nalogom da uspostavi isporuku vode iz javne vodoopskrbne mreže na mjernom mjestu korisnika mreže u Vinkovcima, Ulica gospodarska 8, na mjernom mjestu 7001-085, sa brojilom broja 703254 odnosno nekretnini čkbr. [katastarska čestica] tvornička hala i tvorničko dvorište [adresa] sa 1757 m2 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i nalogom navedenim društvima da kao korisnike odnosne mreže na pobliže određenom mjernom mjestu evidentiraju predlagatelje osiguranja KM i ZM.

1.1. Obrazlažući zauzeto stajalište prvostupanjski sud navodi da je tužitelj podnio predmetnu tužbu protiv tuženih radi predaje u posjed čkbr. [katastarska čestica] tvorničku halu i tvorničko dvorište sa 1757m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje je vlasnik i koje je temeljem ugovora o zakupu od 1. prosinca 2018. dao u zakup trgovačkom društvu Bravariji Andričević j.d.o.o. na period od 1.12.2018 do 10.11.2023., no kako je nad navedenim društvom otvoren stečajni postupak slijedom čega da je stvarno mjesto obavljanja upravnih i administrativnih poslova stečajnog dužnika u [adresa], u [adresa] to da zakupac više nije u posjedu predmetne nekretnine, već predmetnu nekretninu u posjedu drže tuženici bez ikakve pravne osnove. Prvo- i drugotuženici da su 11. studenog 2024. podnijeli protutužbu radi priznavanja im prava stvarne služnosti doživotnog uživanja na predmetnoj nekretnini, a i prijedlog radi izdavanja privremene mjere kojom se nalaže HEP – operateru distribucijskog sustava d.o.o. – Elektri Vinkovci i Vinkovačkom vodovodu i kanalizacija d.o.o. da uspostave isporuku električne energije i isporuku vode iz javne vodoopskrbe na predmetnoj nekretnini, te da prvo- i drugotužene evidentiraju kao korisnike električne energije odnosno vode.

1.2. Polazeći od odredbe čl. 346. stav. 1. Ovršnog zakona (dalje: OZ – "Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24) kojom je propisano da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, te ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim niti jednu od propisanih pretpostavki za određivanje predložene privremen mjere – niti u odnosu na postojanje svoje nenovčane tražbine niti da bi bez zatražene mjere spriječili nasilje ili nastanak nenadoknadive štete obzirom da na navedene odlučne okolnosti nisu dostavili nikakve dokaze.

2. Materijalno-pravno stajalište o neosnovanosti podnesenog prijedloga pravilnim prihvaća i ovaj sud te isto nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima predlagatelja osiguranja.

3. Naime, opisano rješenje pravovremenom žalbom pobijaju predlagatelji osiguranja iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih odredbom čl.353.stav.1.toč.1. do 3. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP – „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) koji svoju primjenu u postupcima osiguranja nalazi osnovom odredbe čl.21.stav.1. OZ), s prijedlogom ovom sudu da ga preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz zahtjev da "se automatskom dodjelom spis dostaviti drugom sucu u rad, osim HM, u kom slučaju će se ponoviti automatska dodjela spisa".

3.1. Predlagatelji pobijaju prvostupanjsko rješenje zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stav. 1. ZPP-a u vezi sa čl.5. (koja propisuje da će sud svakoj stranci dati mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke. U mjeri u kojoj je to potrebno, sud će omogućiti strankama da se izjasne o pravnim pitanjima spora. Samo kad je to ZPP-om određeno sud je ovlašten da odluči o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni. Sud ne može svoju odluku utemeljiti na pravnoj osnovi koja je bitno različita od one o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti), sa čl.8. ZPP-a (prema kojoj će sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane), sa čl.219. stav.2. ZPP-a (prema kojoj sud može do zaključenja prethodnog postupka, kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rješenje spora, upozoriti stranke na njihovu dužnost iz stav.1. navedenog članka a osobito na potrebu iznošenja odlučnih činjenica i predlaganja određenih dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno) i čl. 220. stav. 2. ZPP-a (koja propisuje da sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica).

3.2. Predlagatelji obrazlažu i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.1. ZPP-a smatrajući očiglednim da je "uređujuća sutkinja postupala na jedan osnovano sumnjiv način, a koji vidno čini njezino postupanje i odlučivanje suspektnim u pogledu narušenog objektiviteta, pri čemu je predlagateljima samo nejasno da li zbog ogromnog utjecaja svojom pojavnošću odnosnog zakonskog zastupnika g. ŽM ili je riječ o nekim drugim razlozima, no, gdje očigledno egzistiraju razlozi za otklon uređujuće sutkinje u smislu odredaba čl. 71. ZPP-a, slijedom čega, ukoliko je njezin objektivitet narušen iz bilo kojih razloga, bila je dužna postupiti i u smislu odredaba čl. 72. ZPP-a".

3.3. Pobijajući opisano rješenje zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stav. 2. toč. 6. ZPP-a predlagatelji navode da je "uređujuća sutkinja spriječila pristup prvo – i drugotuženicima obrazlažući to time, da imaju punomoćnika, na koji način je iste spriječila da raspravljaju pred sudom, a riječ je o starijim osobama, koje nisu vične da izvanraspravno pisanim putem komuniciraju sa sudom". Smatraju da ih je uređujuća sutkinja bila dužna primiti i izvanraspravno i sačiniti o tome zapisnik, a što ne samo da nije učinjeno, nego je ovo pravo strankama i uskraćeno, na koji način su spriječeni u pristupu sudu.

3.4. Konačno, bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.11. ZPP- a obrazlažu proturječjem razloga obrazloženja stanju spisa, dokazima u spisu te dokaznim prijedlozima.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba predlagatelja osiguranja je neosnovana.

6. Razmatrajući pobijano rješenje i stanje prvostupanjskog spisa iz aspekta po predlagateljima u žalbi isticanih bitnih povreda odredaba parničnog postupka, a i u okviru odredbe čl.365.stav.2. u vezi sa čl.381. ZPP-a, ovaj sud niti jednu od isticanih bitnih povreda nije našao osnovanom niti je prvostupanjski sud u svom postupanju ostvario i jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud u žalbenom stadiju pazi po službenoj dužnosti.

6.1. Naime, iz sadržaja spisa vidljivo je da je prvostupanjski sud sukladno odredbi čl.5. ZPP-a strankama dao mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima protivne stranke, a i da je savjesno i brižljivo ocijenio činjenične navode prijedloga za osiguranje. Odredba čl. 219. stav.2. ZPP-a nije obvezujuća za sud, već ostavlja na prosudbu prvostupanjskom sudu da ocijeni - ukoliko je to svrsishodno za pravilno rješenje spora, da upozori stranke na njihovu dužnost iznošenja odlučnih činjenica i predlaganja određenih dokaza te da iznese razloge zbog kojih smatra da je to potrebno.

6.2. U odnosu na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.1. ZPP-a valja navesti da ista postoji ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti (čl. 71. stav.1. toč. 1. do 6.) odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet, ili ako je u donošenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca. Iz sadržaja prvostupanjskog spisa očigledno je da navedeni žalbeni razlog nije ostvaren to više što predlagatelji ne navode nikakve činjenične tvrdnje na postojanje okolnosti iz cit. odredbe, a niti dokaze.

6.3. U odnosu na žalbeno obrazloženje bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.6. ZPP-a valja navesti da sud, sukladno odredbi čl.4. ZPP-a o tužbenom zahtjevu odlučuje, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave, dok odredba čl.14. ZPP-a propisuje da ako za pojedine radnje nije zakonom određen oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parnične radnje pismeno izvan ročišta ili usmeno na ročištu. Iz izložene jasne i nedvosmislene zakonodavne regulative očigledno je da se komunikacija suda i stranaka ne odvija izvanraspravno bez sudjelovanja svih, uredno pozvanih sudionika odnosnog postupka. Svako drugačije tumačenje je proizvoljno i bez uporišta u odredbama ZPP-a.

6.4. Konačno, u odnosu na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.11. ZPP-a valja navesti da je ovaj sud, suprotno žalbenom stajalištu žalitelja utvrdio da pobijano rješenje ne sadrži nikakve nedostatke zbog kojih se navodno ne bi mogla ispitati njezina pravilnost i zakonitost, naprotiv – ista sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, izneseni razlozi su potpuno jasni i određeni i bez ikakvog proturječja.

7. Imajući u vidu da ni po ocjeni ovoga suda predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja (tužitelju) to ostale pretpostavke (vjerojatnost nastupa štete ili otklanjanja nasilja) nisu odlučne za odluku o predloženoj privremenoj mjeri. Činjenični navodi njihovog prijedloga od 11. studenog 2024. vezani su uz protutužbu kojom zahtijevaju da se "naloži tužitelju da im prizna pravo stvarne služnosti doživotnog uživanja" predmetne nekretnine te su iscrpljeni u tvrdnji da im je po nalogu tužitelja obustavljena isporuka el. energije i vodoopskrba. Kako je izostalo ikakvo činjenično obrazloženje citiranog protutužbenog zahtjeva kojeg, pretpostavlja se, predlagatelji smatraju svojom nenovčanom tražbinom prema tužitelju, to je osnovano prvostupanjski sud odbio njihov prijedlog radi osiguranja.

8. Obzirom da predlagatelji osiguranja iznesenim žalbenim navodima nisu doveli u dvojbu zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, valjalo je njihovu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje pozivom na odredbu čl.380.toč.2. ZPP- a u vezi sa čl.21.stav.1. OZ-a.

U Varaždinu 25. veljače 2025.

Sutkinja

Dijana Hofer