Poslovni broj: Usž-4262/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Marine Kosović Marković predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Senke Orlić Zaninović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh zapisničarke, u upravnom sporu FŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Boris Vinčić, odvjetnik iz Zagreba, Kačićeva 22, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Zagrebačke, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove radi ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-776/2023-8 od 30. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-776/2023-8 od 30. rujna 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Zagrebačke, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-211-03/22-07/430, URBROJ: 511-19-22-23-3 od 19. siječnja 2023., te zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora. Rješenjem prvostupanjskog suda odbija prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe.
2. Rješenjem tuženika ukida se i oduzima vozačka dozvola serijskog broja [broj vozačke dozvole], izdana na ime tužitelja, kojem se nalaže da navedenu dozvolu vrati policijskoj upravi na način i u rokovima navedenim u tom rješenju.
3. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U žalbi iznosi da je presuda nerazumljiva i da proturječi razlozima iznesenim u obrazloženju. Ističe da je u tužbi zatražio svoje saslušanje, a budući da rasprava nije održana onemogućen je iskazom potvrditi svoje tvrdnje. Kako prvostupanjski sud nije proveo dokazni prijedlog niti je iznio razloge njegovog neprovođenja, smatra da je počinjena bitna povreda postupka te je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Upućuje i na pogrešno utvrđeno činjenično stane obzirom da je prvostupanjski sud u obrazloženju presude ponovio sadržaj obrazloženja rješenja tuženika. Iznosi da su i u upravnom postupku povrijeđena njegova prava kao stranke jer mu nije omogućeno sudjelovanje. Napominje da su mu pogrešno obračunati negativni prekršajni bodovi te da ga prvostupanjski sudovi kažnjavaju za dva dijela prekršaja u stjecaju umjesto jednog produljenog djela čime čine povredu odredaba materijalnog prava na njegovu štetu. Predlaže preinačenje osporene presude i usvajanje tužbenog zahtjeva uz obvezu plaćanja troškova postupka, podredno ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno postupak.
4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga temeljem članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda prvostupanjskog suda bila nezakonita.
7. Naime, prema podacima spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden je sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela i dokazima koje je sam proveo, nakon čega je, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, osnovano zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonom propisani uvjeti za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole koja je predmet ovog postupka.
8. Iz podataka sveza spisa razvidno je da je prvostupanjski sud u upravnom sporu pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje, iz kojeg proizlazi da je tužitelj na temelju pravomoćnih odluka nadležnih prekršajnih sudova skupio 18 negativnih prekršajnih bodova koji su kao pravna posljedica pravomoćne osude vozača motornog vozila upisani u evidenciju na temelju odredbe članka 286. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15. ,108/17., 70/19., i 42/20. dalje ZSPC), a o čemu sukladno članku 296. stavku 1. ZSPC-a, evidenciju vodi ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.
9. Spisu prileže pravomoćne odluke o prekršajima navedene u obrazloženju osporenog rješenja kao i u obrazloženju prvostupanjske presude, iz kojih je razvidno za koja razdoblja i temeljem kojih prekršaja su tužitelju negativni prekršajni bodovi upisani u evidenciju. Time su ispunjeni uvjeti za primjenu članka 286. stavka 4. ZSPC- a kojom odredbom je propisano da će se vozaču motornog vozila koji u razdoblju od dvije godine prikupi 12 negativnih prekršajnih bodova rješenjem ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.
10. Nadalje, odredbom članka 9. Pravilnika o načinu evidentiranja i praćenja prekršaja u cestovnom prometu („Narodne novine“ 156/08., dalje: Pravilnik) propisano je da se negativni prekršajni bodovi evidentiraju po primljenoj pravomoćnoj odluci ili pravomoćnom prekršajnom nalogu, dok je člankom 2. Pravilnika, propisano da se u informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova, podsustavu Poslovi prometa, vodi evidencija o prekršajima iz područja sigurnosti prometa na cestama.
11. Uzimajući u obzir citiranu odredbu Pravilnika neosnovani su prigovori tužitelja da su mu pogrešno obračunati negativni prekršajni bodovi u odnosu na počinjene prekršaje. Naime, tužitelju je nesporno pravomoćnim prekršajnim odlukama utvrđeno da je oglašen krivim za prometne prekršaje za koje je odredbama ZSPC-a određen broj negativnih prekršajnih bodova, a sukladno prethodno navedenim odredbama Pravilnika, svaki pravomoćno utvrđeni prekršaj ulazi u evidenciju pri Ministarstvu unutarnjih poslova, uz istovremeno evidentiranje negativnih prekršajnih bodova za prekršaje za koje je tužitelj pravomoćno oglašen krivim. Naime, ukoliko vozač smatra da neka od pravomoćnih odluka o prekršajima nije zakonita, takve prigovore s uspjehom ne može isticati u upravnom sporu, kako to pravilno navodi prvostupanjski sud.
12. Slijedom navedenog osnovano je prvostupanjski sud ocijenio da se spor može riješiti bez rasprave, jer saslušanje tužitelja na okolnost obračunatih negativnih prekršajnih bodova nije odlučna. Naime, tužitelj iznosi svoje viđenje relevantnih činjenica, međutim, imajući na umu stajališta izražena u presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Jussila protiv Finske, zahtjev broj 73053/01 od 23. studenoga 2006., u konkretnom slučaju nije bilo nužno održavanje rasprave, već se spor sukladno odredbi članka 53. stavka 1. ZUS mogao riješiti uzimajući u obzir odlučne činjenice utvrđene na temelju postojeće dokumentacije u spisu.
13. Stoga, prigovori tužitelja istaknuti u žalbi, obzirom na nesporno utvrđene činjenice ovog predmeta i pravilnu primjenu materijalnog prava, ne mogu dovesti do drugačije odluke i nemaju utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari, a pogotovo što se radi o istim prigovorima koje je tužitelj isticao i u postupku pred prvostupanjskim sudom, koji je u obrazloženju presude naveo sve bitne činjenice koje proizlaze iz povedenih dokaza te s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i materijalne propise naveo razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev.
14. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da su osporena presuda i rješenje doneseni temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe na prvostupanjsku presudu.
15. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog Suda, ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda žalbom pobija, zbog čega je na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučeno kao izreci, a kako tužitelj nije uspio sa svojom žalbom, trebalo je u skladu s člankom 147. stavkom 1. ZUS-a odbiti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe (točka II. izreke).
U Zagrebu 25. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković
