Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-193/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Iris Gović Penić, predsjednika vijeća, Sanja Joka Umićević, suca izvjestitelja i člana vijeća, te Ines Kovačević, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Lidija Horvat, odvjetnica u Zagrebu, protiv 1. tuženika NU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Kristian Pelc, odvjetniku u Zagrebu, i 2. tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa punomoćnica Vesna Katić, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1416/2019-40 od 7. studenog 2022. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 25. veljače 2025. godine,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 1416/2019-40 od 7. studenog 2022. godine te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II O trošku žalbe odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja AU u cijelosti koji glasi:
"Nalaže se I-tuženiku NU i II-tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. solidarno isplatiti tužitelju AU iznos od 750.000,00 kn zajedno sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate te mu nadoknaditi parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju AU da I-tuženiku NU nadoknadi parnični trošak u iznosu od 56.875,00 kn/7.548,61 eur1 zajedno sa zateznom kamatom od 7. studenog 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tužitelju AU da II-tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. nadoknadi parnični trošak u iznosu od 65.625,00 kn/8.709,93 eur1 u roku od 15 dana."
2. Protiv te presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade štete a u svezi prometne nezgode od 26. svibnja 2016. godine.
5. Iz provedenog postupka proizlazi da je 26. svibnja 2016. godine došlo do prometne nezgode na raskrižju Ilice i Bračunove ulice u Zagrebu na način da je na tužitelja naletilo vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (taxi) kojim je upravljao 1. tuženik a koje je osigurano kod tuženika od autoodgovornosti te da je u navedenoj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede; da je tužitelj tom prilikom kao pješak započeo prelaziti obilježeni pješački prijelaz (sa semaforom) dok je 1. tuženik upravljao taxi vozilom. Prvostupanjski je sud utvrdio da je za kretanje pješaka predmetne zgode bilo uključeno crveno svjetlo dok je za kretanje taxi vozila kojim je upravljao 1. tuženik bilo uključeno zeleno svjetlo na semaforu za njegov smjer kretanja, da je ograničenje kretanja vozila na mjestu nezgode 50 km/sat; da se taxi vozilo kretalo unutar navedenog ograničenja brzine; da 1. tuženik nije uočio tužitelja prije naleta već je nakon naleta vidio da isti leži na cesti uz nogostup i da su semafori na raskrižju radili ispravno i automatski.
6. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži naknadu štete u iznosu od 750.000,00 kn (neimovinska i nenovčana imovinska šteta) smatrajući da je do prometne nezgode došlo isključivom krivnjom samog tužitelja, bez doprinosa 1. tuženika obzirom na utvrđene činjenice i obzirom da je pravomoćnom presudom Prekršajnog suda u Zagrebu tužitelj oglašen krivim (jer je predmetne zgode počinio prekršaj), dok se protiv 1. tuženika nije vodio nikakav postupak zbog nastanka te prometne nezgode, obzirom na to da se 1. tuženik kretao brzinom unutar ograničenja od 50 km/sat te da su semafori na raskrižju radili ispravno i automatski; da 1. tuženik nije bio u mogućnosti izbjeći sudar jer je vrijeme koje je pješaku bilo potrebno da prijeđe put od trenutka stupanja na kolnik do udara manje od psihofizičkog vremena reagiranja vozača dok da je tužitelj kao pješak mogao izbjeći nalet jer je obzirom na preglednost područja prometne nezgode u smjeru zapada imao tehničke mogućnosti provjeriti stanje prometa na kolniku prije stupanja na isti ukoliko se 1. tuženik kretao konstantnom brzinom po ograničenju.
7. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja prvostupanjski sud pogrešno je primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži naknadu štete smatrajući da je do predmetne prometne nezgode došlo isključivom krivnjom tužitelja pa da je stoga njegov tužbeni zahtjev neosnovan.
8. Naime, prema ocjeni ovog suda drugog stupnja a kako je u nezgodi sudjelovalo osobno vozilo (taxi) koje predstavlja opasnu stvar 1. tuženik i 2. tuženik (kao imatelj opasne stvari i njegov osiguratelj) odgovaraju tužitelju za štetu temeljem objektivne odgovornosti (čl. 1063. i čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15.- dalje: ZOO). Sukladno čl. 1067. st. 3. ZOO vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Cijeneći okolnosti konkretnog slučaja tužitelj je predmetne zgode doprinio štetnom događaju u omjeru od 40% a pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj u potpunosti odgovoran za nastanak predmetne prometne nezgode. Pri tom je uzeto u obzir da je u nezgodi sudjelovalo motorno vozilo a koje predstavlja opasnu stvar dok je tužitelj pješak, da se radi o taxi vozilu te je 1. tuženik kao vozač taxi vozila profesionalni vozač, da se 1. tuženik iako se kretao dozvoljenom brzinom približavao raskršću te nije obratio dovoljno pozornosti na situaciju u prometu (pri čemu valja reći da je 1. tuženik saslušan u postupku iskazao da je cesta bila prilično prazna tj. promet nije bio gust, ispred njega nije bilo vozila, te da nije uočio tužitelja prije samog naleta (a koji tužitelj je stajao prije stupanja na pješački prijelaz) na nogostupu Ilice pokraj semafora, da je samo vidio tužitelja nakon naleta kako leži na cesti uz sam nogostup a iz čega proizlazi da 1. tuženik približavajući se obilježenom pješačkom prijelazu sa semaforima nije upotrijebio pažnju koja se u prometu zahtijeva te nije prilagodio svoje kretanje blizini obilježenog pješačkog prijelaza niti je u dovoljnoj mjeri obratio pažnju na postojeću situaciju u prometu. U odnosu na doprinos tužitelja od 40% valja reći da je tužitelj započeo prelaziti obilježeni pješački prijelaz u trenutku kada mu je za kretanje pješaka bilo uključeno crveno svijetlo te da je saslušan na ročištu 22. siječnja 2020. godine iskazao da je zakoračio na zebru lijevom nogom pri čemu je vidio da mu se s lijeve strane približava taxi vozilo te da je pretpostavio da će se isto zaustaviti.
9. S obzirom na naprijed navedeno te cijeneći pri tome da u postupku nisu provedeni dokazi (odgovarajuće liječničko vještačenje i sl.) kojima bi se utvrdilo je li tužitelju predmetne zgode nastupila šteta (neimovinska i nenovčana imovinska) ovaj sud drugog stupnja nije u mogućnosti preinačiti prvostupanjski presudu. Stoga je zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (čl. 370. ZPP).
10. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud raspraviti i utvrditi činjenice o kojima ovisi ocjena osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva te će tek nakon toga biti u mogućnosti ocjenom izvedenih dokaza u skladu s čl. 8. ZPP donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu.
11. O trošku žalbe odlučeno je temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 25. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
mr.sc. Iris Gović Penić
