Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-12/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja [obrt], [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marin Domjanović, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika [obrt], [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marijan Ruždjak, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Ruždjak i partneri d.o.o., Zagreb, radi ovrhe predajom u posjed nekretnine, odlučujući o žalbi ovršenika podnesenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1463/2024- 15 od 20. studenog 2024., dana 25. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1463/2024-15 od 20. studenog 2024.

Obrazloženje

1.Rješenjem prvostupanjskog suda je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan.

2.Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio ovršenik iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22.- dalje: ZPP) koji se u ovršnim postupcima primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13. i 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20- dalje OZ), s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima.

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba ovršenika je neosnovana.

5.Drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP te je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti kao niti one na koje ukazuje žaliteljica, a niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

6.Izreka pobijanog rješenja je razumljiva, nije protivna razlozima i sadržaju spisa te je istu moguće ispitati.

7.Odgoda ovrhe predstavlja konstitutivnu odluku suda kojom se određuje privremeno nepoduzimanje pojedinih ili svih ovršnih radnji s ciljem sprječavanja nastanka štetnih posljedica za ovršenika (ili treću osobu), čime im se pruža određena zaštita, doduše, privremena i katkad s neizvjesnim trajanjem, ali u svakom slučaju omogućuje da se, u slučaju ispunjenja razloga radi kojega se ovrha odgađa, od ovršenika (ili treće osobe) otkloni nastanak štete koja bi nastala nastavljanjem i provođenjem ovrhe.

8.Na prijedlog ovršenika sud može (dakle nije dužan) odgoditi ovrhu samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjene dvije pozitivne pretpostavke.

9.Suprotno žalbenim navodima ovršenika, prvostupanjski sud je dao valjane razloge, koje prihvaća i ovaj sud, kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, dakle, pretpostavku koja uz jedan od uvjeta iz čl. 65. st. 1. t. 1. - 8. OZ, moraju biti ispunjene kumulativno. 10.Navedeno znači da je, osim opće pretpostavke (konkretno podnošenje pravnog lijeka protiv rješenja o ovrsi), ovršenik bio dužan učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

11.U prijedlogu za odgodu ovršenik navodi da bi mu provedbom ovrhe bila prouzročena šteta jer da bi predajom nekretnine u posjed ovrhovoditelju bilo onemogućeno polaznicima redovitih radionica pripremanje za predstojeća županijska i državna natjecanja kao i nastup na programerskim olimpijadama zbog čega bi došlo do gašenja [obrt], koja tvrdnja, sama po sebi ne može predstavljati valjani razlog za odgodu ovrhe.

12.Naime, iako je točno kako je dovoljno da ovršenik pretpostavku trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete učini tek vjerojatnom, potrebno je, međutim, da takva vjerojatnost bude objektivizirana uvjerljivim, životnim i logičnim činjenicama i okolnostima koje omogućavaju provjerljivost pretpostavke vjerojatnosti.

13.U konkretnom slučaju, samom tvrdnjom da bi provođenje ovrhe za ovršenika prouzrokovalo štetu koju bi teško mogao popraviti, budući bi bilo onemogućeno polaznicima redovitih radionica pripremanje za predstojeća županijska i državna natjecanja kao i nastup na programerskim olimpijadama zbog čega bi došlo do gašenja [obrt], ovršenik nije učinio vjerojatnom ni u kvantitativnom smislu (dakle ni u stupnju vjerojatnosti) a niti u kvalitativnom (sadržajnom smislu) jer nema zapreke da Udruga unajmi drugi prostor u kojem će vršiti svoju djelatnost.

14.Stoga je pravilno primijenjena odredba čl. 65. OZ kada je odbijen kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

15.Slijedom iznesenoga valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 25. veljače 2025.

Sutkinja:

Vlasta Mrzljak