Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-4014/2023-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Rupčić, odvjetnik iz Siska, Kranjčevićeva 5/I, protiv tuženika TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sandra Fridrih, odvjetnica iz Siska, Frankopanska 10, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P-310/2020-40 od 7. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tužitelja CB kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj P-310/2020-40 od 7. lipnja 2023.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu zatraženih troškova nastalih u povodu pravnog lijeka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
»I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja UB koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj CB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva na nekretnini upisanoj u u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kčbr. [katastarska čestica] dvorište od 1514 m2, kuća, [adresa] od 61 m2, nadstrešnica od 15 m2, ruševina od 39 m2, garaža od 33 m2, nadstrešnica od 13 m2, dvorišna zgrada od 83 m2, drvarnica od 18 m2, dvorišna zgrada od 138 m2 i pomoćna zgrada od 67 m2, u ukupnom suvlasničkom udjelu od 7/8 dijela, odnosno u daljnjem suvlasničkom udjelu od 3/8 dijela pored već upisanog suvlasničkog udjela na ime tužitelja od 1/2 dijela, a što je tuženik TB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati i tužitelju izdati valjanu tabularnu ispravu podobnu za zemljišnoknjižni upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja u roku od 15 dana, a koju će u slučaju neizdavanja zamijeniti ova presuda.
Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak ovog postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju UB da tuženiku IB naknadi parnični trošak u iznosu od 26.254,33 eur / 197.813,25 kn[1] sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od dana donošenja presude do isplate, sve u roku od 15 dana.«
2. Protiv ove presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog povrede prava na pošteno suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od ukupno 1.865,63 eura.
3. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava suvlasništva u daljnjem omjeru od 3/8 dijela na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u zkulbr. 1836 k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini su tužitelj i tuženik upisani kao suvlasnici svaki u 1/2 tj. 4/8 dijela.
4. Između stranaka nije sporno:
- da su stranke u postupku braća i da su suvlasnici predmetne nekretnine u jednakim dijelovima, koju su stekli u ostavinskom postupku iza svog pok. oca rješenjem o nasljeđivanju broj O-567/2006 od 24. listopada 2006.,
- da je u zemljišnim knjigama predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 1981 m2 upisana u zkulbr. 1836 k. o. [katastarska općina] kao
· dvorište od 1514 m2,
· kuća, [adresa] od 61 m2,
· nadstrešnica od 15 m2,
· ruševina od 39 m2,
· garaža od 33 m2,
· nadstrešnica od 13 m2,
· dvorišna zgrada od 83 m2,
· drvarnica od 18 m2,
· dvorišna zgrada od 138 m2 i
· pomoćna zgrada od 67 m2,
- da su kuću na predmetnoj nekretnini, prije izvođenja građevinskih radova za koje tužitelj tvrdi da ih je on izveo i platio, izgradili roditelji stranaka,
- da su građevinski radovi doista i obavljeni,
- da je radove organizirao tužitelj te je tuženik bio upoznat s izvođenjem tih radova,
- da su za obavljanje građevinskih radova upotrijebljene cigle koje su ranije kupili roditelji stranaka, kao i drvena građa koja potječe iz šume u vlasništvu stranaka.
5. Prvostupanjski sud je u bitnome utvrdio:
- da su građevinski radovi plaćeni sredstvima majke stranaka PB i tužitelja, pri čemu prvostupanjski sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi koliki su udjeli PB odnosno tužitelja,
- da konstruktivno pomoćna zgrada uz kuću predstavlja posebnu građevinsku cjelinu, odnosno poseban objekt, a u smislu uporabe ta pomoćna zgrada uz kuću predstavlja jednu uporabnu cjelinu sa starim dijelom kuće,
- da se u odnosu na ulaganja tužitelja radi o dogradnji, nadogradnji, pregradnji, preuređenju i ulaganju,
- da je tuženik dao tužitelju suglasnost za izvođenje građevinskih radova, ali ne i suglasnost za stjecanje prava vlasništva na temelju dogradnje, nadogradnje, prigradnje, preuređenja ili ulaganja u predmetnu nekretninu.
6. Na temelju nespornih činjenica između stranaka kao i navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da tužitelj nije dokazao da između stranaka postoji sporazum o stjecanju prava vlasništva tužitelja na nekretnini koja je predmet ovog spora i to na temelju dogradnje, nadogradnje, prigradnje, preuređenja ili ulaganja, kao i da tužitelj nije dokazao da je dogradnja, nadogradnja, prigradnje, preuređenje ili ulaganje izvršeno isključivo financijskim sredstvima tužitelja, pa je prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) odbio tužbeni zahtjev.
6.1. U točki II. izreke prvostupanjski sud je na temelju čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155.
ZPP odlučio o troškovima postupka.
7. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
8. Žalba tužitelja je neosnovana.
9. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi samoj sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se nije ostvarila bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tužitelj ističe u žalbi, a nisu se ostvarile niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
10. U ovoj pravnoj stvari tužitelj tužbeni zahtjev za utvrđenje daljnjeg suvlasničkog dijela zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je on suvlasnik u ½ dijela, u bitnome temelji na tvrdnji da je izvođenjem radova – adaptacijom objekata na tom zemljištu, povećana vrijednost nekretnine, a time i njegov suvlasnički dio.
11. S obzirom na nespornu činjenicu da je tužitelj izvodio radove na nekretnini nakon 2006., valja poći od odredbe čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV) kojim je propisano:
(1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine. (2) Pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga članka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuju pravila obveznoga prava.
12. Dakle, polazeći od navedenih nespornih činjenica između stranaka (da su stranke suvlasnici u jednakim dijelovima) te citirane odredbe čl. 156. st. 1. ZV, izvođenjem radova koji po svom karakteru u konkretnom slučaju predstavljaju adaptaciju odnosno dogradnju objekata na zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne može se steći vlasništvo, osim uz propisanu iznimku, a to je postojanje suglasnosti tuženika kao suvlasnika u drugoj polovici, da tužitelj poveća omjer svog suvlasništva.
12.1. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio, a koje utvrđenje nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima, da je tuženik dao suglasnost za izvođenje radova, ali ne i suglasnost za stjecanje tj. promjenu omjera prava suvlasništva predmetne nekretnine u korist tužitelja, pa stoga nije ispunjena pretpostavka za promjenu suvlasničkog dijela u korist tužitelja u smislu čl. 156. st. 1. ZV.
13. Obzirom na to da tužitelj ne potražuje u ovom postupku isplatu naknade u smislu citirane odredbe čl. 156. st. 2. ZV, neodlučni su žalbeni navodi o mogućnostima, načinu i opsegu plaćanja izvršenih radova od strane tužitelja odnosno majke stranaka, PB, pa osporavajući utvrđeno činjenično stanje u vezi plaćanja građevinskih radova, tužitelj neosnovano ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
14. Nadalje, na pravilnost ocjene prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva ne utječu niti žalbeni navodi koje tužitelj ponavlja u žalbi u vezi postupka ozakonjenja zgrada kao i u vezi postupka obnove zemljišnih knjiga, jer prema čl. 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/2012, 143/2013, 65/2017, 14/2019), rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena, dok u vezi postupka obnove zemljišnih knjiga, valja reći da je upisano suvlasništvo stranaka nakon provedenog tog postupka, ostalo nepromijenjeno, a okolnost da su u tom postupku u zemljišnim knjigama upisani objekti i površine tih objekata koji se nalaze na zemljištu, nije odlučna za odluku u ovoj pravnoj stvari.
15. U žalbi tužitelj u pogledu samo pomoćne zgrade uz kuću koja je kao jedan od zasebnih objekata upisana u zemljišnim knjigama, ističe žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, smatrajući da se barem na toj pomoćnoj zgradi radi o stjecanju prava vlasništva građenjem te ukazuje na odredbu čl. 153. ZV.
15.1. Na takve žalbene navode valja odgovoriti da je u vezi pomoćne zgrade uz kuću utvrđeno da ista konstruktivno predstavlja poseban objekt, ali u smislu uporabe ta pomoćna zgrada uz kuću predstavlja jednu uporabnu cjelinu sa starim dijelom kuće, pa se stoga i u pogledu pomoćne zgrade uz kuću radi o dogradnji odnosno nadogradnji tj. gradnji uz već postojeću kuću, pa se i u tom dijelu radi o situaciji iz citirane odredbe čl.156. st. 1. ZV, zbog čega je pogrešno shvaćanje tužitelja da bi se radilo o građenju i stjecanju prava vlasništva u smislu čl. 153. ZV.
16. Tužitelj u žalbi osporava zaključak prvostupanjskog suda u točki 67. obrazloženja prema kojem je sud izrazio shvaćanje da se suvlasnički dijelovi mogu mijenjati samo izuzetno ako se radi o investicijama kojima se bitno mijenja identitet nekretnine, a da u ovom predmetu tužitelj nije dokazao da je povećanje vrijednosti nekretnine temeljem dogradnje, nadogradnje, prigradnje, preuređenja ili ulaganja u sporne nekretnine dovelo do bitne promjene identiteta nekretnine.
18.1. Na takve žalbene navode valja odgovoriti da je zaključak prvostupanjskog suda u točki 67. obrazloženja pogrešan, jer se vlasništvo može steći, sukladno čl. 114. st. 1. ZV, samo na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dakle ne i na temelju ulaganja u nekretninu koje bi dovelo do bitne promjene identiteta nekretnine. No, i unatoč takvom pogrešnom zaključku prvostupanjskog suda, o tužbenom zahtjevu je valjalo jednako odlučiti, pa stoga žalbene navode kojima tužitelj osporava nepravilan zaključak prvostupanjskog suda, ovaj sud nije razmatrao.
17. Odluka o troškovima postupka sadržana u točki II. izreke prvostupanjske presude je pravilna i zakonita jer je prvostupanjski sud o troškovima postupka odlučio pravilnom primjenom odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP, a tužitelj u žalbi ne navodi nikakve konkretne razloge zbog kojih bi odluka o troškovima postupka bila pogrešna i nezakonita.
18. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu.
19. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu zatraženih troškova za sastav žalbe u zatraženom iznosu.
U Zagrebu, 25. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić
