Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-401/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku po sucu pojedincu mr. sc. Krunoslavu Baranu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po pomoćniku Davoru Bartolcu, odvjetniku u Karlovcu, protiv protustranke IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Mati Burazinu odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Josip Janković i Mate Burazin u Karlovcu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, rješavajući žalbu protustranake protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 8. siječnja 2024. poslovni broj R1- 227/2022-68, 25. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba protustranake se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 8. siječnja 2024. poslovni broj R1- 227/2022-68.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"I. Obustavlja se postupak diobe nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] – [adresa] sa 871 m2 ( dvorište sa 682 m2 , kuća, [adresa] sa 152 m2 , garaža, [adresa] sa 37 m2 ). Suvlasništvo predlagateljice u 2/3 djela i protustranke u 1/3 djela i predlagateljica se sa zahtjevom za diobu upućuje u parnični postupak.
II. O troškovima postupka riješiti će se u parničnom postupku."
2. Protiv predmetnog rješenja pravovremenu žalbu je podnijela protustranka zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi kako pobijano rješenje nije pravilno i zakonito, jer stranke nisu prigovarale suvlasničkim omjerima stranka, već načinu diobe. Smatra da je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja trebao donijeti rješenje da se nad predmetnom nekretninom ima provesti civilna dioba, odnosno prodaja nekretnine i utvrditi vrijednost nekretnine. Ističe kako nije bilo valjanog razloga za upućivanje u parnični postupak. Predlaže uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno postupanje i odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama u kojima se isto pobija žalbom, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje:ZPP), koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par.
21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine, br. 175- XLV/1934 - dalje: ZSVP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine, br. 73/91), ovaj sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio neku od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.
6. Nije se ostvario ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Točno je da razvrgnuće civilnom diobom sud provodi tek ako niti jedan drugi način diobe suvlasništva nije moguć. Naime, kod sudskog razvrgnuća sud je u izboru načina razvrgnuća vezan prije svega strogim zakonskim odredbama, zatim sporazumom - ukoliko isti, kao moguć i dopušten postoji između stranaka glede načina razvrgnuća, a potom eventualnim (čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14, 81/15, 95/17, dalje: ZV), pravom stranke na razvrgnuće isplatom (čl. 50. st. 1. ZV). Tek ako u pojedinom slučaju sud u načinu razvrgnuća nije vezan striktnim zakonskim odredbama, sporazumom stranaka, odnosno pravom na razvrgnuća isplatom, razvrgnuće se provodi na način da se pokretne stvari dijele fizički, nekretnine geometrijski (čl. 50. st. 2. ZV), a suvlasništvo nedjeljivih stvari civilnom diobom (čl. 50 st. 4. ZV).
7. Sud prvog stupnja je tijekom postupka bio dužan utvrditi može li se nekretnina koja je predmet zahtjeva za diobu, geometrijski podijeliti u skladu sa suvlasničkim omjerima pojedinih suvlasnika, te zatim na temelju nalaza i mišljenja i prijedloga vještaka donijeti odluku o načinu razvrgnuća zajednice nekretnine.
8. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi diobe suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] [adresa] sa 871 m2, suvlasništvo predlagateljice u 2/3 dijela, a protustranke u 1/3 dijela. Predlagateljica je tijekom postupka ustrajala da se suvlasništvo podjeli prema etažnim jedinicama, a protustranka je predlagala civilnu diobu prodajom nekretnine. Sud prvog stupnja je stoga, predlagateljicu uputio u parnicu u kojoj će se riješiti sporna pitanja među strankama.
9. Naime, izvanparnični postupak je u osnovi nesporni sudski postupak, a kada neka činjenica, odlučna za donošenje odluke postane sporna tada se takav postupak obustavlja i stranka svoja prava ostvaruje u parničnom postupku. Svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili/i neko drugo pravo, izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje, a što je propisano čl. 55. st. 1. ZV-a. Međutim, ako između suvlasnika postoji spor o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine, ili spor o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili veličini njihovih dijelova, sud će stranku sa njezinim zahtjevom za razvrgnuće uputiti na parnicu (paragraf 268. ZVP-a).
10. U smislu pravnog pravila paragrafa 267. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe, opsegu zajedničkih stvari ili pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku pred sudom postoji spor u pogledu ma i jednog gore navedenog pitanja, u smislu pravnog pravila paragrafa 268. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku, sud će predlagatelja sa njegovim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu. U konkretnom slučaju, protustranka se protivila etažnoj diobi i ustrajala na civilnoj diobi prodajom nekretnine na koji način je nastao spor predviđen odredbom pravnog pravila paragrafa 267. st. 2. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, zbog čega je sud prvog stupnja pravilno uputio predlagateljicu sa zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice sporne nekretnine na parnicu pri čemu predlagateljica nije upućena u parnicu radi utvrđenja prava suvlasništva u spornoj nekretnini, nego na raskidanje odnosno razvrgnuća suvlasničke zajednice.
11. Dakle, sud prvog stupnja u ovom izvanparničnom postupku ne može se upuštati u ocjenu prigovora i prijedloga protustranke, jer bi se tada izvanparnični sud stavljao u poziciju parničnog suda što nije dopušteno ni moguće. Stoga kako je u predmetnom slučaju od strane protustranake osporen način diobe suvlasničke zajednice, a između stranaka se nije postigao sporazum, to je sud prvoga stupnja pravilno ocjenjujući da izneseni prigovor predstavlja prepreku za provođenje postupka razvrgnuća u izvanparničnom postupku, bio dužan uputiti predlagateljicu na pokretanje parničnog postupka.
12. Slijedom svega navedenog, žlabeni navodi protustranke ukazuju se neosnovani pa je valjalo odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s paragrafom 21. stavak 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku te odlučiti kao u izreci ove odluke.
Osijek, 25. veljače 2025.
Sudac
mr. sc. Krunoslav Baran
