REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-210/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Marini Smaić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vjekoslavi Herceg, odvjetnici u Slavonskom Brodu, protiv provotuženika Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, zastupanog po punomoćniku Damiru Zagoršćak, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zagoršćak & partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Osijek i drugotuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćniku Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave u ponovljenom postupku, zaključene 28. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika prvotuženika, nakon javne objave presude 25. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja VL koji glasi:

„ I. Nalaže se 1. tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina ulica 4, OIB: 57500462912 i 2.tuženiku HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176, da tužitelju BL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete za oštećeno vozilo reg. oznake [registarska oznaka], marke i tipa Porsche Panamera, 3.0 diesel, br. šasije [broj šasije], oznaka modela 970140C, smeđe boje, godine proizvodnje 2011., solidarno isplate iznos od 2.397,99 eura (slovima: dvije tisuće tristo devedeset sedam eura devedeset devet centi), sa zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi prethodnom polugodištu za 3% poena a koja na taj iznos teče od 18.01.2022. do 31.12.2022., a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. godine, do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se 1. tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina ulica 4, OIB: 57500462912 i 2. tuženiku HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176, da tužitelju BL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade troškove parničnog postupka, koliko budu iznosili, sa zakonskom zateznom kamatom, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče od dana presuđenja pa do dana isplate.“

II. Nalaže se tužitelju VL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da prvo tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina ulica 4, OIB: 57500462912, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.245,16 eura (slovima: tisuću dvije stotine četrdeset pet eura šesnaest centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude, tj. 25. veljače 2025. pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Nalaže se tužitelju VL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da drugotuženiku Hrvatskoj osiguravajućoj kući d.d., Capraška ulica 6, Zagreb, OIB: 00432869176, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 767,61 eura (slovima: sedam stotina šezdeset sedam eura i šezdeset jedan cent) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude, tj. 25. veljače 2025. pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se zahtjev drugotuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, za naknadu troškova postupka za iznos od 285,24 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika 15. travnja 2022. podnio tužbu radi naknade štete. U tužbi u bitnome navodi da se dana 18. siječnja 2022., oko 9,20 sati, na 97 km + 700 m autoceste A-3, Bregana – Zagreb – Slav. Brod – čvorište Sredanci – Lipovac, kod općine Popovača, dogodio štetni događaj u kojemu su oštećena vozila registracijskih oznaka [registarska oznaka], marke i tipa Nissan Note i [registarska oznaka], marke i tipa Porsche Panamera. Štetni događaj da je prouzročila drvena greda koja se nalazila na desnom južnom kolničkom prometnom traku autoceste A-3, Bregana – Zagreb – Slav. Brod, a na koju je gredu naletio vozač ĆL, upravljajući vozilom registracijske oznake [registarska oznaka], marke i tipa Nissan Note, a odmah potom i vozač KL, upravljajući vozilom registracijske oznake [registarska oznaka], marke i tipa Porsche Panamera, a koji su se svojim vozilima kretali iz smjera zapada ka smjeru istoka.

1.1. Vozilo registracijske oznake [registarska oznaka], marke i tipa Porsche Panamera tužitelj da je kupio dan prije nastanka štete, 17. siječnja 2022., od ČL te da je na dan štetnog događaja vozilo prevozio u Slavonski Brod, kako bi isto u mjestu prebivališta, u Stanici za tehnički pregled, prenio u svoje vlasništvo. KL pomogao je tužitelju prevesti vozilo u Slavonski Brod na način da su tužitelj i KL zajedno otišli po kupljeno vozilo te je KL upravljao Porscheom Panamerom u smjeru Slav. Broda, dok se tužitelj u koloni vozila kretao iza KL drugim vozilom i očevidac je svih okolnosti naleta oštećenog vozila na gredu.

1.2. Dalje navodi da je prvotuženo trgovačko društvo Hrvatske autoceste d. o. o. Zagreb, Širolina br. 4, Zagreb (dalje: prvotuženik) u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano od odgovornosti kod drugotuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb (dalje: drugotuženik) te se tužitelj s odštetnim zahtjevom obratio i prvotuženiku i drugotuženiku sa zahtjevom za isplatu naknade imovinske štete, ali su isti otklonili svoju odgovornost za naknadu štete.

1.3. Oštećenja koja su nastala na vozilu tužitelja registracijske oznake [registarska oznaka], marke i tipa Porsche Panamera, da su razvidna iz Potvrde Policijske uprave Sisačko- moslovačke, Postaje prometne policije Kutina, od 4. veljače 2022, izvida štete br:

ST12/1342/2200044 i ponude za popravak oštećenog vozila „Auto Kuće Ćirić d.o.o.” , a koji popravak vozila iznosi 15.618,89 kn. Zbog oštećenja na vozilu tužitelja koje je zbog udara u drvenu gredu bilo nepodobno za vožnju i nastavak prometovanje po auto- cesti, tužitelj je za prijevoz vozila od mjesta oštećenja do mjesta prebivališta angažirao vučnu službu prijevoznika „Road assistance Seba„ j.d.o.o. i za prijevoz platio iznos od 2.448,75 kn.

1.4. Tužitelj smatra da su za predmetni štetni događaj solidarno odgovorni prvotuženik i drugotuženik, jer je u vrijeme štetnog događaja prvotuženik, kao odgovorna osoba za naknadu štete po štetnom događaju na autocesti A-3, bio osiguran kod drugotuženika. Dodaje da su tuženici solidarno obvezni obeštetiti tužitelja i naknaditi mu nastalu imovinsku štetu za oštećeno vozilo registracijske oznake [registarska oznaka], marke i tipa Porsche Panamera, 3.0 diesel, br. šasije [broj šasije], oznaka modela 970140C, smeđe boje, godine proizvodnje 2011., u ukupnom iznosu od 18.067,64 kn, odnosno 15.618,89 kuna za naknadu iznos popravka vozila te 2.448,75 kn za naknadu troška prijevoza oštećenog vozila vučnom službom „Road assistance Seba„ j.d.o.o .

2. U odgovoru na tužbu prvotuženik prvenstveno ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, obzirom je u potvrdi MUP-a, Policijske uprave sisačko – moslavačke Postaje prometne policije Kutina, koja potvrda je javna isprava, kao vlasnik gore spomenutog vozila naveden ČL, a tužitelj da nije dostavio dokaz o vlasništvu predmetnog vozila. Osporava da bi bio odgovoran za nastanak štetnog događaja, a da se pri tom u tužbi ne navodi niti jedna relevantna zakonska odredba iz koje to proizlazi, da tužitelj za tu tvrdnju ne dostavlja niti jedan dokaz, slijedom čega da je navedena tvrdnja samo pretpostavka. Navodi da iz tužbe nije razvidno o kakvom se propuštanju od strane prvotuženika radi, odnosno što je prvo tuženik napravio ili propustio napraviti kako bi spriječio nalet vozila na drvenu gredu. Ističe da prvotuženik ne odgovara za štetu zbog same činjenice da se na kolniku našao predmet, već odgovara za propust u održavanju autoceste pa činjenica da se drvena greda našla na kolniku autoceste, kako to pogrešno smatra tužitelj, sama po sebi ne znači da tuženik nije postupao u skladu s pravilima i da je napravio propust.

2.1. Osporava odgovornost i uzročno posljedičnu vezu između postupanja prvo tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je ophodarska služba prvo tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu sa Pravilnikom o održavanju cesta („Narodne novine“: 90/14) te Pravilnikom o ophodnji javnih cesta, a sve sukladno odredbama Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11.,18/13., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14). Ističe da je navedenim zakonskim i podzakonskim propisima propisana svaka radnja koju su osobe nadležne za održavanje autoceste dužne poduzeti prilikom održavanja javne ceste, odnosno način na koji vode brigu i poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske službe.

2.2. Navodi da za štetu nastalu na autocesti prvo tuženik odgovara po načelu krivnje i to u situacijama kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja autoceste i to suprotno zakonskoj obvezi, a utvrdi se da postoji uzročno posljedična veza između propusta i nastale štete. U predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja autoceste, odnosno zbog propusta ili krivnje prvo tuženika. Nadalje, da je ophodarska služba prvo tuženika neposredno prije predmetne prometne nezgode obišla dionicu autoceste i mjesto nezgode, odnosno da je ophodarska služba iz noćne smjene prošla mjestom prometne nezgode u 05,05 sati kada dežurni radnici nisu primijetili nikakav predmet na kolniku autoceste niti drvenu gredu pa smatra da je stoga očito da se drvena greda na kolniku našla nakon prolaska ophodnje, a neposredno prije nailaska vozila, dakle da do predmetne prometne nezgode nije došlo zbog propusta ili krivnje prvo tuženika, već zbog iznenadne pojave drvene grede na kolniku, a prvo tuženik da nije mogao predvidjeti da će neposredno nakon ophodnje doći do pojave drvene grede na kolniku te da isto nije mogao spriječiti mjerama i radnjama koje poduzima temeljem zakonskih i podzakonskih propisa kojima su definirane obveze tuženika u pogledu održavanja javnih cesta.

2.3. Prvotuženik ističe da je nesporna činjenica da predmetnog dana, prilikom ophodnje dionice autoceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda, na kolniku autoceste nije uočen nikakav predmet pa ni drvena greda. Pojašnjava da autoceste ulaze u kategoriju cesta na kojima se ophodarska služba obavlja svakodnevno od 00,00 do 24 sata i to na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i konstatira uočene nedostatke te intervenira, ukoliko uoče da su nastupile okolnosti koje ugrožavaju sigurnost prometa. Ističe da je na navedeni način bila organizirana ophodnja i dana 18. siječnja 2022.

2.4. Navodi da se sukladno odredbi članka 9. stavka 1. alineje 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, ophodnja autoceste obavlja najmanje tri puta dnevno, s time da se prema odredbi članka 12. istog Pravilnika ophodnja smatra obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, odnosno najmanje tri puta u dvadesetčetiri sata.

2.5. Sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta ophodarski dnevnik da je dokaz da je ophodnja stvarno izvršena uredno i da nije bilo nikakvih propusta u izvršavanju ophodnje. Putni radni list, dnevnik rada, ophodarski dnevnik i ispis GPS o kretanju ophodarskog vozila da su mjerodavne i vjerodostojne isprave iz kojih je vidljivo da je ophodnja na autocesti obavljena, kao i sve radnje koje se poduzimaju radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Iz putnog radnog lista da je vidljivo da je mjesto prometne nesreće obiđeno neposredno prije prometne nesreće, a iz ostalih podataka da je nesporno da je ophodarska služba na kvalitetan način vršila kontrolu stanja kolnika. Slijedom toga zaključuje da je iz dostavljene dokumentacije razvidno da u dnevniku rada nigdje nije evidentiran predmet na kolniku autoceste, jer da je evidentiran da bi isti bi bio uklonjen.

2.6. Ističe da niti jedno drugo vozilo prije nije naletjelo na drvenu gredu, što upućuje na činjenicu da je predmetna drvena greda ispala s nepoznatog vozila koje se kretalo ispred tužitelja te da je predmetnog dana prvo tuženik, odnosno Centar za nadzor i upravljanje prometom Ivanja Reka u 09,17 sati zaprimio dojavu Županijskog centra 112 Sisak i Policijske postaje Kutina o predmetu (gredi) na A3 između čvora Popovača i čvora Kutina u smjeru Lipovca, nakon čega je odmah putem displeja iznad autoceste uključena DPS (dinamička prometna signalizacija i uključeni su SPZ (svjetlosni prometni znakovi) na SPZ 22,23,24, kojima je brzina kretanja ograničena na 80 km/h uz oprez „Predmet“. Odmah je obaviješten i ophodar GL koji se odmah uputio na mjesto gdje je javljeno da se nalazi drvena greda.

2.7. U 09,42 sati ophodar GL javlja Centru za nadzor i upravljanje prometom da je uklonio drvenu gredu s kolnika koja se nalazila na 97 km + 850 m u smjeru Lipovca, međutim da su dva osobna vozila oštećena prilikom naleta na predmet i da čekaju policiju na zaustavnoj traci. Iz dokumentacije koju prvo tuženik dostavlja uz odgovor na tužbu razvidno je da je dana 18. siječnja 2022.g. ophodarska služba Tehničke jedinice održavanja "Kutina" u redovitim ophodnjama obilazila predmetnu dionicu autoceste te istu pregledavala, kojom prilikom nisu uočene nikakve okolnosti koje bi ugrožavale sigurnost prometa. Na okolnost urednog održavanja autoceste kao i svim mjerama poduzetim radi osiguranja sigurnog i nesmetanog prometa tuženik je predložio saslušati svjedoka GL, koji je navedenog dana u jutarnjoj smjeni obavljao ophodnju predmetne dionice autoceste.

2.8. Nadalje, prvotuženik ističe da predmetna šteta nije nastala zbog neodgovarajućeg održavanja autoceste, već zbog iznenadnog događaja, kojeg prvo tuženik iako je poduzeo sve mjere za osiguranje nesmetanog i sigurnog odvijanja prometa, u danim okolnostima nije mogao spriječiti, iz čega proizlazi da se radi o šteti koja je prouzročena slučajem. Navodi da po prirodi stvari postoji vremenski interval u kojem se potpuno isključuje odgovornost osobe koja upravlja i održava javnu cestu, a to je vrijeme od nastanka određene opasnosti na kolniku do trenutka kada ophodarska služba može objektivno intervenirati te da nije sporno da niti jedna ophodarska služba i mehanizacija s radnicima ne može pokriti svaki metar autoceste, kao ni predvidjeti i odmah ukloniti različite opasnosti koje se mogu pojaviti na kolniku, jer ne postoji ophodarska služba koja bi mogla biti u svakom trenutku na svakom metru ceste o čemu je stav zauzela i sudska praksa.

2.9. Nadalje, da je očito da se drvena greda našla na kolniku neposredno prije nailaska vozila tužitelja pa da prvotuženik objektivno nije imao vremena niti mogućnosti isto ukloniti zbog čega smatra da u njegovim radnjama nema propusta niti odgovornosti. Poziva se na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u presudi poslovnog broja: Rev 850/2018 od 06.06.2021.g. te citira odluku: „ Navedeno shvaćanje drugostupanjskog suda nepodudarno je shvaćanju ovog suda izraženom u odluci poslovni broj Rev 2909/1994 od 11. lipnja 1997, a kako to pravilno ukazuje tuženik. Iz navedene odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske jasno proizlazi pravno shvaćanje da kada je mjesto nezgode obilazio ophodar uredno pa je tako ispunio svoju zakonsku obvezu ophodarske službe na javnim cestama (koju predviđa čl. 5 Pravilnika) onda na strani tuženika nije bilo propusta, zbog čega nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu.“

2.10. Prvotuženik ističe da je ispunio svoje zakonske obveze održavanja i ophodnje autoceste i poduzeo sve mjere radi osiguranja sigurnog i nesmetanog prometa te osporava postojanje bilo kakve radnje ili propusta koje bi se moglo dovesti u uzročno - posljedičnu vezu s štetnim događajem. Dodaje da ne postoji osnova za odgovornost prvotuženika pa se osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Ističe da je za štetu odgovorna treća osoba s čijeg je vozila ispala ili otpala drvena greda, a koja je bila dužna ukloniti ju s kolnika autoceste te je svojim ponašanjem postupila protivno odredbi članka 35. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom je propisano da je vozač dužan s ceste ili cestovnog zemljišta ukloniti i predmete i stvari koje s njegova vozila padnu na cestu i cestovno zemljište. Nastavno na navedeno ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije.

2.11. Prvotuženik osporava tijek zakonskih zateznih kamata na utuženi iznos pozivajući se na odredbu članka 1086. Zakona o obveznim odnosima prema kojoj zatezne kamate na naknadu nenovčane imovinske štete teku od dana donošenja presude pa do isplate. Osporava i tužiteljevo potraživanje troška za konferenciju sa strankom, kao i trošak sastava odštetnog zahtjeva obzirom da isto prema odredbi članka 151. stavka 1. Zakona o parničnom postupku nije izdatak učinjen u tijeku parničnog postupka te se ne radi o trošku koji je potreban za vođenje parnice u smislu članka 155. navedenog zakona. Ističe da ovaj trošak nije bio nužan ni potreban, jer se tužitelj mogao obratiti direktno sudu. Činjenica je da odvjetnik temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ima pravo na ovaj trošak, međutim isti da mu nadoknađuje njegova stranka i isti da se ne smatra parničnim troškom.

2.12. Dalje navodi da nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu tuženika, da su bitne pretpostavke odgovornosti za štetu: subjekti, štetna radnja, šteta, uzročnoposljedična veza i protupravnost štetne radnje pa kako navedene pretpostavke nisu ispunjene u odnosu na tuženika to on nije odgovoran za eventualnu naknadu predmetnog potraživanja tužitelja. Za naknadu štete potrebno je da je štetnik odgovoran za nastalu štetu, jer bez odgovornosti za štetu nema ni njezine naknade.

2.13. Oštećenik mora dokazati svoju štetu i štetnikovu štetnu radnju, međutim niti pored toga štetnik nije dužan naknaditi štetu oštećeniku, sve dok se ne utvrdi njegova odgovornost za takvu naknadu štete. Da bi štetnik bio odgovoran za naknadu štete njegovo postupanje mora biti protupravno, odnosno da je postupao suprotno nekom propisu. Ističe da je sudska praksa zauzela stav da je osnovno pravilo građanskog prava da onaj koji nešto tvrdi dužan to i dokazati pa da je stoga tužitelj dužan dokazati nastanak štete i odgovornost za štetu. Kako do štetnog događaja nije došlo uslijed radnje ili propusta koji se tuženiku mogu pripisati u krivnju, već šteta potječe od uzroka čije djelovanje prvotuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, nema niti odgovornosti tuženika. Navedeno ističe proizlazi i iz činjenice da protiv tuženika kao pravne osobe i odgovorne osobe u istoj nije pokrenut prekršajni postupak, a koji postupak bi bio pokrenut, kada bi postojala odgovornost tuženika.

2.14. Prvotuženik osporava aktivnu i pasivnu legitimaciju, odgovornost za štetu, osnovu tužbenog zahtjeva te postojanje bilo kakve radnje ili propusta na strani tuženika koje bi se moglo dovesti u uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. U cijelosti osporava osnovanost tužbenog zahtjeva koju tužitelj smatra nije dokazao niti učinio vjerojatnom te predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelja obvezati na plaćanje parničnog troška prvotuženiku.

3. Drugotuženik osporava odgovornost osiguranika tuženika za štetu koja je nastala na vozilu tužitelja navodno zbog naleta na drvenu gredu, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe da prvotuženik (osiguranik drugotuženika) odgovara temeljem načela krivnje u situaciji kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja, a povredom zakonskih propisa koji se odnose na održavanje ceste. U konkretnom slučaju da do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja ceste već zbog iznenadnog nepoznatog predmeta na kolniku koju prvotuženik nije mogao predvidjeti niti spriječiti mjerama i radnjama koje je dužan poduzeti u skladu sa Zakonom o cestama, Pravilniku o održavanju cesta i Pravilnika o ophodnji ceste.

3.1. Nadalje, da prvotuženik u privitku dostavlja dokumentaciju iz koje proizlazi kako je ophodnja navedene dionice na predmetni dan izvršena u skladu s propisima, odnosno sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i članku 3., 9., 10. i 12. Pravilnika o ophodnji javnih cesta prema kojem se ophodnja ophodnja javnih cesta uspostavlja i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama u duljini pojedine dionice do 50,00 km te se smatra da je ophodnja javne ceste obavljena ako je navedena ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati.

3.2. Obzirom da prvotuženik unatoč provedenoj ophodnji nije imao prethodnih saznanja o bilo kakvom predmetu na cesti koji bi ugrožavao sigurnost prometa, drugotuženik smatra da nije niti postojala objektivna mogućnost za pravovremeno uklanjanje istog te da uprilog navedenom ide i činjenica da protiv prvotuženika nije pokrenut nikakav postupak zbog neodržavanja prometnice pa da stoga nije bilo nikakvog propusta u održavanju autoceste za koji bi bio odgovoran osiguranik tuženika, a time nema ni odgovornosti tuženika za štetu koja je nastala tužitelju.

3.3. Drugotuženik osporava visinu štete jer smatra da ista nije u skladu s Izvidom štete. Posebno osporava troškove vuče ( šlepa) vozila tužitelja i tijek zatezne kamate kako je isti postavljen u tužbi za imovinsku štetu, ističe da iz navoda tužitelja ne proizlazi kako je isti popravio vozilo, da tužitelj tu svrhu ne dostavlja nikakve račune ili druge dokaze te da ne reparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica pa kamata na istu može početi teći tek od presuđenja.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pregledana i pročitana: fotografija drvene grede (str. 5), Izvid štete drugotuženika od 18. siječnja 2022. (str.6), odgovor drugotuženika na prigovor tužitelja od 28. veljače 2022. (str. 7-8), odštetni zahtjev tužitelja od 14. ožujka 2022. (str. 9), prigovor tužitelja protiv obavijesti drugotuženika o statusu odštetnog zahtjeva (str.12), potvrda Policijske uprave sisačko-moslovačke Postaje prometne policije Kutina od 4. veljače 2022 (str. 13-14), ponuda za popravak oštećenog vozila „Auto Kuće Ćirić” d.o.o., od 9. ožujka 2022. (str.15-16), račun prijevoznika „Road assistance Seba„ j.d.o.o. Slavonski Brod od 20. siječnja 2022. za izvršenu uslugu prijevoza i radni nalog od 18. siječnja 2022. (str.17-18), ugovor o kupoprodaji motornog vozila marke Porsche Panamera, reg. oznake [registarska oznaka] (str.19), zapisnik Policijske uprave sisačko-moslovačke, Postaje prometne policije Kutina o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 18. siječnja 2022. (str.20), putni radni list broj: KT-94/2022 od 17 od 18. siječnja 2022. za noćnu smjenu (str.29-30), ophodarski dnevnik blok broj: 01/2022, list broj: 34 od 17 od 18. siječnja 2022. za noćnu smjenu (str.31), dnevnik rada blok broj: 01/2022, list broj: 34 od 17 od 18. siječnja 2022. za noćnu smjenu (str. 32), putni radni list broj: KT-95/2022 od 18. siječnja 2022. za dnevnu smjenu (str.33-34), ophodarski dnevnik blok broj: 01/2022, list broj: 35 od 18. siječnja 2022. za dnevnu smjenu (str.35), dnevnik rada blok broj: 01/2022, list broj: 35 od 18. siječnja 2022. za dnevnu smjenu (str. 36), ispis vožnji i kretanja ophodarskog vozila reg. oznake [registarska oznaka] koje je dana 17/18.01.2022.g. vršilo ophodnju predmetne dionice autoceste (izvještaj o putovanjima i vožnjama, str. 37-38), dnevnik rada operatera Centra za nadzor i upravljanje prometom od 18. siječnja 2022. (str.39- 42), ispisi SPZ 22 s upaljenim ograničenjem brzine od 80 km/h s treptačima, SPZ 23 s upaljenim upozorenjem „opasnost“ i SPZ 24 s upaljenim ograničenjem brzine od 80 km/h s treptačima (str.43-47), preslika prometne dozvole za motorno vozilo marke Porsche Panamera reg. oznake [registarska oznaka] i police osiguranja Sava osiguranja od 13. svibnja 2022. (str.91-92), službena bilješka Policijske uprave sisačko-moslovačke Postaje prometne policije Kutina od 22. siječnja 2022. (str.96-97), dokumentacija očevida Policijske uprave sisačko-moslavačke Postaje prometne policije Kutina sa fotodokumentacijom (str.98), pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Gorana Rukavine, dipl. ing. prometa od 30. ožujka 2023. (str. 113-119 spisa), iskaz vještaka na glavnoj raspravi održanoj 26. rujna 2022. (str.161-162), saslušani su svjedoci GL, ophodar prvotuženika (str.109-110), svjedok RL (str.110-111), svjedok KL (str.162-163) i tužitelj VL kao stranka u svrhu dokazivanja (str. 111-112 spisa). U ponovljenom postupku sud je proveo dokaz dopunskim saslušanjem ophodara GL (str. 226-230).

4.1. Daljnje dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., dalje: ZPP), kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

4.2. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno u smislu odredbe članka 8. ZPP sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan te je presudom i rješenjem od 6. studenog 2023. poslovni broj Pn-89/2022-29 tužbeni zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan i naložio tužitelju da naknadi prouzročene troškove postupka tuženima.

4.3. Protiv presude ovog suda od 6. studenog 2023. tužitelj je izjavio žalbu. Protiv rješenja stranke nisu izjavile žalbu pa je rješenje od 6. studenog 2023. postalo pravomoćno.

4.4. Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-13/2024-3 od 17. listopada 2024. prihvaćena je žalba tužitelja i ukinuta je presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Pn-89/2022-29 od 6. studenog 2023. u točkama I.I. i I.II., II. i III. izreke i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ne pobijanom dijelu, tj. u točki IV. izreka presude ovog suda ostaje neizmijenjena. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku prvostupanjskom sudu.

4.5. Iz obrazloženja odluke Županijskog suda u Bjelovaru od 17. listopada 2024. proizlazi da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer nije utvrdio odlučnu činjenicu za primjenu materijalnog prava koja proizlazi iz dokaza u spisu, putnog radnog lista broj KT-95/22.

4.6. Prema zaključku ovog suda, predmetna šteta nastala je uslijed izvanrednog događaja, a nije logično ni životno očekivati da ophodarska služba prvotuženika u svakom trenutku može nadzirati svaku dionicu autoceste. Na temelju rezultata provedenog postupka ovaj sud je utvrdio u pobijanoj odluci da je prvotuženik ispunjavao obveze održavanja autoceste kako mu to nalažu odredbe Zakona o cestama i Pravilnici u njegovom radu te da nije bilo propusta na kojima bi se temeljila odgovornost prvo tuženika za nastali štetni događaj. Kako nema odgovornosti prvotuženika, to je sud zaključio da nema odgovornosti ni drugo tuženika, jer drugotuženik je kao osiguravatelj solidarno odgovoran za nastalu štetu u slučaju odgovornosti prvo tuženika.

4.7. S obzirom da prvotuženik kao pravna osoba koja održava predmetnu autocestu odgovara po načelu presumirane krivnje prema odredi članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.,dalje: ZOO), u postupku je valjalo utvrditi da li je na strani prvo tuženika bilo propusta u održavanju autoceste, odnosno propuštanja održavanja autoceste u stanju koje omogućuje siguran i nesmetan promet.

4.8. Drugostupanjski sud usvaja žalbu tužitelja s obrazloženjem da je prvostupanjski sud u postupku nepotpuno utvrdio činjenicu koja je odlučna za odgovornost prvotuženika, a koja se odnosi na činjenicu je li prvotuženik po svom djelatniku, ophodaru JL, dana **.**.2022. u 8,10 sati imao saznanja o predmetu na cesti na dionici Popovača-Kutina, uslijed čega je bio dužan prometnom signalizacijom i svjetlosnim prometnim znakovima upozoriti vozače o opasnosti na cesti, odmah po dojavi, a što proizlazi iz iskaza svjedoka ophodara GL, koji u svom iskazu navodi da je primio dojavu od Ivanja Reke.

4.9. Ako je svjedok GL primio dojavu u vremenskom razdoblju od 8,10 do 8,30 sati od Ivanja Reke (gdje u postupku nije utvrđeno od koga je ta dojava zaprimljena, da li od baze prvotuženika SL ili od HAK-a), što je prvotuženik poduzeo u tom periodu i da li uslijed zakašnjele reakcije prvotuženika da odmah prometnom signalizacijom upozori vozače na autocesti, postoji odgovornost prvo tuženika za nastali štetni događaj.

4.10. Drugostupanjski sud zaključuje da je ovaj sud u provedenom postupku propustio utvrditi jesu li vozači o opasnosti na cesti bili pravovremeno upozoreni na tu opasnost zbog predmeta na cesti, a koja odlučna činjenica je od utjecaja na odgovornost prvotuženika. Nadalje, ističe da je prometna signalizacija ili kakovo drugo upozorenje o opasnosti na cesti bilo aktivirano od strane prvotuženika kao odgovorne osobe za nastalu štetu, da bi vozači pravovremeno obratili pažnju na postojanje opasnosti na cesti i imali bi mogućnost izbjeći predmet koji se nalazi na kolniku prometnice. Kako nikakva signalizacija ni upozorenje nije bilo aktivirano od strane prvo tuženika, da su vozači vozila Nissan Note RL i vozač vozila Porsche Panamera KL neočekivano udarili svojim vozilima na predmet (drvenu gredu na) na cesti.

4.11. U skladu sa uputom drugostupanjskog suda ovaj je sud u ponovljenom postupku utvrđivao odlučnu činjenicu bitnu za pravilnu primjenu materijalnog prava, a koja proizlazi iz dokaza u spisu, putnog radnog lista broj KT-95/22 o tome da li je ophodar primio dojavu o predmetu na cesti 18. siječnja 2022. od 8,10 do 8,30 sati, tko je ophodara GL obavijestio o primljenoj dojavi, jer iz njegovog iskaza proizlazi „da je primio dojavu od Ivanja Reke“ te zašto ta dojava nije odmah proslijeđena dežurnom operateru HAC-a radi uključivanja prometne signalizacije na autocesti.

4.12. Radi utvrđenja odlučnih činjenica sud je ponovno ispitao ranije ocijenjene materijalne dokaze (putni radni list broj KT-95/22 i dnevnik operatera Ivanja Reka na str. 40 spisa), dokaze navedene pod točkom 4. Obrazloženja ove odluke te je proveo dokaz dopunskim saslušanjem svjedoka GL na naprijed navedene okolnosti (str.226-230).

4.12. Ponovnom ocjenom provedenih dokaza prema odredbi članka 8. ZPP-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan te da je prvotuženik promptno reagirao kako bi osigurao siguran promet na cestama i spriječio nastanak prometnih nezgoda, da je pravodobno uključio prometnu signalizaciju i upozorio vozače na predmet na cesti zbog čega je bilo potrebno smanjiti brzinu kako bi se do dolaska ophodara mogao spriječiti nalet vozila na isti.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete nastale uslijed oštećenja motornog vozila naletom na drvenu gredu na koja se nalazila na desnom južnom kolničkom traku autoceste A3 Bregana-Zagreb-Slavonski Brod, a koji se temelji na odgovornosti prvotuženika kao pravne osobe koja gospodari cestom te drugotuženika kod kojega je prvotuženik u vrijeme štetnog događaja bio osiguran od odgovornosti.

5.1. Između stranaka nije sporno da se 18. siječnja 2022. oko 9,20 sati, na autocesti A-3, Bregana – Zagreb – Slav. Brod – čvorište Sredanci – Lipovac, kod općine Popovača, dogodio štetni događaj u kojemu su oštećena vozila registracijskih oznaka [registarska oznaka], marke i tipa Nissan Note i [registarska oznaka], marke i tipa Porsche Panamera te da je do štetnog događaja došlo naletom vozila na drvenu gredu koja se nalazila na desnom južnom kolničkom prometnom traku autoceste A-3, Bregana – Zagreb – Slav. Brod.

5.2. Navedeno nedvojbeno i jasno proizlazi i iz materijalnih dokaza u spisu (potvrde Policijske uprave sisačko-moslavačke Postaje prometne policije Kutina od 4. veljače 2022., službene bilješke Policijske uprave sisačko-moslovačke Postaje prometne policije Kutina od 22. siječnja 2022. i dokumentacije očevida Policijske uprave sisačko- moslavačke Postaje prometne policije Kutina sa fotodokumentacijom). S obzirom da ove činjenice nisu sporne sud nije posebno obrazlagao i ocjenjivao ove dokaze.

5.3. Između stranaka sporni su osnov i visina tužbenog zahtjeva, aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika te odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, stoga je sporne činjenice sud utvrdio čitanjem materijalnih dokaza u spisu i saslušanjem predloženih svjedoka i tužitelja kao stranke u svrhu dokazivanja. S obzirom da su tuženici osporavali visinu pretrpljene štete unatoč priloženim materijalnim dokazima od strane tužitelja (ponuda za popravak oštećenog vozila „Auto Kuće Ćirić” d.o.o., od 9. ožujka 2022., račun prijevoznika „Road assistance Seba„ j.d.o.o. Slavonski Brod od 20. siječnja 2022. za izvršenu uslugu prijevoza i radni nalog od 18. siječnja 2022.) tužitelj je predložio izvesti dokaz prometnim vještačenjem.

6. Tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja nije osnovan jer je tužitelj dokazao da je vlasnik oštećenog vozila marke i tipa Porsche Panamera, registracijske oznake [registarska oznaka], kasnije SB 0880BB, kupoprodajnim ugovorom priloženim uz tužbu (str.19) te preslikom prometne dozvole i police osiguranja predane na pripremnom ročištu 5. siječnja 2023. (str. 91-92).

6.1. Prema odredbi članka 26. stavka 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021., 114/2022., 114/2022., 4/2023., dalje: ZC) poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu:

- planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima,

- redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,

- ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta,

- stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,

- ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,

- osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste,

- ophodnja.

6.2. Prema odredbi članka 81. stavka 1. ZC, Hrvatske autoceste, društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u [adresa], upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama ovoga Zakona. Odredbom stavka 3. istoga članka ZC propisano je da je predmet poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o.:

- izrada stručnih podloga za četverogodišnji program građenja i održavanja autocesta

- obavljanje poslova građenja i rekonstrukcije iz članka 23. ovoga Zakona autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama,

- rješavanje imovinskopravnih odnosa potrebnih za građenje, rekonstrukciju i održavanje autocesta cestovnih objekata s naplatom,

- obavljanje poslova održavanja iz članka 26. ovoga Zakona autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama,

- ostali poslovi upravljanja iz članka 31. ovoga Zakona autocestama i objektima s naplatom cestarine na državnim cestama,

- financiranje građenja, rekonstrukcije i održavanja autocesta,

- praćenje prometnog opterećenja i prometnih tokova na autocestama,

- ostale djelatnosti sadržane u osnivačkom aktu.

6.3. Prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika nije osnovan jer pasivna legitimacija tuženika kao pravne osobe koja gospodari autocestom A3 proizlazi iz citiranih odredbi članka 26. i članka 81. ZC. O ovom prigovoru (pravomoćno) je odlučeno rješenjem ovoga suda od 6. studenog 2023.

7. Iz putnog radnog lista broj: KT-94/2022 od 17 od 18. siječnja 2022. za noćnu smjenu (str.29-30), ophodarskog dnevnika blok broj: 01/2022, list broj: 34 od 17 od 18. siječnja 2022. za noćnu smjenu (str.31), dnevnika rada blok broj: 01/2022, list broj: 34 od 17 od 18. siječnja 2022. za noćnu smjenu (str. 32), putnog radnog lista broj: KT- 95/2022 od 18. siječnja 2022. za dnevnu smjenu (str.33-34), ophodarskog dnevnika blok broj: 01/2022, list broj: 35 od 18. siječnja 2022. za dnevnu smjenu (str.35), dnevnika rada blok broj: 01/2022, list broj: 35 od 18. siječnja 2022. za dnevnu smjenu (str. 3 spisa) te ispisa vožnji i kretanja ophodarskog vozila reg. oznake [registarska oznaka] koje je dana 17/18. siječnja 2022. vršilo ophodnju predmetne dionice autoceste (izvještaj o putovanjima i vožnjama, str. 37-38), utvrđeno je da je ophodarska služba prvotuženika u noćnoj smjeni dan prije štetnog događaja 17. siječnja 2022. izvršila ophodnju u dva navrata i to u razdoblju od 20,00 do 23,40 sati kada se vratila u Bazu, a potom 18. siječnja 2022. od 3,30 do 5,20 sati, dok je ophodarska služba u dnevnoj smjeni 18. siječnja 2022. također izvršila ophodnju u dva navrata u razdoblju od 8,10 sati do 12,00 sati te od 15,50 do 18,00 sati.

7.1. Iz putnog radnog lista broj: KT-95/2022 od 18. siječnja 2022. za dnevnu smjenu (str.33-34), dnevnika rada operatera Centra za nadzor i upravljanje prometom od 18. siječnja 2022. (str.39-42) te ispisa SPZ 22 s upaljenim ograničenjem brzine od 80 km/h s treptačima, SPZ 23 s upaljenim upozorenjem „opasnost“ i SPZ 24 s upaljenim ograničenjem brzine od 80 km/h s treptačima utvrđeno je da je prilikom prve ophodnje, u 9,17 sati prvotuženik zaprimio dojavu Županijskog centra 112 Sisak i Policijske postaje Kutina o predmetu na kolniku - gredi - na autocesti A3, između čvora Popovača i čvora Kutina u smjeru Lipovca te da je uključena DPS na SPZ 22,23,24 (89+332 km) ograničenje brzine 80 km/h uz oprez „Predmet“, da je o istome obaviješten ophodar GL, obaviješten je Hrvatski autoklub (dalje: HAK) te je postavljena izvanredna obavijest na web-u. Konstatirano je da događaj nije u dometu video nadzora.

7.2. Iz dnevnika rada operatera Centra za nadzor i upravljanje prometom od 18. siječnja 2022. utvrđeno je:

- da je ophodar GL u 9,42 sati javio da je uklonio predmet (drvenu gredu) sa kolnika na autocesti A3, 97+850 kn u smjeru Lipovca,

- da su dva osobna vozila oštećena prilikom naleta na predmet,

- da nema ozlijeđenih osoba, da se vozila nalaze na zaustavnoj traci, da promet teče uredno te da još nije stigla policija,

- da je izvršena korekcija DPS, SPZ 22,23,24 (89+332 km), ograničenje brzine od 100 km/h uz oprez nakon „8 km“,

- da su obaviješteni Županijski centar 112 Sisak, Hrvatski autoklub i Policijska postaja Kutina,

- da je ophodar GL u 11,23 sati javio da je završen očevid prometne nesreće, ali je konačno zabilježena stacionaža 97+700 km,

- da se jedno vozilo uključilo u promet, a drugo da je uklonjeno od strane vučne službe koju je korisnik vozila osobno angažirao,

- da je uklonjena izvanredna obavijest s web-a,

- da ne postoji snimka štetnog događaja.

7.3. Iskaz svjedoka GL u skladu je sa navedenim materijalnim dokazima. Svjedok je iskazao da radi kao ophodar u Hrvatskim autocestama i koliko se mogao sjetiti u predmetnom štetnom događaju da se radilo o naletu vozila na nekakav predmet koji je bio na cesti, misli da je bila riječ o nekom drvenom predmetu. Kada je stigao na mjesto nezgode zatekao je svjedoka RL i tužitelja pored automobila u zaustavnoj traci, a ostatke predmeta je po dolasku uklonio sa ceste. Nadalje, svjedok je obrazložio da je uobičajena procedura kada dođe na mjesto nezgode, najprije osigurati mjesto nezgode sa svjetlosnom signalizacijom ili prometnim znakovima. Pogledali su oštećenja i upitali zatečene je li im potrebno pozvati vučnu službu, a nakon toga su čekali dolazak policijskih službenika. O svojoj intervenciji sačine zapisnik o prometnoj nezgodi i to ide dalje na obradu, zatim fotografiraju mjesto događaja, nastala oštećenja i predmet. Siguran je da je sačinio fotografije prilikom izlaska na mjesto događaja toga dana. Ophodarska smjena traje 12 sati, od 7,00 do 19,00 sati, nakon toga ima 24 sata odmora, a potom odlazi u noćnu smjenu od 19,00 do 7,00 sati. Ophodarski dnevnik ostaje na radnom mjestu tako da onaj tko dolazi u smjenu preuzima dnevnik i nastavlja ga voditi za svoje radno vrijeme. Kada predaje smjenu dnevnik ostaje u kancelariji i nastavlja ga voditi kolega koji nastavlja smjenu. Pojasnio je da se zapravo radi o jednom bloku koji je cijelo vrijeme u kancelariji i u koji se može unijeti otprilike 70 smjena. Upitan može li objasniti zašto u dnevniku stoji da je predao obavijest u 13,00 sati i u 17,30 sati, a ne po završetku smjene, svjedok je objasnio da to nije predana obavijest, nego izviješće o stanju i prohodnosti uvjeta na cestama poput hidrometeoroloških podataka. Kada rade dnevnu smjenu to predaju u 13,00 i 17,30 sati, a kada rade noćnu smjenu predaju u 5,30 sati ujutro. To su redovne obavijesti koje se onda oglašavaju na internetu, a najčešće se radi o stanju kolnika, prometnim nezgodama te meteorološkim podatcima. Za konkretnu prometnu nezgodu telefonskim putem je izvijestio centralu u Ivanjoj Reci koja je po zaprimljenoj dojavi na portalima za prometne znakove iznad ceste izvijestila vozače da ima opasnost na cesti i da smanje brzinu. Toga dana kada se dogodila prometna nezgoda u ophodnju auto- ceste krenuo je u 8,00 sati ujutro i to iz Kutine te je na čvor Križ stigao u 9,20 sati. Dobio je dojavu od baze Ivanja Reka da je predmet na cesti između čvora Popovača i čvora Kutine u smjeru istoka. Vozio je brzinom većom od 100 km/h kako bi stigao čim prije i uklonio predmet s ceste međutim, dok je stigao do tog mjesta već su dva vozila naletjela na taj predmet što proizlazi iz putnog radnog lista. Ophodar iz prethodne smjene obišao je auto-cestu prije njega i nije uočio nikakav predmet na cesti, a s obzirom na iskustvo može reći da je predmet mogao pasti na cestu s teretnog vozila koje je prethodno prošlo ili iz nekog drugog vozila. Posebno je objasnio da je u trenutku primitka dojave centra Ivanja Reka da se na cesti nalazi predmet koji je potrebno ukloniti dojavljeno samo da se na cesti nalazi predmet i u tom trenutku još nije došlo do prometne nezgode tako da se ona dogodila nakon što je on zaprimio dojavu o predmetu na cesti. Pravilo njihove službe je da svakih 8 sati obiđu dio ceste za koji su zaduženi, odnosno tri puta u 24 sata. Iskaz svjedoka sud je prihvatio u cijelosti, isti je u suglasnosti sa materijalnim dokazima u spisu.

7.4. Saslušan u ponovljenom postupku ophodar UL, nakon što mu je predočen putni radni list broj KT-95/2022 od 18. siječnja 2022 i ostala dokumentacija u sudskom spisu vezana za postupanje ophodarske službe dana 18. siječnja 2022. te nakon uvida u istu pojasnio je da dojavu nije primio u navedenom vremenskom razdoblju od 8,10 do 8,30 sati te da rubrika "primjedbe i napomene" u putnom radnom listu služi za svojevrsne bilješke o postupanju ophodara, a budući da zna biti dosta teksta uvijek počinje pisati od početka rubrike neovisno o koloni koja istoj prethodi što znači da se opisni dio ne odnosi na vremensko razdoblje od 8,10 do 8,30 sati. Da je tomu tako, odnosno da je dojava zaprimljena u razdoblju od 8,10 do 8,30 sati, tada bi u vremenskom razdoblju od 8,10 do 9,20 sati na predmet na cesti naletjelo značajno više automobila.

Istaknuo je da navedeno potvrđuje i činjenica da je iz dnevnika operatera Ivanje Reke na str. 40 spisa predmeta vidljivo da je operater HAC-a Ivanja Reka zaprimio dojavu o predmetu na cesti od Centra 112 u 9,17 sati, a on je onda odmah nakon toga primio dojavu od Ivanje Reke da se predmet nalazi na cesti. Centar Ivanja Reka odmah po zaprimanju dojave uključuje prometnu signalizaciju kojom upozorava vozače na opasnost na cesti.

Upitan od strane suda zašto dojavu nije odmah proslijedio dežurnom operateru HAC-a, svjedok je iskazao da su upravo operateri HAC-a (Ivanja Reka) njega izvijestili o predmetu na cesti, a ne on njih kako je prethodno objasnio.

Na upit je li se dojava koju je primio u 9,20 sati prema podatcima putnog radnog lista KT-95/2022 odnosila na prometnu nezgodu ili predmet na cesti, iskazao je da se dojava odnosila na predmet koji se nalazio na cesti te da je on u 9,20 sati bio pred Čvorom Križ u smjeru Zagreba, dok iz dnevnika operatera proizlazi da je u 9,42 sati stigao na mjesto na kojem se dogodila prometna nezgoda i da je uklonio predmet koji je bio na cesti.

Nakon što mu je predočen zapisnik o očevidu navodi da je policija evidentirala da se prometna nezgoda dogodila u 9,20 sati, dakle nakon dojave (o predmetu na cesti) koju je zaprimio u 9,17 sati.

Upitan može li uvidom u dnevnik operatera reći kada je točno uključena signalizacija vozačima koja upozorava na predmet na cesti, odgovorio je da je to učinjeno odmah po dojavi od Centra 112, dakle oko 9,18 sati budući da je navedeno da je signalizacija uključena na 89-om km, a to je odmah poslije Čvora Popovača u smjeru Kutine dakle na strani na kojoj se predmet nalazio.

Upitan može li iskazati kada je došao na mjesto nezgode, odgovorio je da je na mjesto nezgode došao u 9,30 sati.

Na poseban upit zašto je na zapisniku kod ovog suda 15. ožujka 2023. iskazao da je dobio dojavu od baze Ivanja Reka te da je vozio preko 100 km/h kako bi čim prije stigao i gdje se nalazio kada je dobio dojavu, svjedok GL je iskazao da se nalazio kod Čvora Križ na 76-77 km. Dojavu je dobio u 9,17 sati, a na upit koliko je kilometara svjedok morao prijeći od mjesta na kojem je zaprimio dojavu do mjesta prometne nezgode, iskazao je da je morao prijeći oko 24 km. Baza iz koje je krenuo se nalazi u Kutini.

Svjedok je posebno pojasnio da, u slučaju da je zaprimio dojavu u vremenskom razdoblju od 8,10 do 8,30 sati da onda ne bi išao u smjeru istoka, već u smjeru zapada na Popovaču, a u 8,10 sati je krenuo u redovnu ophodnju u smjeru Lipovljana, odnosno u smjeru istoka što je navedeno i u putnom radnom listu.

Da je zaprimio dojavu u 8,30 sati onda ne bi išao u smjeru Križ nego bi se okrenuo na Popovači i išao u smjeru Kutine, jer se dojava o predmetu odnosila na mjesto između Popovače i Kutine.

Na upit gdje se svjedok nalazio između 9,20 i 9,30 sati, svjedok je iskazao da se u 9,20 sati nalazio na Čvoru Križ, a u 9,30 sati je stigao do mjesta nezgode. Trebalo mu je 10 minuta, a vozio je 130 km/h.

7.5. Punomoćnica tužitelja prigovarala je iskazu svjedoka GL u cijelosti jer je isti smatrala potpuno suprotnim i neusklađenim s putnim radnim listom broj KT- 95/2022, a koji je svjedok osobno i vlastoručno potpisao. Također je isticala da je iskaz svjedoka dan na ročištu 28. siječnja 2025. u potpunosti različit onome koji je dao na zapisniku kod ovog suda 15. ožujka 2023. te da se vremenske odrednice na koje se svjedok poziva ne podudaraju se sa stvarnim trenutkom nezgode i dojave koje je dobio od operatera u Ivanjoj Reci.

7.6. Iskaz svjedoka sud ocjenjuje logičnim, životnim i u potpunosti usklađenim sa materijalnim dokazima u spisu, napose putnom radnom listu broj KT-95/2022 od 18. siječnja 2022. i dnevniku rada operatera CNUP HAC d.o.o. od 18. siječnja 2022. (str. 39-42 spisa, na stranici 41 spisa vidljiva kronologija dojave i postupanja). Dopunski saslušan 28. siječnja 2025. svjedok iskazuje detaljno i iscrpno, odgovara na pitanja i pojašnjava sve nejasnoće ili dvojbe iz provedenog postupka koji se odnose na njegovo postupanje kritične zgode.

7.7. Svjedok KL iskazao je da je toga dana išao sa tužiteljem u Zagreb kako bi tužitelj kupio novi automobil. Na povratku za Slavonski Brod vozio je tužiteljev automobil koji je oštećen. Na cesti se nalazila drvena greda dimenzija otprilike 70-80 cm, a u nju je udario prednjim lijevim kotačem automobila marke Porsche, koji je tužitelj kupio u Zagrebu. Uslijed udara došlo je do puknuća gume i felge, a greda je potom udarila u donji dio automobila i od siline udarca odletjela u zrak. Nakon toga su se zaustavili s desne strane ceste, a kada je izašao iz automobila uočio je iza sebe još jedno vozilo zaustavljeno u pomoćnoj traci na kojemu je muška osoba uz pomoć dizalice mijenjala gume. Naime, to je vozilo udarilo u istu gredu, a nakon toga se zaustavilo uz cestu, međutim vozač tog automobila gredu s ceste nije uklonio. Prišao je vozaču zaustavljenog vozila i pitao ga je li pozvao policiju i djelatnike HAC-a, na što mu je odgovorio da nije jer nije znao što učiniti. Nakon toga su pozvali policiju koja je obavijestila djelatnike HAC-a, zatim su fotografirali gredu u koju su udarili automobilom i istu uklonili s ceste. Nakon toga došli su djelatnici policije, obavili su očevid i sastavili zapisnik. Također su isto učinili i u odnosu na drugo vozilo koje je udarilo u gredu. Nakon toga pozvana je vučna služba jer vozilo Porsche Panamera više nije bilo u voznom stanju. Nadalje, naveo je da nije postojala mogućnost da pravovremeno uči taj predmet na cesti jer se kretao brzinom od 100 km/h otprilike, a greda je bila takve boje da ju jednostavno nije bilo lako uočiti na cesti. Nije primijetio nikakve obavijesti na signalizirajućim oznakama, a inače prilikom vožnje uvijek prati znakove i obavijesti istaknute na auto-cesti. Štetni događaj se dogodio na otvorenoj cesti.

7.8. Svjedok RL je u svom iskazu naveo da se toga dana dogodila prometna nezgoda oko 9,00 sati ujutro. Vozeći u smjeru Kutine, a 2 km prije izlaza Kutine naišao je na komad grede na cesti približno 1 metar dužine, dimenzija 10 x 10 cm. Odjednom mu je automobil odskočio u zrak, a zaustavio se otprilike 70-80 metara od mjesta udarca. Izašao je iz automobila kako bi maknuo taj predmet da netko drugi ne bi nastradao, međutim vidio je da je drugo vozilo već naletjelo na isti predmet te da se zaustavlja. Najprije je na mjesto događaja stigao ophodar iz autocesta, a oni su pozvali policiju koja je obavila svoj dio posla. Ne može se sjetiti je li se zaustavio u zaustavnom traku, ali se zaustavio otprilike 70-80 metara od mjesta udarca, izvan vozne trake. U trenutku naleta automobila na gredu ista se nalazila u desnoj voznoj traci, s tim da je lijevim kotačem zahvatio gredu, što znači da je greda bila gotovo metar unutar vozne trake. U vrijeme štetnog događaja su bili izvrsni vremenski uvjeti, međutim u to doba dana je sunce bilo nisko jer je bilo 9,00 sati ujutro, tako da nije moguće jasno vidjeti takve predmete na cesti. U trenutku naleta na predmet vozio je brzinom od otprilike 110 km/h. Ne sjeća se je li greda u trenutku udarca odbačena na drugi dio ceste, misli da je ostala ondje gdje je on naletio na nju.

7.9. Tužitelj VL u svom je iskazu naveo da se toga dana vozio iza automobila marke Porsche Panamera koji je kupio, a kojim je upravljao njegov kolega KL. U jednom trenutku vidio je da je on vozilom na nešto naletio tako da se vozilo zanijelo pa je usporio i uspio zaobići predmet na koji je KL naletio. Obojica su se zaustavili u zaustavnoj traci, a kada su zaobišli predmet uočio je automobil koji je već stajao u zaustavnoj traci, kojim je upravljao gospodin RL, koji je također naletio na taj predmet svojim automobilom prije njih. Došli su do njega, guma na njegovom automobilu je bila probušena i felga je bila savijena. Nije se mogao sjetiti tko je uklonio gredu, je li ju on maknuo prije nego što su došli do njega. Razmišljali su o tome da je potrebno maknuti predmet kako netko drugi ne bi naletio na njega i doživio nezgodu. Nakon toga došao je ophodar pa policija, napravili su potrebne zapisnike te su ih testirali na alkohol. Oštećenja na vozilu Porsche Panamera su bila ogreban prednji branik, savijena felga tako da se nije moglo voziti, guma je bila probušena i popucala je plastika. Nije imao rezervni kotač, jer taj model vozila nema u ponudi rezervni kotač pa je bio primoran pozvati vučnu službu. Toga dana bilo je sunčano, lijepo vrijeme, a s obzirom da je bilo jutro sunce je bilo nisko pa je udaralo u oči. Vozio je brzinom oko130 km/h. U trenutku nezgode bio je vlasnik vozila Porsche Panamera, kupio ga je dan ranije, ali ga u tom trenutku nije još prepisao na svoje ime. Automobil nije vozio on jer su se on i KL tako dogovorili. Koliko mu je poznato, ukoliko nema posebnih uvjeta ograničenje brzine na toj dionici auto-ceste je 130 km/h.

7.10. Svjedoci i tužitelj su suglasno iskazivali pa je sud njihove iskaze ocijenio vjerodostojnim. Iz iskaza svih svjedoka nedvojbeno proizlazi da je uzrok prometne nesreće drvena greda koja se nalazila na cesti, a na koju je najprije naletjelo vozilo RL, a potom KL u vozilu tužitelja kao i da je toga dana bilo sunčano vrijeme, dok je u jutarnjim satima sunce nisko zbog čega vozačima otežava preglednost ceste.

8. Na okolnost visine pretrpljene štete, na zahtjev tužitelja provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku prometne struke PL, dipl.ing. prometa iz Slavonskog Broda. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok su tuženici isti osporili u cijelosti. Vještak je nalaz i mišljenje izradio stručno i profesionalno te je sud isti prihvatio u cijelosti, međutim isti se posebno ne obrazlaže jer je utvrđeno da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Prema odredbi članka 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta („Narodne novine“ broj: 75/2014., 7/2021.) ophodnja javnih cesta obavlja se radi:

- nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa,

- osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti,

- provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima,

- otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama,

- osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta,

- obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama.

9.1. Prema odredbi članka 9. stavka 1. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, duljina ophodarske dionice uvjetovana je vrstom javne ceste, prometnim opterećenjem (PGDP) i strukturom prometa i u pravilu iznosi:

- na brzim cestama do 50 km,

- na autocestama u pravilu do 70 km,

- na javnim cestama s PGDP > 10.000, od 50,00 do 60,00 km,

- na javnim cestama s PGDP ≥ 8.000 do 10.000, od 60,00 do 70,00 km,

- na javnim cestama s PGDP ≥ 6.000 do 8.000, od 70,00 do 80,00 km,

- na javnim cestama s PGDP ≥ 4.000 do 6.000, od 80,00 do 90,00 km. Stavkom 2. toga članka istoga Pravilnika propisano je da stvarnu duljinu svake ophodarske dionice utvrđuje upravitelj ceste godišnjim planom ophodnje.

9.2. Člankom 10. stavkom 1. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisano je da je učestalost ophodnje ovisna o vrsti javne ceste, prometnom opterećenju (PGDP) i strukturi prometa i u pravilu se obavlja:

- na autocesti i brzoj cesti, svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata,

- na javnoj cesti s PGDP > 10.000 vozila, svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata,

- na javnoj cesti s PGDP ≥ 8.000 do 10.000, radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 6:00 sati te subotom, nedjeljom i blagdanom od 0:00 do 24:00 sata,

- na javnoj cesti s PGDP ≥ 6.000 do 8.000, radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 22:00 sata te subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 22:00 sata,

- na javnoj cesti s PGDP ≥ 4.000 do 6.000, radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 22:00 sata te subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati.

Stavkom 2. istoga članka Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisano je da je u razdoblju nepovoljnih vremenskih prilika i u drugim situacijama koje ugrožavaju javnu cestu ili promet na njoj potrebno povećati učestalost ophodnje. U takvim uvjetima, ophodnju treba obaviti odmah nakon što se osiguraju potrebni uvjeti ili dopuste vremenske prilike ili prestane opasnost zbog koje bi mogla biti ugrožena sigurnost ophodara.

9.3. Člankom 12. stavkom 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisano je da se ophodnja autoceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica iz članka 9. stavak 1. alineja 2. ovoga Pravilnika, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, odnosno najmanje tri puta u dvadesetčetiri sata na autocestama s PGDP > 10.000, a sukladno članku 10. ovoga Pravilnika.

10. Prema odredbama članka 12. stavka 1., 2. i 3. Pravilnika o održavanju cesta („Narodne novine“ broj: 90/2014., 3/2021.) redovito održavanje cesta čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu. Upravitelj ceste, u svrhu redovitog održavanja cesta dužan je po potrebi provoditi ispitivanje određenih dijelova cesta u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva ili trajnosti te ceste. U pravilu, redovito održavanje cesta izvođač radova održavanja cesta je u obvezi obavljati u vrijeme kada je intenzitet prometa na cestama manji i po mogućnosti bez ometanja prometa na javnoj cesti.

10.1. Člankom 20. stavkom 1.,2. i 3. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da poslove ophodnje na cesti, uvjete za uspostavu ophodnje, potrebno osoblje i opremu, provođenje mjera za zaštitu cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar, temeljem odredaba pozitivnog propisa kojime se uređuju ceste, provedbenim propisom određuje ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Ophodarska služba je dužna nadzirati sva događanja koja utječu na javnu cestu i promet na njoj te pregledavati (vizualno) stanje svih sastavnih dijelova javne ceste. Ophodarska služba obavlja manje radove održavanja ceste i provodi potrebne mjere i radnje za zaštitu javne ceste, koje je u mogućnosti obaviti s propisanom opremom i raspoloživim sredstvima. Podatke o izvršenom pregledu i obavljenim radovima ophodarska služba obvezna je zapisati i na propisani način pohraniti, te dostaviti upravitelju ceste.

11. Prema odredbi članka 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08 i 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. U pravu su tuženici kada ističu da prvotuženik odgovara prema načelu krivnje i to u situaciji kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja autoceste.

11.1. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da je ophodarska služba prvotuženika izvršavala nadzor nad predmetnom dionicom propisanom učestalošću i duljinom dionice sukladno člancima 9., 10. i 12. Pravilnika ophodnji javnih cesta i na način propisan odredbama članka 12. i 14. Pravilnika o održavanju cesta te da u njihovom radu nije bilo propusta jer su dojavu o predmetu na cesti primili neposredno prije trenutka nastanka prometne nesreće (u 9,17 sati) dok je do prometne nesreće došlo oko 9,20 sati kako to proizlazi iz dnevnika rada operatera Centra za nadzor i upravljanje prometom od 18. siječnja 2022. te putnog radnog lista broj: KT-95/2022 od 18. siječnja 2022. za dnevnu smjenu. Odmah po dojavi uključena je signalizacija te je ophodar GL upućen ukloniti predmet. Na navedenom dijelu ceste nema video nadzora pa predmet nije bilo moguće uočiti na drugi način osim ophodnjom koju je ophodarska služba prvotuženika u cijelosti izvršila sukladno Zakonu o cestama, Pravilniku o ophodnji javnih cesta i Pravilniku o održavanju cesta. Nije životno ni logično očekivati da ophodarska služba u svakom trenutku može nadzirati svaku dionicu autoceste, stoga su zakonom i pratećim podzakonskim aktima propisani vremenski intervali u kojima se ophodnja mora izvršiti unutar razdoblja od svakih 8 sati, odnosno svaka 24 sata.

11.2. U skladu sa uputom drugostupanjskog suda, dopunskim saslušanjem svjedoka GL, a radi utvrđenja činjenice jesu li vozači o opasnosti na cesti bili pravovremeno upozoreni na tu opasnost zbog predmeta na cesti, a koja odlučna činjenica je od utjecaja na odgovornost prvo tuženika, ovaj sud je utvrdio da je prvotuženik u cijelosti ispunio svoje obveze u smislu gore navedenih propisa.

11.3. Naime, drugostupanjski sud polazi od činjenice da postoji odgovornost prvo tuženika ukoliko je ophodarska služba zaprimila dojavu od 8,10 do 8,30 sati jer je tada mogla pravovremenom reakcijom i obavještavanjem u centar HAC-a obavijestiti centralu HAC-a da se nalazi predmet na cesti, uslijed čega bi uključivanjem prometne signalizacije već u periodu od 8,30 do 9,20 sati upozorila vozače na opasnost na cesti, pri čemu bi vozači u vožnji mogli pravovremeno reagirati i izbjeći predmet koji se nalazio na prometnici. Dakle, da je prometna signalizacija ili kakovo drugo upozorenje o opasnosti na cesti bilo aktivirano od strane prvo tuženika kao odgovorne osobe za nastalu štetu, da bi onda i vozači pravovremeno obratili pažnju na postojanje opasnosti na cesti i imali bi mogućnost izbjeći predmet koji se nalazi na kolniku prometnice. Nastavno tome, drugostupanjski sud zaključuje da nikakva signalizacija ni upozorenje nije bilo aktivirano od strane prvo tuženika pa da su stoga vozači vozila Nissan Note RL i vozač vozila Porsche Panamera KL neočekivano udarili svojim vozilima na predmet (drvenu gredu na) na cesti.

11.4. Međutim, ophodarska služba prvo tuženika nije zaprimila dojavu o predmetu na cesti u razdoblju od 8,10 do 8,30 sati, nego tek u 9,17 sati što jasno i nedvojbeno proizlazi iz iskaza ophodara, svjedoka GL i putnog radnog lista broj KT-95/2022 od 18. siječnja 2022. te dnevnika rada operatera CNUP HAC d.o.o. od 18. siječnja 2022. (str. 39-42 spisa, na stranici 41 spisa vidljiva kronologija dojave i postupanja).

11.5. Svjedok GL pojasnio je da dojavu nije primio u navedenom vremenskom razdoblju od 8,10 do 8,30 sati te da rubrika "primjedbe i napomene" u putnom radnom listu ophodarske službe služi za svojevrsne bilješke o postupanju ophodara, a budući da zna biti dosta teksta uvijek se počinje pisati od početka rubrike neovisno o koloni koja istoj prethodi što znači da se opisni dio ne odnosi na vremensko razdoblje od 8,10 do 8,30 sati. Da je tomu tako, odnosno da je dojava zaprimljena u razdoblju od 8,10 do 8,30 sati, tada bi u vremenskom razdoblju od 8,10 do 9,20 sati na predmet na cesti naletjelo značajno više automobila. Svjedok je posebno pojasnio da, u slučaju da je zaprimio dojavu u vremenskom razdoblju od 8,10 do 8,30 sati da onda ne bi išao u smjeru istoka, već u smjeru zapada na Popovaču, a u 8,10 sati je krenuo u redovnu ophodnju u smjeru Lipovljana, odnosno u smjeru istoka što je navedeno i u putnom radnom listu. Od mjesta na kojem je zaprimio dojavu do mjesta prometne nezgode, iskazao je da je morao prijeći oko 24 km. Baza iz koje je krenuo se nalazi u Kutini.

11.6. Sud u cijelosti prihvaća iskaz ophodara jer doista, uvidom u putni radni list životno je i logično za zaključiti da se u posljednju kolonu pišu bilješke neovisno o koloni koja istoj prethodi (niti retku od kojeg počinje) jer bilješke za duže vremensko razdoblje nikako ne bi mogle stati u jedan redak. Jednako tako, nejasno je zašto bi ophodar ako je zaprimio dojavu u razdoblju od 8,10 do 8,30 h vozio u suprotnom pravcu u kojem odlazi u redovnu ophodnju, a ne u pravcu mjesta na kojemu se nalazio predmet na cesti.

11.7. Također, uvidom u dnevnik rada operatera Centra za nadzor i upravljanje prometom HAC-a od 18. siječnja 2022., putni radni list broj: KT-95/2022 od 18. siječnja 2022. za dnevnu smjenu i čitanjem dopunskog iskaza ophodara jasno proizlazi da je - operater HAC-a Ivanja Reka zaprimio dojavu o predmetu na cesti od Centra 112 u 9,17 sati,

- da je odmah nakon toga ophodar GL primio dojavu od Ivanje Reke da se predmet nalazi na cesti

- Centar HAC-a Ivanja Reka odmah po zaprimanju dojave od Centra 112 uključila prometnu signalizaciju kojom upozorava vozače na opasnost na cesti, dakle oko 9,18 sati budući da je navedeno da je signalizacija uključena na 89-om km, a to je odmah poslije Čvora Popovača u smjeru Kutine dakle na strani na kojoj se predmet nalazio,

- ophodar GL u 9,20 sati bio pred Čvorom Križ u smjeru Zagreba, da je u 9,42 sati stigao na mjesto na kojem se dogodila prometna nezgoda i da je uklonio predmet koji je bio na cesti.

11.7. Drugostupanjski sud ukazuje da nije jasno zašto ophodar dojavu nije odmah proslijedio dežurnom operateru HAC-a. U svom iskazu svjedok pojašnjava da su upravo operateri HAC-a (Centar Ivanja Reka) njega izvijestili o predmetu na cesti, a ne on njih kako je prethodno objasnio te da se dojava koju je primio u 9,20 sati prema podatcima putnog radnog lista KT-95/2022 odnosila na predmet koji se nalazio na cesti te da je on u 9,20 sati bio pred Čvorom Križ u smjeru Zagreba, dok iz dnevnika operatera proizlazi da je u 9,42 sati stigao na mjesto na kojem se dogodila prometna nezgoda i da je uklonio predmet koji je bio na cesti. Da je zaprimio dojavu u 8,30 sati onda ne bi išao u smjeru Križ nego bi se okrenuo na Popovači i išao u smjeru Kutine, jer se dojava o predmetu odnosila na mjesto između Popovače i Kutine.

11.8. Slijedom navedenoga, kako je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrđeno da je prvo tuženik ispunjavao obveze održavanja autoceste kako mu to nalažu odredbe Zakona o cestama i Pravilnici te da u njegovom radu nije bilo nikakvih propusta na kojima bi se temeljila odgovornost za naknadu štete jer objektivno nije imao mogućnosti ukloniti predmet prije nastanka štetnog događaja. Također, okolnost da je svjetlosna signalizacija uključena svega 2-3 min prije nastanka nezgode ne može značiti propust tuženika u održavanju prometnice jer je prvo tuženik signalizaciju uključio odmah po zaprimanju dojave, bez odgode.

Okolnost da je od signalizacija uključena u 9,18 min, a da je do naleta vozila došlo oko 9,20 h (pri čemu se napominje da je vrijeme od 9,20 h samo pretpostavljeno vrijeme nezgode navedeno u očevidnoj dokumentaciji) ne može značiti da prvo tuženik nije postupao u skladu sa odredbama Zakona o cestama i Pravilnicima te da nije pravilno upozorio vozače na autocesti da se nalazi predmet na autocesti. Ako se uzme da je od uključivanja signalizacije do naleta vozila na predmet proteklo nešto više od 2 min, to ne znači da prvo tuženik nije ispunio svoje obveze te da je bilo propusta u radu prvo tuženika.

11.9. Stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto u više odluka toga suda je da cesta sama po sebi ne predstavlja opasnu stvar te da pravna osoba koja održava cestu ne odgovara niti bi mogla odgovarati po načelu objektivne odgovornosti, nego po načelu krivnje, što znači da odgovara u slučaju propuštanja dužnosti da cestu održava u stanju koje omogućuje siguran i neometan promet (VSRH Rev-x35/2018-2 od 11. rujna 2019., VSRH Rev-x- 1223/15-3, Rev-850/18 od 6.6.2021., a jednako i ŽS u Varaždinu Gž-966/2018), a propusta prvo tuženika u postupanju nije bilo jer su poduzete sve propisane radnje da do nezgode ne bi došlo (redovita ophodnja, pravodobno obavještavanje ophodara, uključivanje svjetlosne signalizacije odmah po zaprimanju dojave bez odgode i obavijest ophodaru koji odmah odlazi na mjesto na kojem se predmet nalazi).

11.10. Slijedom navedenoga, kako nema propusta prvo tuženika u održavanju autoceste to ne može biti niti odgovornosti prvo tuženika za naknadu štete pa je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude. S obzirom da je utvrđeno da nema odgovornosti prvo tuženika za nastalu štetu to je zahtjev tužitelja bespredmetan u odnosu na drugo tuženika kao osiguravajućeg društva kod kojega je u vrijeme nastanka nezgode prvo tuženik bio osiguran od odgovornosti.

12. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP, prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove parničnog postupka pa je sud, slijedom navedene zakonske odredbe donio odluku kao u točkama I., II. i III. izreke presude i odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u cjelokupnom zatraženom iznosu te je obvezao tužitelja na naknadu troškova parničnog postupka tuženicima.

12.1. Trošak postupka je odmjeren u skladu sa naznačenom vrijednosti predmeta spora (18.067,64 kn, sada 2.397,99 eura) i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. dalje: Tarifa) u skladu sa odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife vodeći računa o odredbi članka 155. ZPP. Vrijednost boda utvrđena je primjenom odredbe Tbr. 54. Tarife (1bod=2eura).

12.2. Prvo tuženik je zatražio naknadu troškova prema troškovniku od 26. rujna 2023. u kojemu su radnje obračunate primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: OT), prema kojoj je vrijednost boda utvrđena je primjenom odredbe Tbr. 48. toč. 3. OT (1 bod=15,00 kuna), uvećan za trošak zastupanja na glavnoj raspravi 28. siječnja 2025. u iznosu 200,00 eura uvećano za PDV, u iznosu 50,00 eura. Ukupno popisani trošak prvo tuženika tako iznosi ukupno 1.245,16 eura, a sud je utvrdio da je zahtjev prvo tuženika u cijelosti osnovan pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

12.3. Prvo tuženiku je uz primjenu odredbi članaka 2. stavka 1, članka 151. i 155. ZPP dosuđena naknada za sastav obrazloženog podneska od 18. travnja 2023. u visini od 100 bodova prema Tbr. 8. toč. 1 OT, za zastupanje na pripremnom ročištu 5. siječnja 2023. i na glavnoj raspravi održanoj 15. rujna 2023. i 26. rujna 2023. u visini 100 bodova za svako ročište prema Tbr. 9 toč. 1 OT, što ukupno iznosi 400 bodova, odnosno 796,32 eura/6.000,00 kuna, uvećano za PDV 25% prema Tbr. 42 OT (199,00 eura/1.499,37 kuna) iznosi 995,16 eura/7.498,03 kuna. Kad se ovako popisanom trošku pribroji trošak zastupanja na ročištu u ponovljenom postupku 28. siječnja 2025. u iznosu 250,00 eura prema Tbr. 9 toč. 1. i Tbr. 42 OT (100 bodova, 1 bod=2 eura, PDV 25%) dobije se ukupan iznos troškova postupka od 1.245,16 eura koliko je dosuđeno.

12.4. Drugo tuženik zastupan po opunomoćeniku iz reda odvjetnika popisao je trošak u ukupnom iznosu od 1.052,85 eura, a sud je utvrdio da je zahtjev drugo tuženika osnovan u iznosu 767,61 eura pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

12.5. Drugo tuženiku je uz primjenu odredbi članaka 151. i 155. ZPP-a dosuđena naknada za sastav odgovora na tužbu u visini od 100 bodova prema Tbr. 7. toč. 1 OT te naknada za sastav dva obrazložena podneska od 18. rujna 2023. i 26. rujna 2023. u visini od 100 bodova za svaki podnesak prema Tbr. 8. toč. 1 OT, što ukupno iznosi 300 bodova, odnosno 600,00 eura, uvećano za pripadajući PDV u visini 25%, odnosno za iznos od 150,00 eura, daje ukupan iznos troškova postupka od 750,00 eura, uvećano za trošak plaćene sudske pristojbe za odgovor na žalbu u iznosu 17,61 eura, iznosi ukupno 767,61 eura.

12.6. Drugo tuženiku nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu 200,00 eura (100 b) jer isti nije bio potreban za ovaj postupak te trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 35,24 eura jer prema odredbi članka 4. stavka 1. točke 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/2018.) obveza plaćanja sudske pristojbe za odgovor na tužbu nastaje tek po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, dok prema odredbi članka 13. stavka 1. ZSP kada stranka oslobođena od plaćanja pristojbi uspije u postupku, pristojbe koje bi trebala platiti da nije bila oslobođena plaća stranka koja nje oslobođena od plaćanja pristojbi i to u omjeru u kojem je oslobođena stranka uspjela u postupku. Prema odredbi stavka 2. istoga članka ZSP obveza plaćanja ove pristojbe nastaje nakon pravomoćnog završetka postupka pa kako tužitelj nije uspio u sporu niti je postupak pravomoćno završen donošenjem ove presude to je neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova za iznos od 285,24 eura pa je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

12.7. Tuženici su postavili zahtjev za zakonskim zateznim kamatama na trošak postupka. Prema odredbi članka 151. stavka 3. ZPP koja se primjenjuje u ovom postupku prema odredbi članka 107. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 80/22), na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka kamate teku od dana donošenja presude 25. veljače 2025. do isplate po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO.

13. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 25. veljače 2025.

Sutkinja

Marina Smaić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

O tome obavijest:

1. Tužitelj po punomoćniku Vjekoslavi Herceg, odvjetnici u Slavonskom Brodu,

2. Prvotuženik po punomoćniku Damiru Zagoršćak, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zagoršćak & partneri d.o.o. Zagreb,

3. Drugotuženik po punomoćniku Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu.