REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, [adresa]

Poslovni broj: Pp-3119/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Josipu Ćorluka, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Renate Josimović u prekršajnom postupku protiv I-okrivljenika TEMEX d.o.o. za izvođenje investicijskih radova, zastupanje, projektiranje i trgovinu i II- okrivljenika ŠD, koje brani Josip Begović, odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz čl. 167. st. 1. i 2. toč. 4. Zakona o gospodarenju otpadom (Narodne novina broj 84/21, 142/23) pokrenutog povodom prigovora I. i II. okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe nadzora u području gospodarenja otpadom, Klasa: 351-01/24-10/491 Urbroj: 443-01-16-03-24-4 od 19. Srpnja 2024., nakon provedene javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika i branitelja, a u odsutnosti tužitelja, 25. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I okrivljenik TEMEX d.o.o. za izvođenje investicijskih radova, zastupanje, projektiranje i trgovinu sa sjedištem u [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 89610149986, ime i prezime predstavnika ŠD, predmet poslovanja niskogradnja, nepoznata ostvarena dobit, broj zaposlenih: 14, prekršajno nije osuđivan, kazneno nije osuđivan i

II. okrivljenik ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1942. u [adresa], ime roditelja Š i F, adresa stanovanja [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju dipol. inženjer strojarstva, zaposlen, s primanjima u visini 1.600,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno nije kažnjavan, kazneno nije kažnjavan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak, te se protiv njega ne vodi kazneni postupak

k r i v i  s u:

što su kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi 28. ožujka 2024. u 10,33 sati na lokaciji u Ježdovečkoj šumi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz teretnog vozila marke MAN, reg. oznaka [registarska oznaka] odbacili građevni otpad u okoliš

čime je I. okr. počinio prekršaj iz čl. 18. st. 1. kažnjiv po čl. 167. st. 1. t. 4. Zakona o gospodarenju otpadom a II. okr. prekršaj iz čl. 18. st. 1. kažnjiv po čl. 167. st. 1. t. 4. uz primjenu st. 2 istog Zakona.

pa im se temeljem navedene zakonske odredbe uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

I-okrivljeniku:

NOVČANA KAZNA u iznosu od 2.700,00 eura (dvije tisuće sedamsto eura)

II-okrivljeniku:

NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.350,00 eura (tisuću tristo pedeset eura)

II. I i II-okr. su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom prisilne naplate. Temeljem članka 152.st.3. i čl. 183.st.2. PZ-a, sud upozorava I i II-okr. ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

III. Temeljem čl. 139. st. 3., a u svezi čl. 138.st.2. t.3.a. i st.3. Prekršajnog zakona I i II-okrivljenik je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 eura (pedeset eura) svaki u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora u području gospodarenja otpadom pod gornjim poslovnim brojem izdao je prekršajni nalog protiv I. i II. okrivljenika 19. srpnja 2024. kojim je I. okrivljeniku izrečena novčana kazna u iznosu od 14.599,51 eura i trošak postupka u iznosu od 13,27 eura, a II. okrivljeniku novčana kazna u iznosu od 7.299,75 eura i trošak postupka u iznosu od 13,27 eura. Okrivljenici su u zakonskom roku podnijeli prigovor te je prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je redovni prekršajni postupak.

2. Pročitanim izvatkom iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu utvrđeno je da je II. okrivljenik direktor društva i da zastupa društvo pojedinačno i samostalno.

3. I. i II. okr. su putem branitelja 7. listopada 2024. podnijeli pisanu obranu te su na glavnoj raspravi održanoj 21. siječnja 2025. iznijeli usmenu obranu u kojoj su ostali kod ranije svoje iznesene pisane obrane. Naime u pisanoj obrani a i danoj usmenoj obrani I. i II. okrivljenici nisu osporavali da su 28.03.2024. u 10:33 sati na lokaciji u Ježdovečkoj šumi odbacili otpad u okoliš budući da u to vrijeme nije radio Jakuševac odnosno odlagalište otpada. Ono što su I. i II. okrivljenici osporavali je činjenica da se nije radilo o građevnom otpadu već o zemlji. Nakon što je sud na glavnoj raspravi 25. veljače 2024. proveo dokaz razgledavanja fotografija (list broj 57-62 spisa) i iste uvećao na računalu na kojima se vidjelo da se ne radi isključivo o zemlji budući da je sa zemljom bilo i drugog otpada kao što je plastični karnister i drugog otpada I. i II. okrivljenici su iznijeli svoju novu obranu. S obzirom da okrivljenici mogu iznositi svoju obranu do završetka postupka sud je uzeo od istih obranu. U svojoj obrani I. i II. okr. su iskazali da se osjećaju krivim. Iskazali su da je točno da su kao pravna osoba i II. okrivljenik kao odgovorna osoba 28.03.2024. u 10:33 sati na lokaciji u Ježdovečkoj šumi iz teretnog vozila koje je u njihovom vlasništvu odbacili građevni otpad u okoliš te taj prekršaj priznaju u cijelosti. Njima je žao što je do ovoga došlo jer radilo se o situaciji da su vršili iskop zemlje i da je vozač nazvao II. okr. i rekao da ne može na Jakuševcu na deponij odložiti jer nisu radili i on mu je predložio da se napravi istovar u Ježdovečkoj šumi. On je dobio informaciju da se radilo o čistoj zemlji jer nije bio prisutan prilikom utovara, pa je stoga i dao nalog da se to tamo odveze jer je mislio da se time ne čini nikakav prekršaj. Ovo je bilo prvi puta da su ovako nešto napravili. On moli nadležni sud kao direktor društva i kao predstavnik I. okrivljenika da uzme u obzir kao olakotne okolnosti da im je ovo prvi puta da su na sudu, da je gospodarska situacija u državi jako teška i da ovako visoke kazne koje su im izrečene predstavljaju veliki problem za egzistenciju društva. Svjesni su prekršaja ali mole nadležni sud da im smanji novčane kazne kako bi mogli nastaviti sa normalnom egzistencijom.

4. U tijeku dokaznog postupka ispitan je svjedok FD i ŠDA.

5. Svjedok FD je iskazao da on radi kako komunalni redar u Komunalnom redarstvu u Novom Zagrebu i 28.3.2024. je bio u kontroli dovoza otpada na širem području Ježdovačke šume. Naime, on ima uređaj dron kojim snima to područje i tako je napravio ove četiri fotografije koje prileže spisu gdje je snimio reg. oznake kamiona i utvrdio da je odbačen građevinski otpad u okoliš. Iskazao je da je katastarsku česticu isto utvrdio pomoću drona koji prikazuje točnu lokaciju prilikom leta, a za svaku fotografiju koju snimi ima točna lokacija na kojoj je ta fotografija nastala odnosno na kojoj katastarskoj čestici i na temelju toga je i naveo katastarsku česticu koja je navedena u optužnom aktu. Na upit suca kako je utvrdio da se radi o građevinskom otpadu iskazao je da je prilikom snimanja ovih fotografija išao dronom snimati iz raznih kutova približavajući se teretnom vozilu i neposrednim opažanjem je utvrdio da je u kamionu bio miješani građevni otpad. Iskazao je da čista zemlja kada bi bila u teretnom vozilu ne bi bio građevni otpad, ali bilo koji drugi otpad miješan sa zemljom, što je u ovom slučaju bilo, je građevinski otpad. Isto tako navodi da sama zemlja ne smije se tamo odlagati jer za takvo odlaganje treba imati posebne ugovore sklopljene s Hrvatskim šumama koji su vlasnici zemljišta. Iskazao je da zemlja pomiješana sa šljunkom je građevinski otpad, a da su okrivljenici dovezli čisti šljunak i istovarili, tada se ne bi radilo o građevinskom otpadu. Za taj šljunak koji bi odlagali, da se radi o čistom šljunku, moraju imati posebnu dozvolu za odlaganje istog, tako da na tom dijelu nije dozvoljeno ništa odlagati bez posebne dozvole i ugovora. Njegovo redarstvo u suradnji s policijom kontinuirano, unatrag dvije godine, vrši nadzor nad Ježdovačkom šumom jer se u zadnjih 10 i više godina na tom području stvorilo ilegalno odlagalište otpada koje je opasno zbog vodozaštitnog područja na tom dijelu pa se iz tih razloga u kontinuitetu obavljaju nadzori. Oni su opremljeni dronom iz razloga da bi se moglo utvrditi počinjenje prekršaja odnosno tko je dovezao građevinski otpad na navedenu lokaciju. Iskazao je da su poslije u komunalnom redarstvu utvrdili da je teretno vozilo u vlasništvu tvrtke i tada je spis proslijeđen na Državni inspektorat jer po Zakonu o gospodarenju otpadom je Državni inspektorat nadležan za pravne subjekte dok su oni po istom Zakonu nadležni za fizičke osobe. Iskazao je da je on neposrednim opažanjem utvrdio da se radi o građevinskom otpadu jer pored zemlje i šljunka je bilo i drugih supstanci što se vidi na fotografijama koje će dostaviti na zahtjev suda. On radi s dronom koji je jako skup i na području gdje se odvijaju helikopterske vježbe i postoji protokol postupanja. Prvotno je veliki problem snimit registarske oznake da ne ugrozi zračni promet. U ovoj situaciji je snimio reg. oznake i cijelo vrijeme je dronom gledao što se nalazi na teretnom vozilu i radilo se o građevinskom otpadu, a nikako o čistoj zemlji. Iskazao je da ovo područje potpada pod Hrvatske šume i u nadležnosti je Grada Zagreba te se cijelo područje sastoji od niza čestica, kao što je i ova koja je navedena, a centralno se na tom dijelu nalazi šljunčara, ali je u nalogu navedena točna čestica na kojoj je istovaran teret i ta čestica je u nadležnosti Grada Zagreba, a cijelo područje se vodi kao Hrvatske šume u Ježdovcu gdje obavljaju kontrolu.

6. Svjedok ŠDA je iskazala da su u inspektoratu dobili prijavu od komunalnog redarstva da je sa teretnim vozilom [registarska oznaka] odbačen građevni otpad u okoliš i dobili su popratne fotografije i vlasništvo vozila koje su dobili pretragom MUP-a RH. Ona je u Državni inspektorat pozvala direktora društva u čijem vlasništvu je bilo vozilo te je obavila inspekcijski nadzor u Državnom inspektoratu. Nakon toga ona je u Državnom inspektoratu izdala prekršajni nalog protiv I. i II. okr. zbog prekršaja iz čl. 167. st. 1. i 2. t. 4. Zakona o gospodarenju otpadom. Iskazala je da se radilo o građevnom otpadu budući da je pored zemlje bilo i drugih materijala kao što je plastika i beton ali je htjela napomenuti da sukladno Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest je propisano čl. 13 da se otpadom mora proglasiti materijal iz iskopa koji se ne ugrađuje u tu građevinu a ne predstavlja ni mineralnu sirovinu pa sukladno ovom članku sve što se iskopava iz gradilišta a da nije mineralna sirovina i koja se ne iskoristi na tom gradilištu se smatra građevnim otpadom. U konkretnom slučaju nije bila čista zemlja već je bilo i drugih materijala a sve da je i bila i čista zemlja koja se nije ugrađivala u tom gradilištu bi se smatrala građevnim otpadom i isti bi bili sankcionirani za ovaj prekršaj. U konkretnom slučaju nije bila samo zemlja pa je samim time odgovornost I. i II. okr. bila nesporna.

7. Branitelj I. i II. okr. u završnom prijedlogu je iskazao da su I. i II. okr. na današnjem ročištu iznijeli novu obranu i u cijelosti priznali počinjeni prekršaj, te s obzirom na činjenicu da su pokazali žaljenje i da nisu do sada nikada osuđivani te s obzirom na činjenicu da se radi o jednoj iznimci u postupanju okrivljenika budući da je deponij bio zatvoren a da su isti olako držali da se radi o čistoj zemlji moli sud da sud primjeni odredbu čl. 37. Prekršajnog zakona te da ublaži ove novčane kazne koje su izrečene jer su doista previsoke za okrivljenike i ugrožavaju njihovu egzistenciju.

8. Temeljem provedenoga postupka te iskaza i priznanja I i II-okrivljenika, iskaza ispitanih svjedoka, razgledanih fotografija istovara tereta, sudac je kao nesporno utvrdio da su okrivljenici kritične zgode postupili suprotno odredbi iz čl. 18. st. 1. Zakona o gospodarenju otpadom.

9. Pročitanim izvatkom iz evidencije o kažnjavanosti Ministarstva pravosuđa utvrđeno je da okrivljena pravna osoba nije prekršajno osuđivana.

10. Pročitanim izvatkom iz evidencije o kažnjavanosti Ministarstva pravosuđa za II. okrivljenika, utvrđeno je da II. okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

11. Na temelju priznanja I. i II. okr., iskaza ispitanih svjedoka čije iskaze je sud u cijelosti prihvatio budući su isti suglasni i okolnosni, te razgledanih fotografija istovara tereta kao neprijeporno proizlazi da su I. i II. okr. 28. ožujka 2024. u Ježdovečkoj šumi iz teretnog vozila odbacili građevni otpad u okoliš te ostvarili obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, kako je to navedeno u izreci presude.

12. Stoga je sudac okrivljenike proglasio krivima i sukladno odredbi čl. 36. Prekršajnog zakona istima izrekao novčane kazne koja je za I-okrivljenika propisana u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna, a za II-okr. u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, cijeneći pri tome kao olakotne okolnosti priznanje djela prekršaja od strane I i II-okrivljenika, prekršajnu neosuđivanost, okolnosti počinjenja prekršaja, činjenicu da su pokazali iskreno žaljenje pred ovim sudom, općenito tešku gospodarsku situaciju u državi, okolnosti počinjenja prekršaja, dok im otegotnih okolnosti nije nađeno, smatrajući da će se i ovako izrečenim novčanim kaznama postići opća i specijalna prevencija kažnjavanja. Sud nije našao osnova za ublažavanje novčanih kazni budući se izrečene novčane kazne I. i II. okrivljenicima ukazuju primjerenim težini počinjenog prekršaja i osobnim svojstvima I. i II. okrivljenika.

13. Odluka o troškovima postupka temelji se na propisima navedenim u izreci, a visina troška odmjerena je u skladu s imovnim stanjem okrivljenika, duljinom trajanja i složenošću provedenog postupka. Temeljem Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne Novine br. 18/2013) propisano je da paušalni iznos za troškove prekršajnog postupka određuje se u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura.

14. Novčana kazna i paušalni trošak postupka propisani su u kunama te su isti u presudi izražen u eurima, sukladno čl. 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023.

15. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 25. veljače 2025.

Zapisničarka:

S U D A C:

Renata Josimović, v.r.

Josip Ćorluka

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude donesene temeljem članka 171a. PZ-a okrivljenici i tužitelj te osobe iz članka 192. stavka 1. i 2. PZ-a mogu podnijeti žalbu samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama nadležnom sudu, u roku od 8 (osam) dana po primitku ovjerovljenoga prijepisa ove presude. Žalba se podnosi pismeno u dva primjerka, putem ovoga suda, bez naplate pristojbe, na adresu [adresa].

DNA:

1. I-okrivljeniku TEMEX d.o.o. za izvođenje investicijskih radova, zastupanje, projektiranje i trgovinu

2. II-okrivljeniku ŠD

3. Branitelju Josip Begović

4. Tužitelju Državni inspektorat