REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-892/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu tog suda Adeli Turkalj, u pravnoj stvari tužitelja ČE iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Draženu Letici, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika HEP-Toplinarstvo d.o.o., Zagreb, Miševečka 15a, OIB-15907062900 zastupanog po punomoćniku Marijanu Ruždjaku, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ruždjak i partneri d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja Odluke o otkazu nedopuštenom, vraćanja na rad i isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 16. siječnja 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika Ivana Filkovića, odvjetnika, 25. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da nije dopuštena Odluka o otkazu ugovora o radu od 05. 05. 2023. g. sklopljenog između tužitelja radnika ČE iz [adresa], OIB; [osobni identifikacijski broj] i tuženika poslodavca HEP -TOPLINARSTVO d.o.o Zagreb, Miševečka 15 a, OIB: 15907062900 dana 31. 01. 2022. g, broj PU-16- 9536/01022022, koju je donio tuženik kao poslodavac, te da prema tome radni odnos tužitelja ČE nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku HEP -TOPLINARSTVO d.o.o Zagreb, Miševečka 15 a, OIB: 15907062900 kao poslodavcu da tužitelja ČE iz [adresa], OIB; [osobni identifikacijski broj] vrati na posao koji je obavljao do utužene Odluke.

III. Nalaže se tuženiku HEP -TOPLINARSTVO d.o.o Zagreb, Miševečka 15 a, OIB: 15907062900 kao poslodavcu da tužitelju ČE iz [adresa], OIB; [osobni identifikacijski broj] isplati neisplaćene plaće u bruto iznosu od 1.667,74 eura mjesečno za vremensko razdoblje počevši od 08. 05. 2023. godine, pa sve dok za to budu postojali zakonski razlozi, a koja svaka neisplaćena plaća dospijeva svakog 15 dana u mjesecu za protekli mjesec, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća svake neisplaćene plaće pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope ESB što je primijenjena na njezine posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku HEP -TOPLINARSTVO d.o.o Zagreb, Miševečka 15 a, OIB: 15907062900 kao poslodavcu da tužitelju ČE iz [adresa], OIB; [osobni identifikacijski broj] naknaditi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od od donošenja odluke suda pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope ESB što je primijenjena na njezine posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju ČE iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] da tuženiku HEP-Toplinarstvo d.o.o., Zagreb, Miševečka 15a, OIB-15907062900 u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.437,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se dio zahtjeva za naknadom troškova postupka u iznosu od 1.500,00 eur odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 14. lipnja 2023. podnio tužbu ovom sudu protiv tuženika radi utvrđenja Odluke o otkazu nedopuštenom, vraćanja na rad i isplate plaća od otkazivanja Ugovora o radu dok za to budu postojali zakonski razlozi. U tužbi navodi da je bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 31. siječnja 2022. na poslovima „Tehničara”, s time da je taj Ugovor o radu sklopljen nakon što je tužitelj 36 godina proveo na radu kod istog poslodavca, jer mu je Sporazumom o prestanku Ugovora o radu s ponudom promijenjenog ugovora od 31. siječnja 2022. raskinut raniji Ugovor o radu.

Nadalje navodi da je tuženik 8. svibnja 2023. dostavio tužitelju Odluku o otkazu Ugovora o radu od 5. svibnja 2023. pa je 22. svibnja 2023. uputio tuženiku zahtjev za zaštitu prava koji je tuženik zaprimio 23. svibnja 2023. i o istom nije odlučio.

Smatra kako mu je tuženik Odlukom o otkazu Ugovora o radu od 5. svibnja 2023. povrijedio prava iz radnog odnosa i da navedena Odluka nema razloga o odlučnim činjenicama, a navodi poslodavca iz obrazloženja Odluke nisu obrazloženi. Ističe da poslodavac u Odluci navodi „ da postupanje tužitelja ima značajku teške povrede radne obveze” pri čemu se ne izjašnjava o kojoj se to teškoj povredi radi i zašto njegovo postupanje kvalificira kao tešku povredu. Nadalje ističe da poslodavac u Odluci ne navodi kada je saznao za navodnu tešku povredu radne obveze, niti kada je proveo savjetovanje s radničkim vijećem, te kakav je stav radničkog vijeća o Odluci.

Također ističe da poslodavac tvrdi da ga je pogrešnim upisom mjesta utovara goriva oštetio, a iz Odluke uopće nije vidljivo, kako pogreška u pisanju mjesta utovara može nanijeti štetu poslodavcu od 14.800,00 eura. Pojašnjava da su oba mjesta utovara vlasništvo poslodavca, utovareno gorivo je njegovo vlasništvo, pa kako je onda poslodavac oštećen? Naglašava da iz Odluke nije vidljivo tko je utvrdio štetu i na koji način.

Nadalje naglašava da tuženik ignorira njegovo pravo na iznošenje obrane, jer je navodno potpisao izjavu u internoj istrazi, a iz Odluke nije vidljivo tko je i kada, temeljem kojeg propisa provodio internu istragu, koji su se propisi na internu istragu primjenjivali i zašto je ona uopće vođena.

Navodi da njegova bruto plaća iznosi 1.667,71 eur.

Slijedom navedenog predlaže da sud utvrdi da nije dopuštena Odluka o otkazu njegovog Ugovora o radu od 5. svibnja 2023., da mu radni odnos kod tuženika nije prestao te da se naloži tuženiku da ga vrati na posao koji je obavljao do donošenja Odluke o otkazu. Nadalje predlaže da se naloži tuženiku da mu isplati neisplaćene plaće u mjesečnom iznosu od 1.667,71 eur od 8. svibnja 2023. dok za to budu postojali zakonski razlozi. Također potražuje troškove ovog postupka sa kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da navodi tužbe nisu osnovani. Nadalje ističe da je počinjenje teške povrede od strane tužitelja utvrđeno provedenom istragom inventurnog manjka goriva u [adresa], a izvješće o provedenoj internoj istrazi, kojim je utvrđen manjak goriva u količini od 25.427 litara, dostavljeno mu je 26. travnja 2023.

Navodi da s obzirom da je otkaz tužitelju uslijedio 5. svibnja 2023., isti je u okviru roka od 15 dana (čl. 116. st. 2. ZR).

Nadalje navodi da je prije otkazivanja proveo savjetovanje sa radničkim vijećem te mu je radničko vijeće 4. svibnja 2023. dostavilo očitovanje kojim daje suglasnost za otkazivanje Ugovora o radu tužitelju.

Naglašava da su u otkazu navedene činjenice zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da radniku omogućava obranu (čl. 119. st. 2. ZR), s obzirom da je u svojoj izjavi priznao činjenice na kojima se otkaz temelji.

Također naglašava da je sukladno navedenom u cijelosti poštivana procedura otkazivanja i da su sve činjenice koje predstavljaju tešku povredu radne obveze utvrđene u izvješću od 25. travnja 2023., uključujući i priznanje samog tužitelja pa je imao opravdani razlog za izvanredno otkazivanje.

Nadalje naglašava da tužitelj postavlja i tužbeni zahtjev za isplatu plaće, ali unaprijed, što je protivno odredbi čl. 326. st. 1. ZPP-a, a prema kojoj odredbi sud može naložiti tuženiku da izvrši činidbu samo ako je dospjela do zaključenja glavne rasprave. Ističe da se u ovom slučaju ne radi o zahtjevu iz čl. 326. st. 2. ZPP-a, kad se tužbeni zahtjev može odnositi i na nedospjele obveze.

Slijedom navedenog, predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška.

3. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u obračunsku listu plaće tužitelja za travanj 2023. (str. 3 spisa), Ugovor o radu od 31. siječnja 2022. (str. 4-5 spisa), Odluku o otkazu Ugovora o radu od 5. svibnja 2023. (str. 8-9 spisa), zahtjev za zaštitu prava s potvrdom pošte o primitku preporučene pošiljke i povratnicom (str. 10, 6 i 11 spisa), e-mail od 26. travnja 2023. - dokaz o dostavi izviješća od 25. travnja 2023. (str. 17 spisa), očitovanje radničkog vijeća od 04. svibnja 2023. (str. 18 spisa), vlastoručnu izjavu tužitelja od 28. veljače 2023. (str. 19- 20 spisa), Politiku sigurnosti HEP Grupe od 20. veljače 2019. (str. 24-62 spisa) i izvješće Ureda za korporativnu sigurnost, Služba za poslovnu sigurnost od 25. travnja 2023. (str. 63-74 spisa).

4. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka JE (str. 84-85 spisa), NE (str. 86 spisa) i tužitelja (str. 88-89 spisa).

5. Na temelju provedenog postupka, a cijeneći dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP), sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Među parničnim strankama nije sporno da su tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o radu 31. prosinca 2021. na neodređeno vrijeme kojim je ugovoreno da će tužitelj obavljati poslove radnog mjesta „Tehničar“ te da je tužitelju otkazan Ugovor o radu Odlukom o izvanrednom otkazu od 5. svibnja 2023., a koju je Odluku tužitelj zaprimio 8. svibnja 2023.

7. Među parničnim strankama je sporno je li tuženik proveo postupak otkazivanja Ugovora o radu tužitelju u skladu sa odredbama Zakona o radu, je li postojao opravdani razlog za izvanredni otkaz Ugovora o radu tužitelju i je li poslodavac - tuženik u zakonskom roku otkazao tužitelju Ugovor o radu.

8. Iz zahtjeva za zaštitu povrijeđenog prava iz radnog odnosa proizlazi da ga je tužitelj sačinio dana 22. svibnja 2023., s time da je istog dana poslan tuženiku (što je vidljivo iz potvrde pošte o primitku preporučene pošiljke - str. 6 spisa), a tuženik je isti zaprimio 28. svibnja 2023. (što je vidljivo iz povratnice - str. 11 spisa).

Kako je tužba u ovom predmetu podnesena 14. lipnja 2023., ista je pravovremena odnosno podnesena je u roku propisanom odredbom čl. 133. st.2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23, dalje ZR).

9. Iz očitovanja radničkog vijeća tuženika od 4. svibnja 2023. proizlazi da temeljem iznesenih činjenica (provedene istrage interne kontrole u kojoj su utvrđene nepravilnosti - teške povrede iz odnosa u radu radnika ČE i GE te njihovih pisanih priznanja djela za koje ih se tereti) daje svoju suglasnost na predložene mjere postupanja od strane poslodavca i to za tužitelja otkazivanje Ugovora o radu.

Dakle, sud je utvrdio da je tuženik sukladno odredbi čl. 150. ZR-a, proveo postupak savjetovanja sa radničkim vijećem vezano za namjeravanu Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju.

10. Iz Politike sigurnosti HEP Grupe proizlazi da je Ured za korporativnu sigurnost organizacijska jedinica odgovorna za korporativnu sigurnost i zadužena je za planiranje, kontrolu, praćenje i koordinaciju svih mjera i propisa koji su relevantni za sigurnost u Društvu. Nadalje iz iste proizlazi da je Ured za korporativnu sigurnost odgovoran i za procese upravljanja sigurnošću, a u okviru svojih zadaća između ostalih provodi kontrole i istrage.

11. Iz izviešća Ureda za korporativnu sigurnost, Služba za poslovnu sigurnost od 25. travnja 2023. proizlazi da je dana 31. siječnja 2023. Ured za korporativnu sigurnost putem NOC-a (Nadzornog operativnog centra) zaprimio dnevno izvješće o događaju kojim tvrtka iz sastava HEP grupe, HEP Toplinarstvo d.o.o. (tuženik) prijavljuje da je tijekom provođenja inventure u kotlovnici na lokaciji u [adresa] utvrđen manjak goriva – lakog loživog ulja u količini od 25.427 litara te da je u svezi s tim podnesena i kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja u PP Samobor.

U izvješću je navedeno da je temeljem naloga Predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost HEP-a provedena interna istraga vezana za navedeni slučaj s ciljem utvrđenja činjenica o navedenom događaju, utvrđenja eventualne odgovornosti kao i prijedloga mjera za otklanjanje nepravilnosti i nedostataka.

U istom je navedeno da je u prisustvu direktora Pogona posebne toplane HEP –Toplinarstvo RE obavljen razgovor s voditeljicom Službe za eksploataciju, Pogon posebne toplane, LE i tužiteljem koji je bio zadužen na poslovima primitka goriva – lož ulja za potrebe kotlovnice HEP Toplinarstva na području Grada Zagreba, [adresa] i [adresa] te je pribavljena poslovna dokumentacija kao i očitovanje u svezi inventurnog manjka goriva – lož ulja. Također je navedeno da je predmetnom internom istragom utvrđeno da je nakon provedene inventure u HEP Toplinarstvu, Pogon posebne toplane u Kotlovnici na adresi [adresa], Južno naselje s danom 31. prosinca 2022. ustanovljena razlika između knjigovodstvenog stanja zaliha goriva – energetsko – lako loživo ulje na skladištu i stvarnog stanja u vrijednosti 25.427 litara goriva u iznosu od 10.499,25 eur. Navodi se da su prema uputama HEP Toplinarstva d.o.o. o naručivanju goriva (lož ulja), kontroli isporuke, zaprimanju i kontroli potrošnje za kontrolu uskladištenog goriva u spremnicima i evidenciji potrošnje koja se provodi jednom tjedno zaduženi vođe smjene kao i podređeni radnici, a te iste podatke su vođe smjene putem e-maila dužni svakog ponedjeljka javljati tehničaru u Pogonu posebne toplane a za te poslove je bio zadužen tužitelj koji na temelju dostupnih podataka procjenjuje za naredno razdoblje potrebu za dobavom dodatnih količina goriva te osim toga ima obvezu svakog ponedjeljka za prethodni tjedan ažurirati podatke o potrošnjama i zalihi goriva u formi excel tablice i slati rukovoditelju Službe za eksploataciju (LE).

Nadalje se navodi se da su djelatnici UKS-a provodeći istragu utvrdili da je došlo do krivotvorenja dokumentacije i to posebno Evidencijskih listova prijevoza goriva između pojedinih toplana na području Zagreba. Utvrđeno je da je tužitelj tijekom 2021. (zadužen za poslove narudžbe i primitka goriva) prepravio i lažno izradio najmanje dva ("Evidencijska lista prijevoza goriva") tako da je dvije utočene cisterne u [adresa] prepravio da su utočene u [adresa] na koji način je lažno prikazao stanje zaliha goriva u spremnicima u [adresa] čime je doveo u zabludu svoje nadređene rukovoditelje, a onda i sve koji su provodili inventuru stanja zaliha goriva – lož ulja. U izvješću se ističe da je tužitelj u svom priznanju naveo da je to napravio na zamolbu svog bivšeg poslovođe, sada pok. ĐE kako bi mu pomogao jer je kod utakanja extra lakog lož ulja u [adresa] ustanovljeno da nedostaje.

Nadalje se navodi da je utvrđeno da su u Samoborskoj toplani utočene i odvezene dvije cisterne, a ne četiri kako je to lažno prikazao tužitelj, s time da je prijevoz vršila tvrtka GUT d.o.o.

U izvješću se daje prijedlog mjera na način da se za tužitelja utvrdi radno pravna i kaznena odgovornost.

Također se navodi da su istragu obavili JE i NE, specijalisti Službe za poslovnu sigurnost, s time da je istu kontrolirao BE, voditelj Službe za poslovnu sigurnost te da je istu odobrio Predstojnik Ureda za korporativnu sigurnost AE.

12. Iz vlastoručne izjave tužitelja od 28. veljače 2023. proizlazi da je tužitelj navedenu izjavu dao na okolnost manjka lož ulja pri redovnoj inventuri. U istoj tužitelj navodi da je kontrolom poslovođe ĐE kod utakanja goriva u [adresa] ustanovljeno da ga više nema jer nakon dvije utočene cisterne treća više nije imala što utočiti. Nadalje navodi da je provjerom poslovođe ustanovljeno da je plovak ostao u položaju koji pokazuje da ga još uvijek ima te je ušao u rezervoar i protresao i plovak je onda pao, odnosno u rezervoaru više nije bilo goriva. Tužitelj nadalje navodi da su nakon dan dva razgovarali te ga je poslovođa pitao da li mu može pomoći i tada je dvije cisterne koje su utučene u [adresa] prepravio da su utočene u [adresa], kako bi na taj način inventura bila u redu. Također je naveo da je na evidencijskom listu za prijem goriva obrisao mjesto utakanja [adresa] i napisao [adresa]. Tužitelj je u svoj izjavi naveo da je svjestan da je pogriješio pokušavajući pomoći kolegi na najgori mogući način.

13. Iz e-maila od 26. travnja 2023. proizlazi da je Predstojnik Ureda za korporativnu sigurnost AE obavijestio direktora tuženika OE o izviješću o internoj istrazi o utvrđenom inventurnom manjku lož ulja u HEP Toplinarstvu te mu isto izviješće kao prilog dostavlja.

14. Iz Odluke o otkazu Ugovora o radu od 5. svibnja 2023. proizlazi da se tužitelju otkazuje Ugovor o radu od 31. siječnja 2022. zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, bez otkaznog roka te mu Ugovor o radu prestaje dostavom ovog otkaza.

Iz obrazloženja navedene Odluke proizlazi da je na osnovi ustanovljenog inventurnog manjka i nakon provedene interne istrage temeljem konačnog izvješća o provedenoj internoj istrazi utvrđeno da je tužitelj tijekom 2021. kao osoba zadužena za poslove i dokumentaciju oko narudžbe i primitka goriva na području Posebnih toplana u HEP Toplinarstvu d.o.o. lažno izradio barem dva Evidencijska lista prijevoza goriva u kojima je prepravio mjesto utovara lož ulja na način da je umjesto mjesta utovara u [adresa] naveo mjesto utovara u [adresa], a kojim radnjama je lažno prikazao stanje zaliha goriva u spremnicima u [adresa] i time doveo u zabludu svoje nadređene rukovoditelje, a podredno i sve ostale radnike koji su provodili inventuru stanja zaliha goriva – lož ulja na predmetnoj lokaciji u [adresa] i [adresa]. Također se navodi da je tužitelj na temelju lažno izrađenih podataka u Evidencijskim listovima prijevoza goriva ukupne količine 20.006 litara (od 10.000,06 i 10.000), iako svjestan da se radi o lažnim podacima, iste unio u aplikaciju SUPO i na temelju istih kao odgovorna osoba izradio primke goriva na skladištu odnosno izradio izdatnice goriva sa skladišta, pri čemu je HEP Toplinarstvo oštećeno za točno neutvrđen iznos, ali svakako iznos veći od 14.800,00 eur.

U obrazloženju se također navodi da je tužitelj svojim radnjama s namjerom da prikrije manjak loživog ulja u spremnicima u [adresa], u poslovne isprave unio neistinite podatke i takve isprave uporabio u poslovanju kao da su istinite na štetu tuženika, a kojim radnjama je grubo povrijedio odredbe Zakona, podzakonskih i internih akata poslodavca zbog čega je u potpunosti narušeno povjerenje u postupanje radnika od strane poslodavca te uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć.

Nadalje u obrazloženju Odluke o otkazu se navodi da tužitelj nije pozvan na obranu s obzirom da su sve odlučne činjenice vezane za počinjenje teške povrede radne obveze od strane tužitelja detaljno opisane u konačnom izviješću o provedenoj internoj istrazi, a koje je i sam tužitelj priznao svojim potpisom na izjavi koja je sastavni dio izviješća, a što predstavlja okolnost zbog koje nije opravdano od poslodavca očekivati da radniku omogući obranu.

15. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je kod tuženika radio od 1986. do otkazivanja Ugovora o radu, a u vrijeme otkazivanja Ugovora o radu kao i 2021. radio je na radnom mjestu energetičara i u okviru svojih poslova bio je zadužen za poslove narudžbe i primitaka goriva. Navodi da su mu neposredno nadređene osobe bile gđa LE, šef Eksploatacije, i gosp. RE, koji je bio direktor.

Nakon što je tužitelju predočena izjava koja se nalazi na str. 19-20 spisa, isti navodi da je sačinio navedenu izjavu i da ju je potpisao. Nadalje navodi da je točno što je naveo u izjavi, osim što mu je evidencijske liste donio poslovođa ĐE te je on tada u njima napisao umjesto „Velika Gorica“ - „Samobor“. Također navodi da nema objašnjenja zašto je to napravio. Pojašnjava da je izjavu sačinio u postupku interne istrage koju su provodili djelatnici Ureda za korporativnu sigurnost, s time da se ne sjeća imena tih djelatnika, ali je izjavu sačinio u prisustvu šefice LE i direktora RE. Navodi da je takve lažne podatke unio u aplikaciju SUPO i na temelju istih je izradio primke goriva na skladištu, odnosno izdatnice goriva. Također navodi da mu je poslovođa ĐE rekao da se dogovorio sa šeficom da se preprave evidencijski listovi prijevoza goriva, a što je i učinio, s time da on osobno nije razgovarao sa šeficom vezano za prepravke.

Nadalje navodi da ne zna da li se o ispitivanju vodio kakav zapisnik te da nije bio upozoren na posljedice davanja izjave. Ističe da je ispitivanje trajalo sigurno dva sata, s time da mu nisu rekli da ima pravo na odvjetnika niti ga je tražio jer nije znao da ima pravo na njega.

Također ističe da je izjavu djelomično pisao sam, a 50% su mu oni navodili što treba napisati u izjavi, a ispitivanje je završeno i rečeno mu je da može otići nakon što je potpisao izjavu. Naglašava da su mu rekli da mora napisati izjavu i imao je osjećaj da ju mora napisati jer ne zna koliko bi isto trajalo da je nije napisao. Navodi da mu je poslovođa ĐE donosio evidencijske liste koje su bile popunjene, a on je u konkretnom slučaju trebao provjeriti da li se slažu podaci evidencijske liste odnosno ulaz i izlaz goriva. Pojašnjava da INA izdaje račun i u tom računu piše koliko je utučeno i toliko mora biti istočeno. Podaci moraju biti identični. Također navodi da mu je ĐE rekao da je u [adresa] utvrđen višak goriva, dok je kod njega u [adresa] falilo te da evidencijski list preprave i da će onda biti sve u redu.

16. Iz iskaza svjedoka JE proizlazi da je u HEP Grupi zaposlen od prosinca 2019. u Uredu za korporativnu sigurnost, Službi za poslovnu sigurnost i to na radnom mjestu specijalist za poslove sigurnosti, a neposredno nadređena osoba mu je BE, voditelj Službe i dir. Ureda za korporativnu sigurnost gosp. AE.

Navodi da tužitelja ne poznaje, ali zna da je radio u Službi za eksploataciju, HEP Toplinarstvo d.o.o., s time da ne zna koji je točan naziv njegovog radnog mjesta, a poznato mu je da su tužitelju neposredno nadređene osobe bile gđa LE i direktor RE.

Nakon što se svjedoku predočava izvješće o provedenoj internoj istrazi po prijavi HEP Toplinarstva Pogon posebne toplane od 25. travnja 2023. koji se nalazi na str. 63-74 spisa, navodi da je sudjelovao u izradi navedenog izvješća i da ga je potpisao. Nadalje navodi da je nalog za pokretanje istrage dao direktor Ureda za korporativnu sigurnost gosp. AE, a temeljem prijave HEP Toplinarstva (tuženika) da je došlo do pronevjere otprilike 20.000 litara lož ulja, te su tada kao Služba krenuli u istragu i utvrđivanje činjenica.

Ističe da su tijekom istrage utvrdili da je tužitelj prepravio dvije evidencijske liste, odnosno prepravio je podatke o prijevozu cisterni lož ulja, odnosno prepravljena je lokacija gdje je lož ulje stizalo. Također ističe da je tužitelj u razgovoru s njima isto priznao što je evidentirano u izviješću. Pojašnjava da cisterne koje su trebale doći na određeno mjesto nisu evidentirane točno, odnosno podaci su frizirani. Nadalje pojašnjava da je Uprava dala nalog da se očiste podzemni spremnici kod pogonskih toplana, a sadržaj spremnika koji je bio iskoristiv trebao se preseliti kod čišćenja na neku drugu lokaciju, drugi spremnik kako bi se mogao očistiti taj spremnik od taloga sadržaja jer je trebao biti potpuno prazan i tu je ustvari došlo do friziranja podataka odnosno dva evidencijska lista su bila prepravljena vezano za mjesto prijevoza, odnosno pretakanja lož ulja. Također pojašnjava da je fizički cisterna trebala doći na mjesto pretakanja (pretakanje traje nekoliko sati), a na evidencijski list se potpisuju dva radnika i u njega se unosi količina goriva i lokacija prijevoza, npr. iz [adresa] u [adresa]. Navodi da se točno ne sjeća o kojoj lokaciji se radilo, ali je isto navedeno u izviješću. Nadalje navodi da je tužitelj u svojoj izjavi naveo da ga je poslovođa zamolio da prepravi evidencijski list, s time da se ne sjeća imena tog poslovođe, ali je isti u međuvremenu umro.

Naglašava da je povod istrage bio utvrđen manjak lož ulja, s time da je tijekom istrage utvrđeno zbog koga je nastao taj manjak.

Također naglašava da tuženik, odnosno ovlaštena osoba tuženika prije završetka interne istrage i donošenja izvješća o provedenoj internoj istrazi od 25. travnja 2023. nije mogla imati nikakva saznanja o rezultatima istrage odnosno razlozima nastanka manjka i odgovornosti pojedinih radnika. Nadalje naglašava da takve podatke ne daju dok se ne okonča istraga i napiše izviješće, s time da se izvješće dostavlja direktoru Ureda za korporativnu sigurnost, a on onda dostavlja predsjedniku Uprave i u ovom slučaju direktoru HEP Toplinarstva. Navodi da Ured za korporativnu sigurnost postupa po aktima Politika sigurnosti društva HEP Grupe i Pravilnik sigurnosti.

Nadalje navodi da je sudjelovao prilikom ispitivanja tužitelja i tom su razgovoru osim njega prisustvovali direktor RE, voditeljica LE, kolega NE, s time da je on ispitivao tužitelja, a o tome se nije vodio zapisnik jer to nije propisano procedurama. Također navodi da je taj razgovor bio u prostorijama HEP- Toplinarstva za vrijeme radnog vremena i tužitelj je tom prilikom sam napisao vlastoručno izjavu koju je potpisao. Ističe da se tada i potpisao na evidencijske liste za koje su utvrdili da su prepravljene, odnosno da ih je tužitelj prepravio. Navodi da te evidencijske liste nisu bile potpisane od strane tužitelja, već od dva radnika, jer tužitelj nije niti bio u obvezi iste potpisivati. Pojašnjava da tužitelj sjedi u uredu i prima evidencijske liste od radnika koji su na terenu, predaje ih voditeljici LE radi inventure, odnosno evidencija o stanju goriva. Naglašava da se tužitelj tada potpisao na evidencijske liste i naveo je da ih je prepravio.

Navodi da se radilo o samo jednom razgovoru s tužiteljem kojem su uz njega čitavo vrijeme prisustvovali direktor RE, voditeljica LE i kolega NE, s time da su više puta dolazili do ureda tužitelja i viđali su ga. Također navodi da nisu provodili nikakvo vještačenje te je jedini dokaz da je došlo do prepravljanja evidencijskih lista priznanje tužitelja.

Nadalje navodi da ne postoji pisani dokaz da je upozorio tužitelja da nije dužan razgovarati s djelatnicima Služe za poslovnu sigurnost niti da nije dužan sastaviti svoju vlastoručnu izjavu. Također navodi da ga nisu upozorili da ima pravo angažirati pravnu pomoć.

Ističe da nisu razgovarali s vozačima u smislu gdje je otišlo to gorivo jer nemaju te ovlasti budući vozači nisu djelatnici HEP-a (radilo se o društvu GUT d.o.o.).

17. Iz iskaza svjedoka NE, proizlazi da u HEP Grupi radi nešto manje od pet godina i to na radnom mjestu specijaliste u Službi za poslovnu sigurnost unutar Ureda za korporativnu sigurnost, a neposredno nadređena osoba mu je predstojnik Ureda gosp. AE.

Navodi da ne zna točan naziv radnog mjesta tužitelja, ali zna da je radio na poslovima koordinatora za opskrbu toplinskih stanica, naručivao je cisterne s lož uljem.

Nakon što se svjedoku predočava izvješće o provedenoj istrazi po prijavi HEP-Toplinarstva Pogon posebne toplane od 25. travnja 2023., navodi da je sudjelovao u internoj istrazi i potpisao navedeno izvješće. Navodi da je nalog za internu istragu dao predstojnik Ureda. Pojašnjava da je nakon provedene inventure u HEP-Toplinarstvu uočen manjak lož ulja i isto pravna služba prijavljuje Uredu za korporativnu sigurnost, a nakon što Ured dobije takvu prijavu, predstojnik Ureda daje nalog da se provede interna istraga.

Ističe da su u istrazi utvrdili da je tužitelj krivotvorio prateće dokumente koji služe za potvrdu da se istočila određena količina goriva. Nadalje ističe da su tijekom istrage tražili tužitelja da im donese dokumentaciju te su iz te dokumentacije uočili tragove krivotvorenja. Pojašnjava da je lokacija bila prebrisana korektorom i fotokopirano, te je na dva dokumenta ostala točka, odnosno pisalo je [adresa], a očito je da je prije bilo "V. Gorica". Naglašava da je [adresa] je bilo prebrisano, ali je ostala točka što im je bilo sumnjivo.

Nadalje naglašava da je tužitelj u početku negirao bilo kakvo krivotvorenje, ali je u jednom trenutku odlučio reći istinu i napisao je svoje očitovanje. Ističe da im je tužitelj također priznao da je na toj primopredajnoj dokumentaciji na kojima trebaju biti potpisi dva radnika koji rade na određenoj toplinskoj stanici, iste sam potpisao s obzirom da je prepravio dokumente i morao je staviti radnike koji rade u toplinskoj stanici na toj lokaciji za koju je prepravljao dokument.

Ne sjeća se točno tko je bio prisutan kada je tužitelj odlučio napisati svoju izjavu, ali je praksa takva da uvijek bude prisutan netko od nadređenih osoba, mislim da je bio prisutan RE. Pretpostavlja da tuženik odnosno ovlaštena osoba tuženika prije završetka interne istrage i donošenja izvještaja o provedenoj internoj istrazi nisu znali o razlozima nastanka manjka i odgovornosti pojedinih radnika. Pojašnjava da su nakon što su sačinili izvješće, isto dostavili predstojniku Ureda za korporativnu sigurnost, a uobičajeno je da on to izvješće dostavi predsjedniku Uprave i direktoru nadležnog društva. Navodi da Ured za korporativnu sigurnost postupa po Politici društva HEP Grupe, a iz kojeg je proizišao i Pravilnik o sigurnosti po kojem također postupaju.

Nadalje navodi da se nije vodio zapisnik vezano za razgovor s tužiteljem, ali su vodili bilješke. Također navodi da tužitelju nisu dali pisanu pouku o njegovim pravima, ali su mu rekli da ne mora iskazivati, s time da se ne sjeća da li su mu rekli da ima pravo na pravnu pomoć. Navodi da su s tužiteljem razgovarali jedanput i tada je dao svoju pisanu izjavu, s time da su se najavili dir. društva, a razgovor s tužiteljem je trajao cca 2 sata.

18. Iz suglasnih iskaza tužitelja, svjedoka JE i NE proizlazi da je tužitelj u okviru svojih poslova bio zadužen za poslove narudžbe i primitka goriva i da su mu neposredno nadređene osobe bile KE (voditeljica Službe za eksploataciju) i RE (direktor Pogona posebnih toplana). Nadalje iz njegovih suglasnih iskaza proizlazi da je u postupku interne istrage, koju su provodili svjedoci JE i NE (djelatnici Ureda za korporativnu sigurnost), tužitelj napisao i

1 0

potpisao svoju izjavu 28. veljače 2023. i to u njihovom prisustvu, kao i prisustvu nadređenih osoba.

19. Nadalje, sud je iskaze svjedoka JE i NE ocijenio uvjerljivim i istinitim u dijelu u kojem su naveli da je povod interne istrage bio utvrđen manjak lož ulja nakon provedene inventure kod tuženika i da je tijekom istrage utvrđeno da je tužitelj prepravio evidencijske liste goriva odnosno da ih je krivotvorio na način da je prepravio mjesto utovara lož ulja. Naime, isto proizlazi i iz iskaza tužitelja u dijelu u kojem je naveo da je u evidencijskim listama prepravio mjesto utovara, odnosno umjesto [adresa] naveo je [adresa] te je takve lažne podatke unio u aplikaciju SUPO i na temelju takvih podataka je izradio primke goriva na skladištu, odnosno izdatnice goriva sa skladišta. Isto proizlazi i iz tužiteljeve vlastoručno pisane izjave od 28. veljače 2023., a za koju izjavu je tužitelj nakon što mu je predočena i pročitana, u svom iskazu potvrdio da ju je sačinio i potpisao te je potvrdio istinitost onoga što je u njoj navedeno.

20. Sud je ocijenio irelevantnim dio iskaza tužitelja, u kojem je naveo da je dio izjave pisao sam, a 50% su mu govorili što treba napisati, kraj činjenice da je tužitelj u svom iskazu naveo da je istina ono što je napisao u izjavi, a u kojoj je priznao povredu radne obveze koja mu se stavlja na teret. Pored navedenog tužitelj je u svom iskazu potvrdio da je lažne podatke unio u aplikaciju SUPO i na temelju takvih podataka izdao je primke goriva na skladištu kao i izdatnice goriva sa skladišta.

21. Nadalje, sud nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da mu je poslovođa ĐE rekao da se dogovorio sa šeficom da se preprave evidencijski listovi prijevoza goriva, s time da on osobno nije razgovarao sa šeficom, budući je isto ocijenio nelogičnim i neuvjerljivim te usmjerenim izbjegavanju odgovornosti za ono što je učinio, odnosno postizanju uspjeha u sporu. Naime, tužitelj je radnik tuženika 36 godina te je zasigurno znao svoje poslove i radne zadatke, odnosno znao je što smije, a što ne smije učiniti. U prilog navedenom je i dio iskaza tužitelja u kojem navodi da mu je poslovođa donosio evidencijske liste koje su bile popunjene, a on je trebao provjeriti da li se slažu podaci iz evidencijske liste odnosno ulaz i izlaz goriva te pojašnjava da INA izdaje račun i da u tom računu piše koliko je utočeno i toliko mora biti istočeno. Također je naglasio da ti podaci moraju biti identični. Dakle, iz navedenog proizlazi da je tužitelj svjesno postupio, znajući da ne smije prepraviti evidencijske listove prijevoza goriva, odnosno krivotvoriti poslovnu dokumentaciju tuženika, a što je učinio.

Navod tužitelja (iz njegove vlasoručne izjave) da je samo htio pomoći sada pok. poslovođi ĐE nije odlučan, budući isto tužitelja ne oslobađa od odgovornosti za počinjene povrede radnih obveza koje je učinio.

22. Činjenica da tužitelj nije upozoren na posljedice davanja izjave, da ga nisu upozorili da ima pravo na odvjetnika niti ga je tražio jer nije znao da na to ima pravo također nije odlučno za rješenje ovog predmeta. Naime, tu treba naglasiti da je razgovor sa tužiteljem obavljen za vrijeme interne istrage od strane djelatnika Ureda za korporativnu sigurnost, Službe za poslovnu sigurnost i to za vrijeme radnog vremena tužitelja u poslovnim prostorijama tuženika i da je tužitelj izjavu vlastoručno napisao i potpisao, s time da u svom iskazu nije naveo da je izjavu napisao pod prisilom ili prijetnjom te nije porekao istinitost navedenog u izjavi.

1 1

23. Odredbom čl. 116.st.1. ZR-a propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz Ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

24. Odredbom čl. 116.st.2. ZR-a propisano je da se Ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

25. Odredbom čl.119.st.2. ZR-a propisano je da je prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim, ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

26. Procjenjujući postupanje tužitelja, sud je uvjerenja da se radi o osobito teškoj povredi obveze iz radnog odnosa zbog koje je poslodavac opravdano donio Odluku o izvanrednom otkazu njegovog Ugovora o radu. Naime, tužitelj, koji je kao radnik tuženika bio zadužen za poslove narudžbe i primitka goriva, prepravio je dva evidencijska lista prijevoza goriva na način da je prepravio mjesto utovara lož ulja, odnosno umjesto mjesta utovara u [adresa] naveo je mjesto utovara u [adresa] (prikrio je manjak lož ulja u spremnicima u [adresa]) te je na taj način lažno prikazao stanje zaliha goriva u spremnicima i na temelju tako izrađenih lažnih podataka, iste je unio u aplikaciju SUPO i na temelju istih izradio primke goriva na skladištu, odnosno izdatnice goriva sa skladišta. Dakle, tužitelj je u poslovne isprave unio neistinite podatke te je takve lažirane isprave koristio u poslovanju tuženika i na taj način je doveo u zabludu svoje nadređene kao i radnike koji su radili inventuru stanja zaliha goriva – lož ulja na lokaciji u [adresa] i [adresa].

27. Dakle, sud smatra da je postojao opravdani razlog za izvanredni otkaz Ugovora o radu tužitelju budući je temeljna obveza radnika osobno obavljati preuzeti posao prema uputama danim u skladu s naravi i vrstom rada (čl. 7. ZR-a). Nadalje, prema čl. 8. ZR-a radnik se u radnom odnosu dužan pridržavati odredbi Zakona o radu i drugih Zakona odnosno propisa, KU i Pravilnika o radu. Kada radnik ne postupa na navedeni način, odnosno ponaša se suprotno internim aktima i nalozima poslodavca, a kako je to utvrđeno za tužitelja, sud je mišljenja da tuženik - poslodavac s pravom ističe da je izgubio povjerenje u njega, te nitko ne može zahtijevati od poslodavca da u radnom odnosu ima radnika u kojeg je zbog njegovih postupaka ili ponašanja izgubio povjerenje.

28. Nadalje, sud je utvrdio da tuženik nije pozvao tužitelja na iznošenje obrane sukladno odredbi čl. 119.st.2. ZR-a, međutim, i u situacijama kada radniku nije omogućeno iznošenje obrane, ta okolnost ne mora imati za posljedicu nedopuštenost otkaza. U konkretnom slučaju tužitelj je u svojoj vlastoručno sastavljenoj i potpisanoj izjavi priznao činjenice na kojima se temelji otkaz te sukladno navedenom, sud smatra da nije opravdano očekivati od poslodavca da mu pruži mogućnost da iznese svoju obranu.

1 2

29. Nadalje, sud je ocijenio da je tuženik postupio i sukladno odredbi čl. 116.st.2. ZR-a, odnosno otkazao je Ugovor o radu tužitelju u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Naime iz suglasnih iskaza svjedoka JE i NE, proizlazi da je nalog za pokretanje istrage dao direktor Ureda za korporativnu sigurnost gosp. AE, a na temelju prijave tuženika da je došlo do pronevjere cca 20.000 litara lož ulja te su tada kao Služba krenuli u istragu i utvrđivanje činjenica.

Nadalje iz njihovih suglasnih iskaza proizlazi da tuženik, odnosno ovlaštena osoba tuženika nije prije završetka istrage i donošenja izvješća o provedenoj istrazi od 25. travnja 2023. mogla imati nikakva saznanja o rezultatima istrage odnosno razlozima manjka i odgovornosti pojedinih radnika jer se takvi podaci ne daju dok se istraga ne okonča i napiše izvješće. Također navode da se izvješće dostavlja direktoru Ureda za korporativnu sigurnost, a on ga onda dostavlja predsjedniku Uprave i direktoru nadležnog društva, a u konkretnom slučaju direktoru tuženika. Svjedoci JE i NE istaknuli su da Ured za korporativnu sigurnost postupa po Politici sigurnosti društva HEP Grupe, a iz koje je proizašao i Pravilnik o sigurnosti u skladu s kojim isto postupaju.

Sud je prihvatio njihove iskaze kao logične i uvjerljive budući su istovjetno iskazivali, s time da isto proizlazi iz izvješća o provedenoj internoj istrazi od 25. travnja 2023. kao i Politike sigurnosti HEP Grupe.

Nadalje iz e-maila AE, predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost upućenog direktoru HEP-Toplinarstva d.o.o. (direktoru tuženika) OE od 26. travnja 2023. proizlazi da mu u prilogu dostavlja izvješće o internoj istrazi o utvrđenom inventurnom manjku lož ulja u HEP-Toplinarstvu te sud smatra da se od navedenog datuma računa rok u kojem je tuženik trebao donijeti Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju.

30. Tu treba naglasiti da Zakon o radu nije propisao objektivni rok, već se radi o subjektivnom roku u kojem se može izvanredno otkazati ugovor o radu, pa je moguće da poslodavac radniku otkaže ugovor o radu, kao što je to u konkretnom slučaju i napravio i nakon više mjeseci od same povrede radne obveze, ali u roku od 15 dana od dana saznanja za povredu. Rok predviđen za donošenje odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu ne počinje teći prije nego poslodavac sazna za činjenicu da je upravo određeni radnik počinio osobito tešku povredu radne obveze, a što je u konkretnom slučaju zaprimanje izvješća o internoj istrazi od 25. travnja 2023. iz kojeg proizlazi da je tužitelj počinio povrede radne obveze.

31. Također treba istaknuti da je po mišljenju ovog suda rok trebao početi teći od dana kada je za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji saznala osoba ovlaštena za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa tj. osoba iz čl. 131. ZR-a. Saznanje neposredno nadređenih (u ovom slučaju direktora Pogona posebne toplane ZE i voditelja Službe za eksploataciju Pogon posebne toplane KE ) za povredu radne obveze, a s obzirom da isti nisu ujedno i osobe iz čl. 131. ZR-a nije pravno odlučno za početak tijeka roka propisanog čl.116.st.2. ZR-a. Naime, odredbom čl. 131. st. 2. ZR-a propisano je da u slučaju kada je poslodavac pravna osoba, ovlaštenje za odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa ima direktor ili drugo tijelo za to ovlašteno statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe. Dakle, bitno je kada je za tu povredu radne obveze saznala osoba ovlaštena za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa, a što je u konkretnom slučaju direktor tuženika HEP-Toplinarstva d.o.o. OE, a kojemu je e-mailom od 26.

1 3

travnja 2023. dostavljeno izvješće Ureda za korporativnu sigurnost, Služba za poslovnu sigurnost od 24. travnja 2023.

Kako je Odluka o izvanrednom otkazu donesena dana 5. svibnja 2023., ista je donesena unutar zakonskog roka od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz.

32. Dakle, po mišljenju ovog suda tuženik je dokazao postojanje opravdanog razloga za izvanredni otkaz odnosno dokazao je da je tužitelj počinio povrede radne obveze koje mu se stavljaju na teret u Odluci o izvanrednom otkazu te da uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka nastavak radnog odnosa nije moguć, a u postupku otkazivanja postupio je sukladno odredbama čl. 116. st. 1. i 2. i čl. 150. ZR-a.

33. S obzirom da je sud ocijenio da je Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelja od 5. svibnja 2023. dopuštena, odbio je zahtjev tužitelja za vraćanje na posao kao i zahtjev za isplatom plaća od nezakonitog otkaza pa dok za to budu postojali zakonski razlozi.

Tu treba naglasiti da bi prigovor tuženika u pogledu prava tužitelja na isplatu naknade plaće, kako to tužitelj potražuje, bio osnovan pod uvjetom da je sud usvojio tužbeni zahtjev. Naime, tužitelj bi imao pravo na isplatu naknade plaće do zaključenja glavne rasprave, a ne kako je to zatražilo dok za to budu postojali zakonski razlozi, budući sukladno odredbi čl. 326. st. 1. ZPP-a sud može naložiti tuženiku da izvrši određenu činidbu samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne rasprave . Nadalje, sud je izvršio uvid u obračunsku listu plaće tužitelja za travanj 2023., a iz koje proizlazi da je njegova bruto plaća iznosila 1.667,74 eur, a što tuženik nije sporio.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1.ZPP-a, a u svezi s čl.155. ZPP-a.

35. Trošak je odmjeren temeljem važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika razmjerno vrijednosti predmeta spora i u okviru zahtjeva za naknadu troškova.

36. Sud je tuženiku priznao trošak parničnog postupka, a koji se sastoji od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8/1), troška sastava podneska od 22. rujna 2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8/1), troška sastava podneska od 22. svibnja 2024. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8/4), troška pristupa na ročišta 16. svibnja 2024., 16. rujna 2024. i 16. siječnja 2025. u iznosu od 500,00 eur za svako (Tbr. 9/1), što ukupno iznosi 1.950,00 eur.

37. Tuženiku je dosuđen i PDV od 25% u iznosu od 487,50 eur pa je tuženiku na ime parničnog troška dosuđen iznos od 2.437,50 eur, dok se dio zahtjeva za naknadom troškova postupka u iznosu od 1.500,00 eur odbija kao neosnovan. 38. Sud tuženiku nije priznao trošak jednokratne nagrade budući se radi o sporu u kojem tužitelj pored utvrđenja Odluke o otkazu nedopuštenom i vraćanja na rad potražuje i neisplaćene plaće za razdoblje od otkaza dok za to budu postojali zakonski razlozi te se stoga radi o zahtjevu koji se odnosi na novčanu tražbinu. Slijedom navedenog sud je tuženiku dosudio trošak sukladno vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake pojedinačne radnje. Naime, sud je mišljenja da u

1 4

konkretnom slučaju tuženik ne može istovremeno potraživati i trošak jednokratne nagrade i trošak svake pojedine radnje u postupku budući je tužitelj još u tužbi zatražio i isplatu neisplaćenih plaća.

39. Nadalje, sud tuženiku nije priznao trošak sastava podneska od 16. listopada 2023. budući ga je ocijenio nepotrebnim za vođenje ovog postupka.

40. Također mu nije priznao trošak pristupa na ročište dana 16. siječnja 2025. u zatraženom iznosu budući isti nije podnesen sukladno vrijednosti predmeta spora. Naime, vrijednost predmeta spora na dan 16. siječnja 2025. nije prešla iznos od 33.181,01 eur budući je tužitelj Odluku o otkazu Ugovora o radu zaprimio 8. svibnja 2023. te ne bi imao pravo na naknadu plaće za svibanj 2023. u punom iznosu, već umanjenom za 8 dana.

41. Sud je tuženiku priznao zatraženu kamatu na parnični trošak sukladno odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14) po stopi određenoj odredbom čl. 29. ZOO-a, tekućom od dana presuđenja do isplate.

42. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 25. veljače 2025.

Sudac:

Adela Turkalj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika