REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-2381/2024-2

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice EC, [adresa], te tužitelja AC i DC, [adresa], koje zastupaju odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin, Karlovac, Vranicanijeva 5/I, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi katastarske izmjere, odlučujući o žalbama tužiteljice i tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 11 UsI-1294/2022-17 od 14. ožujka 2024., na sjednici vijeća održanoj 25. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se žalbe i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 11 UsI-1294/2022-17 od 14. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja AC i DC za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijaju se tužbeni zahtjevi radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/22-07/75, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 11. studenoga 2022. i rješenja Područnog ureda za katastar Karlovac, Ispostave za katastar nekretnina Slunj, KLASA: UP/I-932-07/21-02/146, URBROJ: 541-15-05-01/1-22-3 od 4. siječnja 2022. (točka I. izreke), te se odbijaju zahtjevi tužitelja AC i DC za naknadu troškova spora (točka II. izreke).

1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbijaju se žalbe EC, ovdje tužiteljice, AC i DC, ovdje tužitelja i TC, izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja od 4. siječnja 2022., kojim se pod točkom 1.) u katastarskom operatu katastarske općine Drežnik 1 mijenjaju podaci tako da se evidentirane međe na digitalnom katastarskom planu utvrđuju spornima, i to: između katastarskih čestica broj [katastarska čestica], broj 350 i 363, broj 350 i 331, broj 350 i 365, broj 365 i 331, broj 365 i 373 i broj 331 i 349, dok se pod točkom 2.) u katastarskom operatu katastarske općine Drežnik 1 mijenjaju podaci na način kako je to navedeno pod točkom B) Novo stanje, sve opisano izrekom tog rješenja.

2. Tužiteljica EC je protiv osporene presude izjavila žalbu kojom istu osporava u cijelosti. U žalbenim razlozima ističe da je propušteno utvrditi stvarno činjenično stanje po njezinoj osobnoj tužbi protiv sva tri tuženika. Traži ponovno priznavanje sudskog postupka zbog grešaka u provedbi prema zapisniku Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižnog odjela u Slunju od 7. veljače 2018., gdje je jasno i stvarno upisano spajanje čestica 10/7 i 10/10, za korist AC, što oslobađa u potpunosti njezinu česticu 10/2, a koje je tužiteljica vlasnik u cijelosti. Navedeni zapisnik prilaže uz žalbu te, iako to izrijekom ne navodi, proizlazi da predlaže osporenu presudu poništiti.

3. Tužitelji AC i PC su protiv osporene presude izjavili žalbu zbog bitne povrede pravila postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Bitnu povredu postupka nalaze u tomu što pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama. Drže neosnovanim navode iz obrazloženja pobijanih rješenja prema kojima je međa između stranaka, EC s jedne strane i tužitelja s druge strane, sporna. Smatraju da EC prisvaja sebi dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je tužitelj AC kupio od CC i E kupoprodajnim ugovorom od 23. studenoga 1989., a koji se odnosi na dio navedene čestice od 83 čhv. Tužitelji su uz tužbu dostavili rješenje Općinskog suda Slunj, Zemljišnoknjižnog odjela od 14. studenoga 1990., iz kojeg je vidljivo da je temeljem tog kupoprodajnog ugovora stekao vlasništvo na dijelu navedene čestice, te je stupio u posjed iste i u tome ga nikada nitko nije smetao. S obzirom da je otvorena zemljišna knjiga za k.o. Drežnik 1, a to je učinjeno odlukom Općinskog suda u Karlovcu, Uredom predsjednice, drže da katastar Slunj ne može voditi postupak o utvrđenju međa spornima svojim rješenjem. U postupku osnivanja nove zemljišne knjige, zemljišnoknjižni sudac je odbio prigovor EC od 2. travnja 2021. i odredio brisanje zabilježbe prigovora, čime je konačno utvrdio vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] k.o. Drežnik 1, u koju česticu je ušao i dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je dao EC mogućnost da svoja prava ostvaruje u parnici pred sudom. Prvostupanjski sud tek šturo navodi da nema zakonske zapreke koja bi onemogućavala da se nakon odluke Općinskog suda u Karlovcu i odbijanja prigovora EC, vodi ponovno postupak povodom prigovora u postupku katastarske izmjere te da ishod postupka bude utvrđenje međe spornima. Međutim, tužitelji ističu da je sud odlučio o međama, površinama čestice i vlasništvu pojedinih čestica, slijedom čega onaj tko nije zadovoljan može svoja prava ostvarivati putem suda podnošenjem tužbe za ispravak. Mišljenja su da kada je sud o svemu odlučio, ne može o međama odlučivati katastar nekretnina jer je postupak u vezi međa završen. S obzirom na tako utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo, zbog čega tužitelji predlažu ovom Sudu usvojiti žalbu, poništiti osporenu presudu i otkloniti nedostatke te presudom riješiti stvar, uz naknadu iskazanog troška za sastav žalbe.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbama, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbene zahtjeve tužiteljice i tužitelja (dalje: žalitelji), te da time nije povrijedio zakon na njihovu štetu.

6. Prema odredbi članka 66. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje žalitelji upiru u žalbama. To stoga jer bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kada upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe ZUS-a, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude (članak 66. stavak 2.), čemu ovdje nije udovoljeno, jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a osporena presuda sadrži sve propisano odredbom članka 60. toga Zakona, pa tako i u pogledu stavka 4. iste odredbe koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno te u korelaciji s izrekom presude.

8. Pritom Sud nalazi potrebnim dodatno istaknuti da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni pravno odlučni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, kako je to ovdje i učinjeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim.

9. Nadalje, iz podataka sveza spisa proizlazi da je prvostupanjski sud osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama koji su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđeni, nakon čega je, pravilnom primjenom odredbe članka 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ("Narodne novine", broj: 147/08.), osnovano zaključio da je tijek međa između predmetnih katastarskih čestica sporan, jer se oko istih na očevidu obavljenom 5. listopada 2021. prisutne stranke (osim DC koji se nije odazvao pozivu) nisu uspjele usuglasiti.

10. S tim u vezi ovaj Sud nalazi potrebnim napomenuti da se u katastarskoj izmjeri granice katastarskih čestica snimaju onakve kako su ih na terenu obilježile zainteresirane stranke, a obveza je stranaka da dogovorno obilježe granice između svojih posjeda, te izvoditelj geodetskih radova nije ovlašten pokazivati, odnosno iskolčavati među po zahtjevu stranaka za potrebe nove katastarske izmjere, već je dužan tako obilježenu među snimiti, odnosno, ako je međa sporna zbog izostanka dogovora stranaka, takvom ju i označiti, što je ovdje učinjeno.

11. Na drukčiji zaključak ne upućuju ni žalbeni prigovori, u kojima žalitelji ne osporavaju tijek međa kako su ih (na različit način) na terenu obilježili, već u žalbama inzistiraju na provedbi zapisnika i presuda Općinskog suda u Karlovcu, a što, i po ocjeni ovoga Suda, nije od utjecaja na donošenje drukčije odluke u ovoj stvari. Naime, u postupku nove izmjere ne utvrđuje se pravo vlasništva niti se uspostavlja dosadašnje stanje u katastru odnosno zemljišnoj knjizi, već se izmjera provodi u svrhu izrade katastra nekretnina temeljem stvarnog stanja na terenu, koje je ovdje, u odnosu na tijek opisanih međa, nedvojbeno sporno. Presude pak kojima je pravomoćno utvrđeno pravo vlasništva, nadležno katastarsko tijelo ovlašteno je provesti (nakon ispunjenja propisanih uvjeta) po sasvim drugoj pravnoj osnovi, što je međutim stvar posebnog, a ne ovog postupka, slijedom čega prigovori žalitelja po toj osnovi nisu od utjecaja na zakonitost osporene presude.

12. Kako, dakle, žalitelji žalbenim navodima nisu doveli u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbi. Ovo osobito imajući u vidu da žalitelji pravilnost osporene presude pobijaju ukazujući na iste činjenice i dokaze, ali ih drukčije tumače, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na rješenje ove stvari.

13. Na kraju, Sud nalazi neosnovanim i zahtjev žalitelja AC i DC za naknadu troškova sastava žalbe, iz razloga jer nisu uspjeli sa žalbom u ovom sporu pa im, sukladno članku 79. stavku 4. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka, radi čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti.

14. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 25. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović