Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4161/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i člana vijeća Roberta Jambora, u pravnoj stvari tužiteljice NL OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju Ana Albaneze Babić i Jasmina Milosavljević, odvjetnice u Krku, protiv prvotuženika ĐL OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i drugotuženice NLN OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje oboje zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan i Jabuka iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, odlučujući o žalbi prvotuženika ĐL i drugotuženice NLN protiv presude Općinskog suda u Crikvenici - Stalna služba u Krku poslovni broj P-255/2019-30 od 27. lipnja 2014., ispravljene rješenjem poslovni broj P- 255/2019-36 od 6. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba prvotuženika ĐL i drugotuženice NLN kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici - Stalna služba u Krku poslovni broj P-255/2019-30 od 27. lipnja 2014., ispravljena rješenjem poslovni broj P-255/2019-36 od 6. kolovoza 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice i tuženih za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke utvrđeno je da je tužiteljica NL vlasnica nekretnina koje u zemljišnim knjigama nose oznaku: k. č. [katastarska čestica] Podgradica, pašnjak, površine 106 m2 i k. č. [katastarska čestica] Pod brig, pašnjak površine 91 m2, obje nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- nova, u cijelosti. Pod točkom II. izreke ovlašćuje se tužiteljica, da po pravomoćnosti ove presude zatraži i ishodi upis stečenog prava vlasništva glede nekretnina i u vlasničkom udjelu navedenom u točki I. izreke presude, sa imena zemljišnoknjižnih vlasnika ĐL i NLN, ovdje tuženika, na svoje ime.

Pod točkom III. izreke nalaže se tuženicima nadoknaditi parnični trošak tužiteljici u iznosu od 3.581,92 eura, u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjske presude žale se prvo i drugotuženici zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), predlažu prvostupanjsku presudu preinačiti, podredno ukinuti. Traži trošak žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica se protivi navodima žalbe, predlaže istu odbiti kao neosnovanu te traži trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je vlasnica nekretnina koje u zemljišnim knjigama nose oznaku k. č. [katastarska čestica] Podgradica, pašnjak, površine 106 m2 i k. č. [katastarska čestica] Pod brig, pašnjak površine 91 m2, obje nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Nova, u cijelosti i da se ovlasti tužiteljica da po pravomoćnosti presude zatraži i ishodi upis stečenog prava vlasništva glede nekretnina i u vlasničkom udjelu navedenom u točki I. izreke presude, sa imena zemljišnoknjižnih vlasnika ĐL i NLN, ovdje tuženika, na svoje ime. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na tvrdnjama da je stvarna vlasnica i posjednica nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] Podgradica, pašnjak, površine 106 m2 i k. č. [katastarska čestica] Pod brig, pašnjak površine 90 m2, obje nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova, te da te nekretnine u naravi, bez obzira na današnje zemljišnoknjižne oznake, čine dio zemljišta, čestice, koje je nekoć nosila jedinstvenu zemljišnoknjižnu oznaku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja čestica je u postupku nove katastarske izmjere i obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]- Nova, utrnula, ali da neovisno o tome, da se stanje na licu mjesta, odnosno posjed zemljišta, u naravi nije mijenjao.

6. Ispitujući pobijanu presudu te postupak koji joj je prethodio ovaj sud nije ustanovio da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a), kao niti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi izričito upiru tuženici jer je sud prvog stupnja u obrazloženju dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude i rješenja su razumljive, ne proturječe sama sebi niti razlozima, kao što niti ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude i rješenja navodi o sadržaju isprava, odnosno zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava, odnosno zapisnika, a ne postoje drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijanih odluka ne bi bilo moguće ispitati.

7. Prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim uz utvrđenja i zaključke:

-da je provedenim vještačenjem po vještaku geodetske struke, Boženi Germanis, utvrđeno da su utužene nekretnine, oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]- Nova, nekada, prije nove katastarske izmjere, bile dio jedinstvene k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da je u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Nova, kod izlaganja tzv. katastarskog dijela, bila počinjena pogreška u identifikaciji, obzirom da su, a što proizlazi iz Zapisnika od 9. prosinca 2012. (list 44 spisa), novoformirane čestice, koje su predmet ovog postupka, k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]- Nova, bile prezentirane kao dio stare, sada utrnule k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da je greška počinjena, a što je vidljivo i iz Zapisnika sastavljenog 17. prosinca 2012., kada je u postupku obnove bila izložena stara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kojom prilikom je prezentirano da bi toj staroj čestici, odgovarale samo novoformirane k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]-Nova, a ne i k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]- Nova, a koje su trebale biti, prema nalazu vještaka Božene Germanis, isto tako prezentirane prilikom rasprave, kao dio nekadašnje cjelovite, a sada utrnule k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da je do obnove zemljišne knjige tužiteljica bila uknjižena u zemljišnim knjigama kao samovlasnik cijele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je razvidno iz priležećeg izvatka iz zemljišne knjige (list 70 spisa),

-da se tužiteljica uknjižila kao vlasnik nekretnine na temelju darovnog ugovora, a koji je ista zaključila 27. svibnja 1997. sa majkom LL (list 9 spisa),

-da do obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] između stranaka nije bilo spora oko posjedovanja bilo kojeg dijela utrnule k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je tužiteljica u naravi nastavila posjedovati, ono isto zemljište u cijelom svojem opsegu (izuzev ceste) bez obzira na formalnu promjenu oznaka parcela,

-da tužiteljica, kao stvarni vlasnik nekretnine, sukladno odredbi članka 187. ZPP-a, ima u svakom trenutku pravni interes, ustati tužbom, radi utvrđenja svojeg stvarnog prava,

-da tužiteljica nije niti mogla isticati prigovore u zemljišnoknjižnom postupku koji je vođen radi obnove zemljišne knjige obzirom da tužiteljica nije bila pozvana, prilikom izlaganja spornih nekretnine oznake: k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]-Nova, a koje su izložene, kao nekretnine, koje da su nastale od nekadašnje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne tužiteljičine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da tužiteljici nije čak bila izvršena niti uredna dostava poziva prilikom izlaganja novih čestica, nastalih iz njezine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a to iz razloga, što joj je poziv, bio upućen na krivu adresu, naime umjesto na adresu tužiteljice u [adresa], tužiteljici je poziv bio upućen na adresu u [adresa],

-da je saslušanjem svjedoka utvrđeno da su stranke posjedovale u naravi dijelove zemljišta u međi,

-da do postupka obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Nova, oko posjeda u naravi, ali i prava vlasništva, između stranaka, nije bilo nikakvih sporova, usprkos blizini njihovih nekretnina,

-da nije vjerojatno da bi tuženici da doista u naravi smatraju svojim dio zemljišta na kojem se nalazi barka tužiteljice (nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova), više desetljeća, tolerirali tuđe plovilo na suhome, koje se nalazi odloženo na toj lokaciji.

8. Polazeći od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 114. i 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012.., 152/2014., dalje: ZV) utvrdio da bi tužiteljica kao ranije uknjiženi vlasnik nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stekla i vlasništvo nekretnina koje su, u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Nova, nastale iz te čestice, dakle ne samo k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica],već i spornih k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]- Nova, imajući u vidu da sporne nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]-Nova, nisu bile dio nekadašnje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kako je to krivo prezentirano na ročištu za izlaganje od 19. prosinca 2012./ list 56 spisa), već dio nekadašnje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga prvostupanjski sud smatra da ne postoji osnova po kojoj bi tuženici mogli ostati uknjiženi kao vlasnici nekretnina na koje nisu polagali pravo do postupka obnove zemljišne knjige. Nadalje, polazeći od činjenice da je tužiteljica utvrđena vlasnikom utuženih nekretnina, pozivom na odredbu čl. 130. st. 1. ZV-a, kojom je propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, prvostupanjski sud je ovlastio tužiteljicu da po pravomoćnosti presude zatraži upis prijenosa prava vlasništva sa imena zemljišnoknjižnog vlasnika, na svoje ime, a u odnosu na utuženu nekretninu.

9. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

10. U provedenom postupku je utvrđeno da su utužene nekretnine, oznake k. č. [katastarska čestica] (106 m2) i k. č. [katastarska čestica] (91 m2) obje k. o. [katastarska općina]-Nova, nekada, prije nove katastarske izmjere, zajedno sa k. č. [katastarska čestica] (161 m2) i 705/2 ( 168 m2) bile dio jedinstvene k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Nova, kod izlaganja tzv. katastarskog dijela bila počinjena pogreška u identifikaciji obzirom da su novoformirane čestice, koje su predmet ovog postupka, k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]-Nova, bile prezentirane kao dio stare, sada utrnule k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kada je u postupku obnove bila izložena stara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kojom prilikom je prezentirano da bi toj staroj čestici, odgovarale samo novoformirane k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]-Nova, a ne i k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]-Nova, a koje su trebale biti isto tako prezentirane kao dio nekadašnje cjelovite, a sada utrnule k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kako to proizlazi i iz Zapisnika od 9. prosinca 2012. i iz Zapisnika sastavljenog 17. prosinca 2012 (list 54 spisa) te nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Božene Germanis (list 134 spisa).

11. Dakle, može se zaključiti kako je do upisa tuženika došlo zbog pogreške u identifikaciji starih i novih nekretnina, u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Nova pa je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica kao ranije uknjiženi vlasnik nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasnik i nekretnina koje su, u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Nova, nastale iz te čestice, dakle ne samo k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], već i spornih k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]- Nova.

12. Sukladno odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku odluku samo u onom dijelu u kojemu se pobija žalbom i u granicama razloga određeno navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti samo na određene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Gž 21/17-2 od 10. listopada 2017.).

13. Neosnovani su žalbeni navodi tuženih kojima pozivom na odredbu čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/2019., 128/2022., 155/2023., 127/2024, dalje: ZZK/19), koja odredba propisuje pretpostavke za podnošenje tužbe za ispravak, obrazlažu svoje tvrdnje da je tužbu tužiteljice trebalo odbaciti, odnosno da je tužba podnesena od neovlaštene osobe.

14. Naime, odredbom čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama ( "Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 114/2001., 100/2004., 107/2007., 152/2008., 126/2010., dalje: ZZK/96), koji je bio važeći u vrijeme provođenja postupka nove izmjere i obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Nova, štite se prava na nekretninama koja su povrijeđena provedbom upisa u postupku obnove ili osnivanja zemljišne knjige te u pojedinačnom ispravnom postupku. Dakle, kod tužbe za ispravak osporava se uknjižba provedena u postupku osnivanja ili obnove zemljišne knjige te pojedinačnom ispravnom postupku. S druge pak strane tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje prava vlasništva tužitelja i ovlast za uknjižbu nije zahtjev iz tužbe za ispravak ili brisovne tužbe. To je stvarnopravna deklaratorna tužba koju podiže izvanknjižni vlasnik s ciljem da se utvrdi njegovo pravo vlasništva na određenoj nekretnini sa zahtjevom za uknjižbu (čl. 187. ZPP-a).

15. Pravo na podnošenje tužbe za ispravak u smislu odredbe čl. 197. ZZK/96, odnosno čl. 205. ZZK/19, imaju osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišno knjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišno knjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati(tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci broj Pž-79/2021-2 od 25. studenoga 2021.), a što ovdje nije slučaj.

16. Naime, s obzirom da je prvostupanjski sud utvrdio da tužiteljica nije sudjelovala u zemljišnoknjižnom postupku koji je vođen radi obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]- Nova prilikom izlaganja spornih nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]- Nova, a koje su izložene kao nekretnine koje da su nastale od nekadašnje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne tužiteljičine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je razvidno i iz Zapisnika od 19. prosinca 2012. (list 56 spisa), a koja utvrđenja tuženici nisu s uspjehom osporili u tijeku postupka niti u navodima žalbe, neosnovani su žalbeni navodi tuženih da bi tužbu tužiteljice primjenom odredbe čl. 205. ZZK/19 (čl. 197. ZZK/96) trebalo odbaciti, odnosno da tužiteljica nije aktivno legitimirana za podnošenje predmetne tužbe. Utoliko je i neosnovano pozivanje tuženih na odluku Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Zk-342/2018 od 26. veljače 2019. jer je u tom predmetu tužiteljica sudjelovala u zemljišnoknjižnom postupku (preoblikovanja).

17. U konkretnom slučaju radi se o deklaratornoj tužbi (čl. 187. st. 1. ZPP-a) kojom tužiteljica traži utvrđenje postojanja određenog prava (vlasništva), kako to navodi i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-216/2019-6 od 21. rujna 2021. Isto tako, u odluci broj Rev 1765/11-2 od 2. rujna 2015., u situaciji kada je tužitelj stekao titulus za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina, i kada je sudu podnio prijedlog za upis svoga prava vlasništva u zemljišne knjige, te kada o tom prijedlogu još uvijek nije odlučeno zbog dugotrajnosti postupka osnivanja nove zemljišne knjige, Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da tužitelj ima pravni interes za ishođenje presude kojom bi se njega utvrdilo kao vlasnika predmetnih nekretnina neovisno o tome što su nižestupanjski sudovi utvrdili da posebni propisi ne daju mogućnost tužitelju za podizanje predmetne tužbe za utvrđenje vlasništva. Stoga je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica kao ranije uknjiženi vlasnik nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasnik i nekretnina koje su, u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Nova, nastale iz te čestice, dakle ne samo k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], već i spornih k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]- Nova.

18. S obzirom da je iz sadržaja spisa razvidno da je vještaku geodetske struke, Boženi Germanis dostavljen prigovor tuženika sa starom kopijom katastarskog plana (list 120 i 122 spisa), nakon čega se vještakinja očitovala (list 134 spisa), žalbeni navodi tuženika kojima se poziva na isti dokaz nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude.

19. U odnosu na žalbene navode tuženika koji se odnose na ocjenu dokaza s obrazloženjem da je prvostupanjski sud pogrešno cijenio iskaze svjedoka i stranaka, posebno svjedoka EL i prvotuženice, a vezano za činjenicu posjedovanja predmetnih nekretnina valja reći da su isti u cijelosti neosnovani jer je prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge glede ocjene njihovih iskaza, dok se prigovori žalitelja u suštini svode na preocjenjivanje tih iskaza i davanje vlastite i to pogrešne ocjene izvedenih dokaza, pa stoga nije ostvarena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP-a na koju prema sadržaju žalbe ukazuju tuženici.

19.1. Prvostupanjski sud je na okolnost vršenja posjedovnih čini na utuženim nekretninama saslušao svjedoke FL, EL, ŠL i DL. Suprotno navodima žalitelja, prvostupanjski sud nije zanemario iskaze saslušanih svjedoka, a niti iskaz saslušanog ŽL, koji je kao nesrodan sa bilo kojom od stranaka iskazao da su sporne čestice dugi niz godina u posjedu tužiteljice, da je na prijeporu upravo njezin muž postavio barku prije 20 ili 25 godina, da je parkiralište da drugoj utuženoj čestici postavila i izravnala tužiteljica, a da je nekretnina od tuženika na drugom mjestu, više istočno i da se na te nekretnine upisala Općina Baška, budući da je došlo do cijelog pomaka (list 145 spisa). Stoga je pravilno prvostupanjski sud utvrdio dugogodišnji posjed tužiteljice predmetnih nekretnina koje je stekla darovnim ugovorom (čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.).

20. Odluka o parničnom trošku pravilna je i zakonita kako u osnovi tako i u visini ( čl. 155. st. 1. i čl. 154. st.1. ZPP-a), time da tuženici određeno niti ne prigovara broju i vrstama radnji za koje je tužiteljici dosuđen trošak.

21. Valjalo je stoga na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženih kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

22. Budući da tuženici nisu uspjeli sa žalbom odbijen je njihov zahtjev za naknadu troškova žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

23. Zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava odgovora na žalbu je odbijen s obzirom da ta parnična radnja nije bila potrebna u postupku (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 25. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Žulj