REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2521/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Morena Lekan Štiglić, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženika 1. UM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. CM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vlado Vladika, odvjetnik u Rijeci, 3. DM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednik iza pok. DM, iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vlado Vladika, odvjetnik u Rijeci, 4. HM, OIB [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice iza pok. DM, iz [adresa], 5. SM, iz [adresa], kao nasljednica iza pok. DM, iz [adresa], 6. ĆM, iz [adresa], kao nasljednica iza pok. DM, iz [adresa], i 7. NM, iz [adresa], JM, [adresa], kao nasljednica iza pok. LM, a on iza pok. DM, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženika 2. CM za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Gž-174/2023-2 od 14. lipnja 2023. kojom su djelomično potvrđene, a s djelomično preinačene presuda i presuda na temelju priznanja Općinskog sud u Rijeci, poslovni broj P-290/2022-16 od 26. srpnja 2022., u sjednici održanoj 25. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika 2. CM za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik 2. CM je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Gž-174/2023-2 od 14. lipnja 2023. kojom su djelomično potvrđene, a djelomično preinačene presuda i presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-290/2022-16 od 26. srpnja 2022. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, i to zbog nepodudarnosti s praksom revizijskog suda (odluka Rev-1519/2009 od 23. ožujka 2011.), nepodudarnosti s praksom Ustavnog suda (odluka broj U-III-981/2013 od 15. rujna 2016.) te neujednačenosti prakse drugostupanjskih sudova (istaknuta odluka Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž- 2256/2021 od 2. veljače 2022.).
2. Pitanja koja je predlagatelj u prijedlogu naznačio glase:
"1. Imajući u vidu kako zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, smatra li se da je oborena pretpostavka poštenja posjednika koji je morao i mogao znati da mu vlasništvo i sam posjed na nekretnini ne pripada, a to s obzirom da je u zemljišnoj knjizi upisan kao (su)vlasnik netko treći;
2. U slučaju da osoba prijavi boravište/prebivalište te dulji vremenski period stanuje/prebiva/boravi na adresi različitoj od adrese na kojoj se nalazi nekretnina za koju tvrdi da ju je stekla dosjelošću, može li biti riječi o neprekidnom, kontinuiranom i trajnom posjedu?
3. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda dopuštenjem revizije.
5. Naime, prvim naznačenim pitanjem osporava se zaključak sudova o poštenju posjeda tužitelja. Pitanje poštenja posjeda kao jedne od pretpostavki stjecanja prava vlasništva nekretnine putem dosjelosti ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja. Međutim, razlozi važnosti na koje ukazuje predlagatelj, po ocjeni ovog suda, ne upućuju na neujednačenost pravnog shvaćanja na kojem je utemeljena pobijana presuda pitanju savjesnosti posjeda u konkretnom slučaju s pravnim shvaćanjem izraženim u presudi broj Rev-1519/2009 od 23. ožujka 2009. To stoga što su sudovi u oba slučaja savjesnost posjeda utvrdili ne samo s obzirom na činjenicu stanja zemljišne knjige, već s obzirom i na druge okolnosti koje su u konkretnim prilikama bile različite. U tom su smislu obje odluke podudarne s praksom revizijskog suda prema kojoj sama činjenica upisa u zemljišne knjige ne utječe na poštenje posjednika, a znanje posjednika za stanje u zemljišnoj knjizi samo za sebe nema utjecaja na kvalitetu posjeda (tako VS RH, Rev-2426/1990-2 od 15. veljače 1991. i Rev-725/2015-2 od 11. listopada 2022.) zato što je savjesnost posjeda kompleksan skup činjeničnih utvrđenja i pravnih ocjena. Isto se odnosi na odluke Ustavnog suda broj U-III-981/2013 od 15. rujna 2016. i Županijskog suda u Zagrebu, odluka broj Gž- 2256/2021 od 2. veljače 2022. jer su sudovi i u konkretnom slučaju imali na umu da poštenje posjeda egzistira ukoliko posjednik nije mogao posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a tu su okolnost nižestupanjski sudovi upravo i cijenili.
6. U odnosu na drugo naznačeno pitanje, spomenuti razlozi važnosti na koje predlagatelj ukazuje uopće se ne bave ovim pitanjem niti ukazuju da su u istim činjeničnim okolnostima sudovi o poštenju posjeda izveli drugačiji zaključak. Utoliko navedeni razlozi važnosti nisu odgovarajući naznačenom pitanju jer ne daju uporišta za zaključak da bi dopuštenjem revizije u odnosu na ovo pitanje mogao biti ostvaren cilj revizije po dopuštenju, a to je ujednačavanje sudske prakse i na taj način osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Takvo pitanje stoga nema potrebno obilježje važnosti u smislu odredbe članka 385.a ZPP.
7. U opisanim je okolnostima prijedlog za dopuštenje revizije valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 25. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
