Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2488/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Renate Đaković Vranković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Anić, odvjetnik iz Zagreba, Trg žrtava fašizma 1, protiv tuženog Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Pn-189/2019-69 od 11. travnja 2023., na sjednici vijeća 25. veljače 2025.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Pn-189/2019- 69 od 11. travnja 2023. u dosuđujućem dijelu pod točkama I., II. i VI. izreke te se predmet u navedenom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je presuđeno:
"I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, da tužitelju EŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.155,22 EUR (slovima: tisućustopedesetpet euraidvadesetdvacenta)/8.704,00 kn (slovima: osamtisućasedamstočetirikune)1 sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 11. travnja 2023. kao dana donošenja ove odluke do isplate, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, da tužitelju EŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 223,77 EUR (slovima: dvjestodvadesettrieurai sedamdesetsedamcenti)/1.686,00 kn (slovima: tisućušestoosamdesetšestkuna) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 26. rujna 2018. do isplate, u roku od 15 dana.
III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu razlike iznad iznosa od 1.155,22 EUR/8.704,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama kako je opisano u toč. I. izreke do tužbom zatražene isplate iznosa od 1.990,84 EUR/15.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 6. studenoga 2018. do isplate.
IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu razlike iznad iznosa od 223,77 EUR/1.686,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama kako je opisano u toč. II. izreke do tužbom zatražene isplate iznosa od 279,71 EUR/2.107,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 26. rujna 2018. do isplate.
V. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 1.155,2 EUR/8.704,00 kn u razdoblju od 6. studenoga 2018. do 10. travnja 2023..
VI. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.316,19 EUR/9.916,80 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 11. travnja 2023. kao dana donošenja ove odluke do isplate, u roku od 15 dana."
2. Protiv prvostupanjske presude, u dijelu pod točkama I., II. i VI. izreke, žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Predlaže da se presuda preinači sukladno žalbenim navodima te traži trošak sastava žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući pobijanu odluku u granicama žalbenih razloga te pazeći pazi po službenoj dužnosti na određene bitne povrede postupka sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio kako je učinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
5. Predmet spora je zahtjev za naknadu imovinske štete do koje je došlo u prometnoj nezgodi 25. rujna 2018. u Svetom Ivanu Žabno, na način da je osiguranica tuženika, kao vozačica osobnog vozila, pretjecala vozilo tužitelja koje je u trenutku sraza vozila skretalo ulijevo. Imovinska šteta odnosi se na oštećenja na vozilu te trošak prijevoza vozila.
6. U predmetnom postupku nije sporno:
- da su u prometnoj nesreći sudjelovali tužitelj, upravljajući osobnim automobilom marke Renault, reg. oznake [registarska oznaka] i tužiteljeva supruga GŽ kao putnica u automobilu kojim je upravljao tužitelj te UŽ, upravljajući osobnim automobilom marke Citroen, reg. oznake [registarska oznaka], koje je u trenutku nesreće bilo osigurano kod tuženika,
- da se nesreća dogodila u naseljenom mjestu na dijelu ceste gdje je pretjecanje dozvoljeno (isprekidana središnja linija) i gdje je brzina kretanja vozila ograničena na 50 km/h,
- da je osiguranici tuženika izdano Izvješće o počinjenom prekršaju iz čl. 43. st. 2. u vezi s člankom 239. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017 - dalje: ZSPC),
- da je do nesreće došlo nakon što je osiguranica tuženika, kao vozačica osobnog vozila, prešla u traku suprotnog smjera pretječući vozilo tužitelja, a koje je u trenutku sraza vozila skretalo ulijevo,
- da je u štetnom događaju na tužiteljevom vozilu nastala imovinska šteta, za što je tuženik tužitelju isplatio nesporni iznos od 35.520,00 kn.
7. U prvostupanjskom postupku proveden je dokaz uviđajem na licu mjesta te prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Borisu Bogdanu, a u odnosu na dinamiku nastanka prometne nezgode te iz njegovog nalaza i mišljenja i danih dopuna, u bitnome proizlazi:
- da se vozilo OA Renault (vozilo tužitelja) u trenutku kontakta kretalo brzinom od 22,79 km/h,
- da se vozilo OA Citroen (vozilo osiguranice tuženika) u trenutku kontakta kretalo brzinom od 64,89 km/h,
- da je u mjestu nezgode brzina kretanja vozila ograničena na 50 km/h, a pretjecanje vozila dozvoljeno,
- da je udaljenost koju je OA Renault (tužitelj) pri skretanju u lijevo prešao od trenutka prelaska središnje linije do trenutka kontakta s vozilom OA Citroen (osiguranica tuženika) iznosila 4.41 m (nalaz i mišljenje, str. 115. spisa),
- da je s obzirom na brzinu kretanja oba vozila, vozač OA Renault (tužitelj) svakako mogao uočiti OA Citroen (osiguranica tuženika). Vozač pri skretanju ulijevo je dužan uvjeriti se da ga nitko ne pretječe na način da provjeri središnje, pa lijevo ogledalo i na kraju mrtvi kut pogledom preko ramena, a nakon toga na dovoljnoj udaljenosti uključuje pokazivač smjera, a neposredno prije skretanja u lijevo dužan je sve situacije oko vozila ponoviti. Da je vozač OA Renault (tužitelj) to učinio, uočio bi da je OA Citroen (osiguranica tuženika) u pretjecanju (nalaz i mišljenje, str. 126. -128 spisa),
- da je OA Citroen (osiguranica tuženika) u trenutku uočavanja da OA Renault (tužitelj) skreće ulijevo, bila udaljena oko 14.42 m ili bliže od mjesta kontakta, jer s obzirom na utvrđenu brzinu kretanja, da je bila udaljenija, bi stigla reagirati kočenjem,
- da se ne može utvrditi kad je točno vozilo Citroen (osiguranica tuženika) započelo radnju pretjecanja, niti kad je prešlo središnju liniju, no s obzirom na utvrđeni granični radijus zakrivljenosti putanje, a da ne dođe do bočnog proklizavanja vozila, i međusobnu udaljenost vozila, vještak utvrđuje da je u trenutku kad je OA Renault (tužitelj) započeo prelaziti središnju liniju, OA Citroen (osiguranica tuženika) već bio u lijevoj prometnoj traci za vožnju iz suprotnog smjera (očitovanje vještaka na podneske stranaka, str. 286. spisa).
8. Slijedom navedenog, sud utvrđuje da je osiguranica postupila protivno odredbama čl. 51. st. 1. ZSPC-a i čl. 53. st. 1. ZSPC-a vozeći brzinom iznad ograničenja, a tužitelj protivno odredbama čl. 43. st. 1. i 2. ZSPC-a jer je radnju skretanja vozilom u lijevo na cesti započeo iako se nije uvjerio da time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu i imovinu. Sukladno tome, sud utvrđuje da postoji krivnja oba vozača nastanku štetnog događaja, i to osiguranice tuženika u omjeru od 80%, jer se kretala brzinom većom od dopuštene, a tužitelja u omjeru od 20%, jer se prije skretanja vozilom u lijevo nije uvjerio da to može učiniti bez dovođenja u opasnost sebe i drugih sudionika u prometu.
9. U žalbenom postupku tuženik osporava okolnosti nastanka prometne nezgode odnosno te smatra da u odluci nije utvrđena uzročno posljedična veza između brzine kretanja osiguranice tuženika i nesreće, a zbog čega smatra spornom i primjenu materijalnog prava, odnosno utvrđeni doprinos osiguranice tuženika u omjeru od 80%. Samu visinu nastale štete žalitelj ne osporava.
10. Prema čl. 1092. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO), oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a prema čl. 1072. st. 2. ZOO-a, ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik (kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila) odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.
11. Uzevši u obzir prethodno navedeno, nije prihvatljiv zaključak suda da je doprinos osiguranice tuženika nastanku prometne nezgode 80%, jer u odnosu na navedeno nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama.
12. U postupku je utvrđeno da su i osiguranica tužitelja, vozeći brzinom iznad ograničenja, i sam tuženik, skrećući u lijevo bez provjeravanja, postupali protivno odredbama o sigurnosti prometa na cestama. Sud prvog stupnja tako zaključuje da je osiguranica tuženika postupila protivno čl. 51. st. 1. ZSPC-a, a prema kojem je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, a u vezi s čl. 53. st. 1. ZSPC prema kojem na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom. Isto tako, sud zaključuje da je tužitelj postupio protivno odredbama čl. 43. ZSPC-a prema kojima vozač koji namjerava na cesti obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu (st. 1.), a prije započinjanja radnji iz stavka 1., vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja (st. 2.)
13. Donoseći zaključak o postojanju (su)odgovornosti osiguranice tuženika za nastanak štetnog događaja, sud je propustio dati razloge o odlučnoj činjenici. Naime, da bi postojala njezina odgovornost, pa time i odgovornost ovdje tuženika, nije dovoljno utvrđenje da je osiguranica tuženika prekoračila dozvoljenu brzinu vožnje na mjestu prometne nesreće i time počinila prekršaj, već da je i takvo njezino postupanje bilo u uzročno-posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom, odnosno da bi, u slučaju vožnje u skladu s ograničenjem brzine, prometna nesreća mogla biti izbjegnuta.
14. S obzirom na to da presuda nema razloga o toj odlučnoj činjenici, ista se ne može ispitati pa se stoga presuda ukida te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
15. Uz to, ističe se i da sud svakako nije pravilno cijenio činjenicu da je tužitelj, u trenutku kad je započeo prelaziti središnju liniju radi skretanja u lijevo, da je prethodno provjerio može li to učiniti, mogao uočiti vozilo osiguranice tuženika koje se već nalazilo cijelom širinom na lijevoj strani kolnika i bilo u fazi pretjecanja.
16. Slijedom navedenog, zbog bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, primjenom čl. 369. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao pod točkom I izreke.
17. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povredu na koju mu je ukazano ovom odlukom te na osnovu navedenog i svih ostalih žalbenih navoda odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva i donijeti zakonitu odluku.
18. S obzirom na to da se presuda ukida te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ukida se i odluka o troškovima postupka o kojoj će se odlučiti konačnom odlukom.
19. Slijedom navedenog, primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a, odlučeno je kao pod točkom II izreke.
U Zagrebu 25. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić