REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Split, Domovinskog rata 4

Broj: Pp-18211/2022-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Katici Rakigjija-Basić, uz sudjelovanje zapisničarke Karle Balažić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika JT, zastupanog po branitelju Krunu Peronji, odvjetniku u [adresa], okrivljenog po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu Klasa: UP/I-362-02/22-02/13 od 21. prosinca 2022. zbog prekršaja iz čl.106.st.1. i 2. kažnjiv po čl.162.st.1. toč.3. i st.3. i 5. Zakona o gradnji (Narodne novine RH 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene bez nazočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, a u nazočnosti zamjenice branitelja Marte Šimurine dana 16. siječnja 2025., te presude objavljene 20. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: JT, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

I.što je u svojstvu investitora fizičke osobe u razdoblju od listopada 2020. do listopada 2021. godine izveo radove rekonstrukcije postojeće višestambene građevine na lokaciji [adresa], na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je:

- uz južno pročelje stana oznake br. 8 koji je položen u prizemlju postojeće višestambene građevine anagrafske oznake [adresa] k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradio dogradnju tlocrtnih dimenzija cca 4,50x4,75 metara s jednostrešnim krovom max. visine cca 2,60 metara, pokrova od crijepa, izgrađeno u dvorištu/vrtu koji je položen iznad etaže suteren 1, odnosno unutar tlocrtnih gabarita postojeće stambene građevine te je navedenim radovima dio vrta/dvorišta prenamijenio u stambeni prostor i time povećao površinu stana za cca 20 metara kvadratnih, dogradnja j eizvedena kao metalna prostorna konstrukcija koja se sastoji od staklenih stijenki između vertikalnih željeznih profila visine cca 1,40 metara koje su postavljene na postojeće armirano betonske ogradne zidove, ukupne dužine cca 14,00 metara (4,75+4,5+4,75 metara, visine cca 1,05 metara, te metalnog krovišta s pokrovom od crijepa), bez ishođene pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, a građevina spada u 3.a skupinu,

čime je počinio prekršaj iz čl.106.st.1. i 2. kažnjiv po čl.162.st.1. toč.3. i st.3. i 5. Zakona o gradnji, pa mu se radi toga na temelju cit.propisa i primjenom čl.37.st.2. i 3.toč.1. Prekršajnog zakona (dalje: PZ) Narodne novine RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.330 eura (tisuću tristo trideset eura).

II.Na temelju čl.33.st.11.PZ-a izrečenu novčanu kaznu okrivljenik je dužan uplatiti u korist Republike Hrvatske, u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.

III.Na temelju čl.183.st.2. PZ-a okrivljenik se upozorava da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena (čl.152.st.3. PZ-a).

IV.Na temelju čl.139.st.3. u svezi sa čl.138.st.3. PZ-a okrivljenik je dužan uplatiti troškove postupka u iznosu od 50,00 eura, u korist Republike Hrvatske, u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

1.Uvodno označenim optužnim prijedlogom okrivljen je JT zbog prekršaja opisanog kao u izreci.

2.Glavna rasprava održana je na temelju čl.167.st.3. PZ-a bez nazočnosti uredno pozvanog okrivljenika smatrajući da njegovo ispitivanje nije potrebno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude te bez nazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja.

3.U pisanoj obrani okrivljenika pročitanoj na ročištu za glavnu raspravu okrivljenik je u bitnome naveo da je smatrao da je informiran da po odredbama pozitivnog zakonodavstva Republike Hrvatske može bez građevinske dozvole i glavnog projekta graditi slobodno stojeću ili sa zgradom konstruktivno povezanu nadstrešnicu tlocrtne površine do 20 m2, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, kao i vrtnu sjenicu. Stoga je to i učinio te smatra da je postupio sukladno Zakonu o gradnji te Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Izgrađena nadstrešnica je površine 19,80 metara kvadratnih, visina konstrukcije u najvišem dijelu iznosi 2,5 metara, a najniži dio zbog pada krova nadstrešnice iznosi 2,15 metara i to se nikako ne može nazvati dijelom stana, jer taj natkriveni prostor, koji ima funkciju zimskog vrta, nema potrebnu stambenu visinu koja iznosi 2,55 metara. Htio je olakšati svoj život jer je 100% invalid te osoba koja boluje od PTSP poremećaja i jako teško se kreće. Početni ljetni vrt sa nadstrešnicom je postao zimski vrt, kada je popunio prazninu staklenom zaštitom upravo zbog čestih kiša i nevremena. Dodao je da nije točno da je dograđena konstrukcija postavljena kao metalna konstrukcija kako to piše u prijavi jer se radi o zidovima koji su i prije postojali (zidovi vrta koji njegov vrt dijele od susjednog), a debljine su 20 cm, a visine 120 cm. Prima invalidsku mirovinu od 150,00 eura mjesečno i socijalnu pomoć od 80,00 eura.

4.U dokaznom postupku izveden je dokaz ispitivanjem svjedokinje MT, višeg građevinskog inspektora koja je izjavila da je u neposrednom nadzoru na lokaciji [adresa] utvrdila da je okrivljenik kao investitor fizička osoba u razdoblju od listopada 2020. do listopada 2021. izveo radove rekonstrukcije postojeće višestambene građevine na lokaciji [adresa] na katastarskoj čestici kao u optužnom prijedlogu na način da je uz južno pročelje stana oznake br. 8 položenog u prizemlju postojeće višestambene građevine [adresa] izvršio dogradnju/nadgradnju tlocrtnih dimenzija cca 4,50x4,75 metara s jednostrešnim krovom, maksimalne visine cca 2,60 metara, pokrova od crijepa, a bez ishođene izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole koju je prije građenja trebao ishoditi. Predmetna dogradnja/nadogradnja izgrađena je u dvorištu/vrtu položen iznad etaže suteren 1 unutar tlocrtnih gabarita postojeće stambene građevine te je navedenim radovima investitor dio vrta/dvorišta prenamijenio u stambeni prostor i time povećao površinu za cca 20 m2, a dogradnja je izvedena kao metalna prostorna konstrukcija koja se sastoji od staklenih stjenki između vertikalnih željeznih profila koje su postavljene na postojeće armirano-betonske ogradne zidove te metalnog krovišta s pokrovom od crijepa. U vrijeme nadzora dogradnja je dovršena i koristi se. U međuvremenu je dogradnju okrivljenik uklonio te je s tim u vezi donijela rješenje kojim se obustavlja postupak izvršenja inspekcijskog rješenja od 13. siječnja 2022., kojim mu je naređeno uklanjanje bespravno konstruiranog dijela stambene građevine kao u optužnom aktu. Priložila je u spis primjerak rješenja Državnog inspektorata Klasa: UP/I-362-02/22-02/13 od 29. svibnja 2023.

5.U daljnjem dokaznom postupku pregledana je materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to: zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 10. prosinca 2021. sa fotodokumentacijom, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru u neizdvojenom dijelu od 17. prosinca 2021. sa fotodokumentacijom, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 21. prosinca 2021. sa fotodokumentacijom, rješenje Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije od 13. siječnja 2022., obavijest Državnog inspektorata izdana na temelju čl.109.a.PZ-a, presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu br. poslovni broj US I-443/2022-8, presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske br. Usž-1272/2023-2 od 5. srpnja 2023. i prekršajna evidencija za okrivljenika.

6.Zamjenica branitelja u završnom govoru istakla je kako je tijekom cijelog postupka, a posebno iz pisane obrane te saslušanog iskaza inspektorice razvidno kako okrivljenik nije postupao s namjerom odnosno da je bio u zabludi o protupravnosti. Naime, okrivljenik je smatrao kako postupa sukladno Zakonu o gradnji te Pravilniku o jedinstvenim i drugim građevinama i radovima. Međutim kada je od strane Državnog inspektorata upozoren da njegovo postupanje prelazi okvire odnosno kvadraturu građevina koje se mogu graditi bez potrebne dokumentacije isti je odmah sve uklonio i vratio u prvobitno stanje. Stoga je predložila okrivljenika osloboditi, a podredno uzeti u obzir da se radi o 100%tnom invalidu, osobi koja boluje od PTSP-a i osobi koja je upravo u predmetnom vrtu svoje obiteljske kuće ranjena.

7.Pregledom presude i rješenja Upravnog suda u Splitu br. 19 Us I-443/2022-8 od 30. prosinca 2022. odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev okrivljenika za poništenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, Građevinske inspekcije Split UP/I-362-02/22-02/13 od 13. siječnja 2022. kojim je naređeno okrivljeniku kao investitoru da u roku od 120 dana ukloni bespravno rekonstruirani dio postojeće stambene građevine i to dogradnju/nadogradnju tlocrtnih dimenzija cca 4,50x4,75 metara s jednostrešnim krovom, max. visine cca 2,60 metara, izgrađenu iznad etaže suteren 1, uz južno pročelje stana oznake br. 8, koji je položen na etaži prizemlja postojeće stambene građevine, na lokaciji [adresa] na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

8.Na temelju rezultata ovako provedenog prekršajnog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, kao i ocjenom svih izvedenih dokaza utvrđeno je da je počinio djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci.

9.Obrana je neosnovana.

10.Neprijeporno je da je okrivljenik investitor predmetnog objekta, za kojeg nema pravomoćnu odnosnu izvršnu građevinsku dozvolu. U postupku se u bitnome branio da se radi o gradnji koja se može vršiti bez građevinske dozvole temeljem odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne Novine RH 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20).

11.Iz materijalne dokumentacije u spisu proizlazi da je viši građevinski inspektor svjedokinja MT obavila očevid o čemu je sastavila zapisnik o očevidu 17. prosinca 2021., kojeg je sud u pregledao i odluku utemeljio na neizdvojenom dijelu zapisnika, u privitku s fotografijama, kojom prilikom je utvrđeno stanje stvari odnosno da je okrivljenik na način opisan u optužnom aktu rekonstruirao postojeću višestambenu građevinu bez građevinske dozvole, a koji zapisnik u neizdvojenom dijelu je javna isprava koja predstavlja dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka. Temeljem zapisnika o očevidu u neizdvojenom dijelu i iskaza svjedokinje višeg građevinskog inspektora MT utvrđeno je da je okrivljenik uz južno pročelje stana oznake br. 8 koji je položen u prizemlju postojeće višestambene građevine anagrafske oznake [adresa] k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradio dogradnju tlocrtnih dimenzija cca 4,50x4,75 metara s jednostrešnim krovom max. visine cca 2,60 metara, pokrova od crijepa, izgrađeno u dvorištu/vrtu koji je položen iznad etaže suteren 1, odnosno unutar tlocrtnih gabarita postojeće stambene građevine te je navedenim radovima dio vrta/dvorišta prenamijenio u stambeni prostor i time povećao površinu stana za cca 20 metara kvadratnih, dogradnja j eizvedena kao metalna prostorna konstrukcija koja se sastoji od staklenih stijenki između vertikalnih željeznih profila visine cca 1,40 metara koje su postavljene na postojeće armirano betonske ogradne zidove, ukupne dužine cca 14,00 metara (4,75+4,5+4,75 metara, visine cca 1,05 metara, te metalnog krovišta s pokrovom od crijepa), bez ishođene pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, a građevina spada u 3.a skupinu,

12.Po zaključku ovog suda inkriminirani radovi predstavljaju rekonstrukciju predviđenu odredbom čl.3.st.1.toč.28. Zakona o gradnji (Narodne Novine 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19). Prema toj odredbi rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine. Nadalje, ovdje se radi o rekonstrukciji kojom se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je ista izgrađena za koju je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu te da se ne radi o gradnji nadstrešnice kakvu ima u vidu odredba čl.2.Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.

13.Svjedokinja je jasno i određeno svjedočila o neposredno uočenim okolnostima utvrđenima prilikom inspekcijskog nadzora, čiji iskaz je u suglasju sa zakonitom materijalnom dokumentacijom u spisu.

14.Prema odredbi čl.4.st.1.toč.1.c. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi nadstrešnica slobodno stojeća ili sa zgradom konstruktivno vezana, tlocrtne površine do 20 metara kvadratnih izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.

15.Po ocjeni ovog suda, navedena odredba Pravilnika nije primjenjiva u ovom slučaju jer je u postupku utvrđeno kako je rekonstruirani, dograđeni dio kojim je povećan stan okrivljenika izgrađen unutar tlocrtnih gabarita zgrade, a osim toga obzirom na činjenicu da je tom dogradnjom i njenim pripajanjem stanu okrivljenika taj stan povećao za 20 m2, riječ je i o promjeni lokacijskih uvjeta, pa je i to razlog zbog kojeg je za navedene radove valjalo ishoditi građevinsku dozvolu. Navodi okrivljenika u pisanoj obrani o tome da je zbog ponašanja susjeda koji bacaju razne objekte u vrt bio prisiljen izgraditi navedenu nadstrešnicu ne mogu se prihvatiti kao osnovani, jer ne mogu otkloniti protupravnost radnje izvršenja okrivljenika, za koju sud nije našao da je učinjena u zabludi koja bi ispričala okrivljenika odgovornosti, jer je radove kao u optužnom aktu učinio bez odgovarajućeg akta o gradnji odnosno bez ishođene građevinske dozvole koju je za predmetne radove trebao ishoditi. Napominje se da neznanje o protupravnosti ne oslobađa prekršajne odgovornosti.

16.Time je okrivljenik postupio protivno odredbi čl.106.st.1. i 2. Zakona o gradnji sukladno kojoj građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole i graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga zakona nije drukčije propisano investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

17.Kaznenom odredbom čl.162.st.1.toč.3. Zakona o gradnji propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna do 150.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom.

18.Kaznenom odredbom čl.162.st.3. Zakona o gradnji propisano je da će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 45.000,00 kuna kazniti investitor fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

19.Odredbom čl.162.st.5. Zakona o gradnji propisano je da se novčane kazne iz st.1., 2. i 3. ovoga članka u slučaju gradnje građevine iz 3a i 3b skupine umanjuje za 50%.

20.Kako je u postupku neprijeporno da predmetna građevina prema čl.4.st.1. Zakona o gradnji spada u 3a skupinu, tako je u ovom postupku primijenjena i odredba čl.162.st.5. Zakona o gradnji.

21.Prilikom odlučivanja o prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne imale su se na umu sve relevantne okolnosti predviđene čl.36.st.2. PZ-a, pa su mu kao olakotne cijenjene prekršajna neosuđivanost i što je naknadno uklonio dogradnju posljedično čemu je doneseno rješenje kojim se obustavlja postupak izvršenja inspekcijskog rješenja od 13. siječnja 2022. kojim mu je naređeno uklanjanja bespravno konstruiranog dijela stambene građevine kao u izreci, kao i što je invalid 100%, dok otegotne okolnosti koje bi bitnije utjecale na drugačiju odluku nisu pronađene. Stoga mu je izrečena novčana kazna kao u izreci, primjenom instituta ublažavanja kazne, koju sud smatra primjerenom kako težini djela tako i stupnju krivnje okrivljenika, te da se izrečenom kaznom može postići svrha prekršajnog kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja i to u smislu kako specijalne, tako i generalne prevencije.

22.U izreci je upozoren temeljem čl.183.st.2. PZ-a za slučaj plaćanja novčane kazne u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne.

23.Odluka o troškovima postupka temelji se na cit.odredbi zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, prilikom čijeg određivanja je sud vodio računa o trajanju i složenosti postupka, te imovnom stanju okrivljenika.

24.U suglasju sa svim iznijetim valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Splitu, 20. siječnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Karla Balažić , v.r.

Katica Rakigjija-Basić, v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke Visokom Prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem ovog Prekršajnog suda u 2 istovjetna primjerka, bez pristojbe.

Na temelju čl.138.st.2.toč.3.c PZ-a troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troška prekršajnog postupka drugostupanjskog suda kada donosi odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku, a koji troškovi će se u slučaju žalbe odmjeriti u paušalnom iznosu u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine RH 18/13).

Dostaviti: okrivljeniku, branitelju, tužitelju, u spis.