REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-4438/2024-2

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i Senke Orlić- Zaninović, članica vijeća, te sudske savjetnice Ivane Jasprice Konjuh, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja K.K.O. Nekretnine d.o.o., OIB: 82215194034, Fažana, Ulica Pino Budicin 7, kojeg zastupa odvjetnica Mirna Bokun Vlašić, Pula, Kranjčevićeva 16 protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB: 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, klasa: UP/I-362-02/23-02/468, ur.broj: 443-02-03-12-23-4 od 11. svibnja 2023., radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1243/2023-10 od 19. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1243/2023-10 od 19. rujna 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, UP/I-362-02/23-02/468, urbroj: 443-02-03-12-23-4 od 11. svibnja 2023. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).

1.1. Naprijed navedenim rješenjem tuženika tužitelju je naređeno ukloniti nadogradnju – prizemlje tlocrtnih dimenzija 7,75x5,50 m, koje je izgrađeno iznad ozakonjene etaže podruma gospodarske zgrade u zapadnom dijelu parcele te zgradu tlocrtnih dimenzija 2,20x2,50 m koja je smještena 5 m južno od ozakonjenog podruma sve izgrađeno bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud odbio izvesti dokazne prijedloge tužitelja, očevid na licu mjesta, građevinsko vještačenje, mjerničko vještačenje kao i saslušanje tužitelja. Ističe da je otklonio sve prigovore u svezi onemogućavanja tužitelja u izjašnjavanju u upravnom postupku te smatra da je takvim postupanjem postupio protivno brojnim odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske u odnosu na jamstva prava na pravično suđenje. U nastavku upire na odluku Ustavnog suda poslovni broj: U-III-1001/2007, čije dijelove citira. Navodi da iz zapisnika od 8. ožujka 2023. jasno proizlazi da vlasnik nekretnine, investitor, nije bio prisutan očevidu pa smatra da je već u tom djelu učinjena bitna povreda odredaba Zakona o općem upravnom postupku. Pozivom na izjašnjenje od 9. ožujka 2023. tužitelj se trebao očitovati da li je on investitor na nizu nekretnina koje se navode u zapisniku, a što dovoljno govori o tome kako je izvršen očevid na kojem nitko nije od vlasnika bio prisutan. Smatra da je onemogućeno pravo na sudjelovanje u upravnom postupku, pravo o pravovremenom obavješćivanju o pokrenutom postupku, te pravo na uvid u dokumentaciju postupka. Također, iz obrazloženja presude nisu jasni razlozi zbog kojih je gradilište zatvoreno. Ističe da u svezi objekta iz točke 1. rješenja činjenično stanje nije pravilno utvrđeno jer se uklanjanjem četiri zida visine 2,30 m sa samostojećim krovom stavlja izvan uporabe gospodarski objekt (podrum) u potpunosti. Kako je ulaz u gospodarski objekt na gornjoj ploči objekta dimenzija 3x3 m micanjem krova dobiva se potpuno otvoren i nezaštićen gospodarski objekt. Poljski toalet dimenzija 2,5x2 je jedino mjesto na površini od 4028 m2 zasađenoj sa 100 stabala maslina, gdje se tijekom radova u masliniku mogu obavljati higijenske potrebe. U nastavku upire na odredbe Zakona o Državnom inspektoratu. Također ističe da se u prvom zapisniku obustava građenja odnosi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], inspekcijski nadzor obavljen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok je uvidom u prostornu dokumentaciju utvrđeno da se predmetno zemljište kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi izvan granica građevinskog područja naselja. Nekretnine koje se ovdje navode, a to su kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] kao i kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u vlasništvu su ZS i GS i Kermas Vod Dva d.o.o. te se radi o nekretninama koje su manje površine i nisu u blizini nekretnine koja je vlasništvo tužitelja. Predlaže usvojiti žalbu, te usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i potražuje trošak sastava žalbe.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.-dalje: ZUS). To stoga jer je postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS- a, prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.

6. Osporeno rješenje tuženika doneseno je pozivom na odredbu članka 113. stavka 1. točka 1. i stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21.- dalje: ZDI) kojim je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine, donosno njezina djela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 2. citiranog članka Zakona, prije donošenja rješenja građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja, ako je građenje u tijeku, što utvrđuje tim rješenjem.

7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja utvrđeno da je tužitelj nakon ishođenja rješenja o izvedenom stanju od 16. siječnja 2013. bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole nadogradio ozakonjeni objekt na način da je izgradio prizemlje tlocrtnih dimenzija 7,75 x 5,50 m koje je izvedeno iznad etaže podruma gospodarske zgrade koja je ozakonjena naprijed navedenim rješenjem o izvedenom stanju. Također, izgrađena je zgrada tlocrtnih dimenzija 2,20x2,50 m smještena 5 metara južno od ozakonjenog podruma.

8. Tužitelj ističe da mu u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nije omogućeno sudjelovanje zbog čega isto smatra nezakonitim. Prema odredbi članka 106. stavka 4. ZDI-a, ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten nadzirati može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. U konkretnom slučaju tužitelju je omogućeno u upravnom postupku očitovati se o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje ove upravne stvari. Naime, tužitelju je zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 8. ožujka 2023. dostavljen radi izjašnjavanja o istom te se tužitelj i očitovao podneskom od 16. ožujka 2023. te naveo da nije investitor gradnje na nekretninama kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Međutim, očitovao se u odnosu na gradnju na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je predmet ovog postupka te naveo da je gradnja započeta u svibnju 2011. i da za građevine koje su izgrađene na toj nekretnini postoji pravomoćno rješenje o izvedenom stanju.

9. Nakon naprijed dobivenog očitovanja tužitelja tuženik je pribavio rješenje o izvedenom stanju od 16. siječnja 2013., kojem prileži arhitektonski snimak izvedenog stanja br. 08/12 iz srpnja 2012., koji je sastavni dio tog rješenja pa je usporedbom tog snimka i u postupku utvrđenog činjeničnog stanja na licu mjesta odnosno novonastalog izvedenog stanja utvrđeno da je tužitelj nakon pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju nastavio s gradnjom bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole te izveo nadogradnju predmetnog ozakonjenog objekta kao i izgradio dodatnu samostojeću prizemnu građevinu. Spisu predmeta prileže fotografije novonastalog stanja, kao i fotografije ranije izvedenog stanja koje je bilo predmetom ozakonjenja.

10. Glede prigovora tužitelja da iz obrazloženja presude nije jasno iz kojih razloga se gradilište zatvara treba reći da je tužitelju naređena i mjera obustave daljnjeg građenja, u kojem slučaju sukladno odredbi članka 119. stavka 3. ZDI-a, građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilištu odnosno građevinu.

11. U odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze treba reći da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje je trebalo utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. stavak 4. ZUS-a), međutim, dužan je obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocijenivši suvišnim izvođenje dokaza koje je tužitelj predložio, uz obrazloženje da se relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti rješenja tuženika, na nedvojben način mogu utvrditi temeljem dokumentacije u spisu predmeta, zbog čega, i po ocjeni ovog Suda, izvođenje predloženih dokaza ne bi dovelo do drugačijeg rješenja ove upravne stvari imajući u vidu naprijed navedenu dokumentaciju spisa predmeta.

12. Neprovođenje dokaza predloženih po tužitelju, samo po sebi, nema za posljedicu povredu načela pravičnog suđenja (načelo jednakosti oružja), a na koje tužitelj upire u žalbi. Naime, zahtjevi načela pravičnog postupka ne postavljaju pravila o tome koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze, slijedom čega je odluka o tome koje će od predloženih dokaza izvesti isključivo na sudu te ne ovisi o volji stranaka. Pritom se napominje da ni ustavne ni konvencijske odredbe ne jamče stranci u postupku pravo da se sasluša određena stranka, izvede određeni dokaz, već jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice, podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, čemu je ovdje udovoljeno.

13. Kako je tužitelj i tijekom upravnog postupka kao i upravnog spora, imao mogućnost, koju je i iskoristio, izjasniti se o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje stvari, to mu nije onemogućeno sudjelovanje u upravnom postupku, niti u upravnom sporu. Naime, imajući na umu dokaznu dokumentaciju spisa predmeta iz koje nedvojbeno proizlazi osnovanost tvrdnji tuženika, koje tužitelj žalbenim prigovorima nije s uspjehom osporio, to je prvostupanjski sud zakonito odbio dokazne prijedloge tužitelja.

14. Slijedom navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS- a odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona.

U Zagrebu, 25. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić