Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-919/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u ostavinskom postupku iza smrti pok. ŽC iz [adresa], rođenog **.**.1949., a umrlog **.**.2023., OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi nasljednika FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Maratović, odvjetnik u Zagrebu, Jarunska ulica 35, protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj O-957/2023 od 2. rujna 2024., 25. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se djelomično žalba nasljednika BC kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj O-957/2023 od 2. rujna 2024 u toč. I, III, IV i V. izreke.

II Uvažava se djelomično žalba nasljednika i ukida isto prvostupanjsko rješenje u toč. II izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

"I Prekida se ovaj ostavinski postupak.

II Upućuje se FC; OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sin ostavitelja, da u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv MC; OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Ž [adresa], radi utvrđenja da nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška],. k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], etažno vlasništvo stana S3 na II katu, u dijelu 1/4, te nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] u dijelu 1/4, kao i pokretnine osobni automobil Fore Mondeo, br. šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka] i plovilo NO 271567 Antares S7 VTF, HR-HrB00332E121, s motorom Volvo Penta TAMD31L-A, serijski broj [serijski broj] nisu dio ostavinske imovine.

III Prekid postupka trajat će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka. IV Odmah po pokretanju parničnog postupka, nasljednik koji je upućen, dužan je obavijestiti ostavinski sud o pokretanju parničnog postupka.

V Ukoliko nasljednik koji je upućen u parnicu, ne pokrene parnicu u ostavljenom roku, ostavinski sud će nastaviti i dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je upućen u parnicu."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio nasljednik FC, pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku te pobijano rješenje ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati, jer ne sadrži razloge o svim činjenicama odlučnim za ishod spornih odnosa među strankama. Iz popisa ostavine sačinjenog na ročištu pred javnim bilježnikom utvrđeno da je ostavitelj bio vlasnik isključivo u 1/2 dijela nekretnina navedenih pod toč. 1. i toč. 2. tog popisa, dok iz zk. izvadaka koji prileže spisu nedvojbeno proizlazi da je nasljednica MC vlasnica u preostalih 1/2 dijela tih nekretnina, iz čega proizlazi da se radi o bračnoj stečevini nekretnina ostavitelja i njegove supruge, nasljednice MC. Supruga ostavitelja u ovom ostavinskom postupku potražuje pravo s osnova bračne stečevine, ali samo u pogledu pokretnina, a ne u pogledu cijele ostavine, kako je to pogrešno navedeno u pobijanom rješenju, te ista u postupku nije istaknula pravo s osnova bračne stečevine na nekretninama koje čine ostavinsku imovinu. Pogrešno prvostupanjski sud navodi da je MC osporila navode nasljednika FC u cijelosti, navodeći da su upravo ona i ostavitelj svojim radom i materijalnim sredstvima izgradili nekretnine koje su predmet ostavinskog postupka te da osporava njegove navode da je s njom i ostaviteljem živio u obiteljskoj zajednici. Nadalje, navodi i da je pogrešno da bi nasljednik FC navodno osporio nasljednici MC da se iz ostavine izdvoji 1/2 cjelokupne ostavinske imovine, jer to nikada nije niti traženo, te iz razloga što je njemu poznata činjenica da upisano zemljišnoknjižno stanje odgovara i stvarnom stanju bračne stečevine. On je samo zatražio da se u pogledu nekretnina koje su predmet ostavine pod toč. 1. i toč. 2. popisa ostavine izdvoji odgovarajući dio imovine budući je kao član obiteljske zajednice surađivao i privređivao u toj obiteljskoj zajednici, te time pridonio povećanju imovine ostavitelja. I sama činjenica da druga nasljednica nije prigovorila istaknutom zahtjevu žalitelja da je upravo on svojim zanatskim radom, materijalno i financijski, kao član obiteljske zajednice, surađivao i privređivao u toj obiteljskoj zajednici te time pridonio povećanju imovine ostavitelja, dovoljan je indicij da je takav zahtjev i osnovan. Iz obrazloženja pobijanog rješenja također proizlazi da žalitelj nikakvim materijalnim dokazima nije dokazao da je upravo on svojim radom, materijalnim i financijskim sredstvima pridonio povećanju imovine ostavitelja, kako bi u ovom ostavinskom postupku sud mogao odlučiti o njegovom zahtjevu za izdvajanje iz ostavine, međutim, smatra da do trenutka dok mu ostali sunasljednici nisu osporili njegovo pravo na izdvajanje iz ostavine, nije mogao biti siguran da će trebati uopće dokazivati svoje tvrdnje, premda za svoje navode ima brojne dokaze. Dalje ističe da ostvarenje prava na izdvajanje dijela ostavine bez zasebnog parničnog postupka nije moguće ostvarivati u izvanparničnom postupku osim u slučaju ako bi se radilo o ispravama koje imaju svojstvo javne isprave. Činjenica promjene adrese prebivališta ostavitelja ne može u smislu zajednice biti od presudnog učinka, kako to pogrešno navodi prvostupanjski sud. Sunasljednici su prijavljeni na istoj adresi u [adresa], dok je ostavitelj bio prijavljen na istoj adresi sve do 2020., pa je nesporno da je zajednica postojala svo vrijeme. Bitna je i činjenica da je MC s žaliteljem 2023. sklopila Ugovor o doživotnom uzdržavanju za preostalih 1/2 dijela nekretnina iz toč. 1. i toč. 2. popisa ostavine koji su u njenom vlasništvu, iz čega se jasno zaključuje da se u konkretnom slučaju nikako ne može raditi o pravu na bračnu stečevinu u pogledu nekretnina koje čine ostavinu. Dalje navodi da su sunasljednici materijalni i formalni nužni suparničari budući je ostavina zajednička imovina, te u tom smislu sud treba uputiti jednog od nasljednika na pokretanje postupka protiv svih sunasljednika, a ne samo protiv jednog od njih, budući bi učinci takve parnice utjecali na prava svih sunasljednika, a ne samo jednog. Navedenim postupanjem prvostupanjski je sud počinio povredu procesnih odredaba, čime je propustio pravilno utvrditi nasljednopravne učinke koji su nastupili zbog ostaviteljeve smrti, pa je time ostvaren i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Ostvaren je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, iz razloga što sud nije utvrdio u pogledu točno kojeg dijela ostavine je istaknut zahtjev sunasljednika za izdvajanjem bračne stečevine, i za izdvajanjem dijela ostavine kojem povećanju je jedan od sunasljednika pridonio. Predlaže ukinuti pobijano rješenje u cijelosti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje, a nakon tako provedenog postupka po potrebi i jednu od stranaka uputiti u parnicu.

3. U odgovoru na žalbu nasljednica MC ističe da je žalba u potpunosti neosnovana. Prvostupanjski je sud pravilno cijenio činjenice i nakon povedenih dokaza utvrdio prekid postupka kao jedino moguće zakonsko rješenje, sve obzirom da postoji spor oko sastava ostavine. Žalitelj je postavio zahtjev za izdvajanjem iz ostavine nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 1/4 suvlasničkog dijela, te pokretnina – osobnog automobila i plovila s pravom korištenja veza, u cijelosti, a nasljednica MC je taj zahtjev u cijelosti osporila. Prvostupanjski je sud pravilno primijenio odredbu čl. 225. Zakona o nasljeđivanju, prema koje sud rješenjem mora utvrditi iz kojeg razloga pojedinu stranku upućuje u parnicu i protiv koje stranke. Sud je u obrazloženju pobijanog rješenja objasnio iz kojih razloga smatra da je pravo zakonskog nasljednika FC manje vjerojatno te da je on dužan dokazati činjenicu da je svojim radom i financijskim ulaganjem pridonio povećanju imovine ostavitelja. Također, pravilno je prvostupanjski sud, obzirom da je žalitelj majci osporio pravo s osnova bračne stečevine i ujedno zatražio izdvajanje iz ostavine određene imovine, prekinuo ostavinski postupak i žalitelj uputio u parnicu. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Iz spisa predmeta slijedi da je provođenje ostavinskog postupka iza smrti ostavitelja bilo povjereno javnom bilježniku Edi Biondić iz Senja, a na nasljeđivanje su pozvani zakonski nasljednici prvog nasljednog reda, supruga ostavitelja MC, sin ostavitelja FC, te po pravu predstavljanja kći ranije preminule kćeri ostavitelja HC, unuka ostavitelja NC. Na ročištu pred javnim bilježnikom 28. veljače 2024. s nasljednicima je utvrđeno rodoslovlje i ostavinska imovina ostavitelja koja se sastoji od nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Crikvenici, za 1/2 dijela, nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Sesvetama, za 1/2 dijela i u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, za 1/10 dijela, te prava korištenja grobnog mjesta na Mirogoju. Utvrđeno je i da je ostavitelj bio vlasnik pokretnina koje se sastoje od novčanog potraživanja prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine, novčanog potraživanja prema Privrednoj banci Zagreb d.d. i prema Zagrebačkoj banci d.d., osobnog automobila i plovila s motorom i pravom korištenja veza u luci Povile-Fortuna za javni promet. Nasljednice MC i NC u svojim su se nasljedničkim izjavama prihvatile nasljedstva koje im temeljem zakona pripada iza smrti ostavitelja, te je nasljednica MC zatražila izdvajanje bračne stečevine na svim pokretninama, s kojim se zahtjevom nasljednica NC suglasila. Nasljednik FC dostavio je javnom bilježniku svoju ovjerenu nasljedničku izjavu u kojoj je postavio zahtjev za izdvajanje iz ostavine 1/4 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Crikvenici, za 1/2 dijela i 1/4 dijela nekretnina zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Sesvetama. U odnosu na plovilo i osobni automobil, zatražio je izdvajanje istih iz ostavine u cijelosti te osporio zahtjev nasljednice MC da pokretnine čine bračnu stečevinu. Nasljednice MC i NC u svojim su podnescima osporile zahtjev nasljednika FC da se navedene nekretnine i pokretnine izdvoje iz ostavine, navodeći u bitnome kako su ostavitelj i MC isključivo svojim radom i materijalnim sredstvima izgradili nekretnine koje su predmet ostavinskog postupka, te da nije točno da je nasljednik FC živio u zajednici s ostaviteljem, niti da je surađivao u privređivanju ili svojim radom ili davanjima pridonio povećanju imovine ostavitelja.

5.1. Utvrdivši da među nasljednicima postoji spor o sastavu ostavinske imovine, javni je bilježnik, pozivom na odredbu čl. 244. st. 4. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – u daljnjem tekstu: ZN), spis dostavio na daljnje postupanje nadležnom Općinskom sudu u Crikvenici.

6. Pobijanim je rješenjem sud prvog stupnja prekinuo ostavinski postupak te uputio nasljednika FC da u roku od 15 dana pokrene parnični postupak protiv nasljednice MC, radi utvrđenja da nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], u 1/4 dijela i nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] u 1/4 dijela, te osobni automobil Ford Mondeo, reg. oznake [registarska oznaka] i plovilo NO 271567 Antares S7 VTF, HR-HrB00332E121, s motorom Volvo Penta TAMD31L-A, nisu dio ostavinske imovine. Nadalje je određeno da će prekid postupka trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, da je odmah po pokretanju parničnog postupka nasljednik koji je upućen, dužan obavijestiti ostavinski sud o pokretanju parničnog postupka, a ukoliko nasljednik koji je upućen u parnicu ne pokrene parnicu u ostavljenom roku, ostavinski sud će nastaviti i dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je upućen u parnicu.

6.1. U obrazloženju svoje odluke sud prvog stupnja navodi kako je uvidom u Jedinstveni registar osoba utvrdio da je ostavitelj imao prijavljeno prebivalište u [adresa], i to od 2020., dok je ranije bio prijavljen na adresi na kojoj je prijavljen i FC u [adresa]. Nadalje, da nasljednik FC nikakvim materijalnim dokazima nije dokazao da je upravo on svojim radom, materijalnim i financijskim sredstvima, pridonio povećanju imovine ostavitelja, kako bi sud u ostavinskom (izvanparničnom) postupku mogao odlučiti o njegovom zahtjevu za izdvajanje iz ostavine. Stoga sud prvog stupnja smatra da je nasljednik FC dužan dokazati činjenicu da je svojim radom te financijskim i materijalnim ulaganjem pridonio povećanju imovine ostavitelja, odnosno da točno određene pokretnine (automobil i plovilo) ne ulaze u ostavinsku masu i da trebaju pripasti upravo njemu u cijelosti, te ga je, smatrajući njegovo pravo manje vjerojatnim uputio da protiv nasljednice MC pokrene parnični postupak radi utvrđenja da navedene nekretnine za 1/4 dijela, te osobni automobil i plovilo, u cijelosti, nisu dio ostavinske imovine, pozivom na odredbe čl. 222. st. 1. i čl. 225 st. 1 ZN.

7. Izdvajanje u korist potomaka koji su privređivali s ostaviteljem regulirano je odredbama čl. 75. ZN, prema kojem neovisno o svome nasljednom pravu, ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici te svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina poveća, časom njegove smrti stječe pravo na onoliki dio ostavine koja odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala dok su živjeli u zajednici (st. 1.) i tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u račun pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio (st. 2.), s tim da se pravo na izdvajanje ostvaruje samo na zahtjev ovlaštenika (st. 3).

7.1. Dakle, pretpostavke za primjenu odredbe čl. 75. ZN su sljedeće:

- da je riječ o potomku,

- da je potomak s ostaviteljem živio u zajednici,

- da je potomak svojim radom ili davanjem pridonio da se ostaviteljeva imovina poveća, pri čemu nije bitno kojeg obima je to povećanje.

7.2. Ispunjenjem kumulativno ovih pretpostavki ostaviteljev potomak stječe pravo, neovisno o svom nasljednom pravu, na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koji se njegovim doprinosom ostaviteljeva imovina povećala dok je živio u zajednici s ostaviteljem. Takav izdvojeni dio ostavine ne spada u ostavinu.

7.3. Zahtjev ovlaštenika ostvaruje se u ostavinskom postupku, pa kada nasljednik u ostavinskom postupku prijavi zahtjev po čl. 75. ZN ostavinski će sud o tom zahtjevu odlučiti ako ne postoji spor među sudionicima, a uputiti će stranke na parnicu ako ima spora o činjenicama.

8. Nasljednik FC je tijekom postupka isticao tvrdnje o svojem doprinosu u povećanju vrijednosti imovine ostavitelja, i to konkretno ulaganjem vlastitog zanatskog rada i materijala kupljenog iz poslovanja obrta te ulaganjem financijskih sredstava i na druge načine prilikom gradnje nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etažni dijelovi koje su kasnije prodani i iz toga kupljeni osobni automobil i plovilo, radi čega je smatrao da mu iz ostavine ima pripasti dio nekretnina te automobil i plovilo, koji je odgovarajući njegovom doprinosu, a sa svojim zahtjevom ustraje i u žalbi. Time je učinio upitnim što predstavlja imovinu ostavitelja u odnosu na predmetne dvije nekretnine i pokretnine, budući da dio imovine koji se izdvaja temeljem čl. 75. ZN ne spada u ostavinu.

9. Po ocjeni ovog suda, u situaciji kada je jedan nasljednik tražio da mu iz ostavine pripadne 1/4 suvlasničkog dijela naprijed navedenih nekretnina te osobni automobil i plovilo, u cijelosti, koji odgovara njegovom doprinosu u povećanju njihove vrijednosti, a ostale se nasljednice tome protivile, među nasljednicama je došlo do spora o sastavu ostavine, te je sud prvog stupnja pravilno prekinuo ostavinski postupak u odnosu na sporan dio ostavinske imovine i uputio na parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim, radi utvrđenja sporne činjenice o kojoj ovisi sastav ostavine, sve sukladno čl. 224. st. 1. i čl. 225. st. 1. – 5. ZN.

10. Prema odredbi čl. 224. st. 1. ZN sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine ili o kojima ovisi predmet zapisa, a prema čl. 225. st. 1. istoga Zakona sud će na parnicu uputiti stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.

11. Međutim, stranke u ostavinskom postupku (zakonski i (ili) oporučni nasljednici) smatraju se nužnim i jedinstvenim suparničarima i stoga u parnici svi trebaju biti obuhvaćeni tužbom, bilo na aktivnoj ili na pasivnoj strani, jer se za jedinstvene suparničare, zbog prirode spornog odnosa, spor u kojem sudjeluju može riješiti samo na jednak način prema svima (čl. 201. ZPP), pa žalitelj osnovano ukazuje kako sud treba uputiti jednog od nasljednika na pokretanje postupka protiv svih sunasljednika, a ne samo protiv jednog od njih, budući učinci takve parnice utječu na prava svih sunasljednika.

12. Dakle, po ocjeni ovog suda, u situaciji kada su se nasljednice MC i NC protivile zahtjevu nasljednika FC za izdvajanje dijela ostavine, istoga je trebalo uputiti na pokretanje parnice protiv obje sunasljednice.

13. Slijedom navedenog, trebalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22. - u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s čl. 175. st. 2. ZN djelomično odbiti žalbu nasljednika kao neosnovanu i djelomično potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, te sukladno odredbi 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 175. st. 2. ZN djelomično ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak tj. odlučiti kao pod toč. I i II izreke ove drugostupanjske odluke.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će zakonskog nasljednika FC, koji traži izdvajanje određene imovine iz ostavine, kao stranku čije je pravo manje vjerojatno (čl. 225. ZN), uputiti na parnicu protiv zakonskih nasljednica MC i NC, koje mu to pravo osporavaju, a odluka koju donese sud svojom će pravomoćnošću imati jednako djelovanje prema svima.

Zadar, 25. veljače 2025.

Sutkinja

Marina Tanta