REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-241/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, na temelju prijedloga sudske savjetnice Stelle Vujković, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb, Trg Marka Marulića 2, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, s danom objave 25. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 238,90 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznos od 9. ožujka 2022. do isplate, s time da se za razdoblje od 31. prosinca 2022. stopa zatezne kamate određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. stopa se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2024. do isplate stopa se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi dan dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 187,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. veljače 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 194,14 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 31. siječnja 2024. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da je 14. siječnja 2022., na autocesti A3, nastala materijalna šteta na osobnom vozilu reg. znake [registarska oznaka], i to uslijed ispadanja kamenčića iz priključnog vozila osiguranog kod tuženika, reg. oznake [registarska oznaka], koje je bilo priključeno vučnom vozilu, reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tužitelja. S obzirom da je zaprimio odštetni zahtjev oštećenika DN koji je upravljao vozilom reg. znake [registarska oznaka], tužitelj je na temelju odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu dana 8. ožujka 2022. oštećeniku izvršio isplatu štete u iznosu od 477,80 eura. S obzirom da smatra da je za prometnu nezgodu isključivo odgovorno priključno vozilo, a koje vozilo je bilo osigurano kod tuženika, tužitelj smatra da ima pravo regresa od tuženika u cijelosti. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku tužitelju isplatio iznos od 238,90 eura na ime regresa, čime je djelomično podmirio svoju obvezu, to tužitelj ovom tužbom potražuje isplatu preostalog iznosa od 238,90 eura, uz naknadu troškova parničnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu od 29. veljače 2024. tuženik je istaknuo prigovor isključive odgovornosti vozača vučnog vozila osiguranog kod tužitelja budući da on kontrolira način na koji će ukrcati teret koji prevozi, a u konkretnom slučaju vozilo je bilo pretovareno te teret nije bio primjereno osiguran. Naveo je da nije bio u obvezi platiti 50% od iznosa štete, no navedeno je učinio u cilju mirnog rješenja spora. Stoga, predložio je da sud po provedenom dokaznom postupku u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao potvrdu Policijske uprave zagrebačke, II. Postaja prometne policije Zagreb od 14. siječnja 2022. (list 6. -7. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete br. 220510510398 (list 8.-11. spisa), policu osiguranja od automobilske odgovornosti (list 12. spisa), Uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (list 13. -27.), vozačku dozvolu (list 28.-29. spisa), prometnu dozvolu (list 30.-31. spisa), izvid štete (list 32. spisa), obračun visine štete (list 39. spisa), potvrdu o izvršenom plaćanju oštećeniku (list 40. spisa), regresni zahtjev (list 41. spisa), odgovor na prigovor (list 42. spisa) i policijski spis predmeta (list 67.-73. spisa).

4. Osim toga, sud je razgledao fotografije vozila koja su sudjelovala u prometnoj nezgodi (list 33.-38. spisa), policijske fotografije s CD medija (list 74. spisa) te je saslušao svjedoka DN (list 76. spisa).

5. Sud nije proveo dokazne prijedloge tužitelja za provođenjem prometnog i financijskog vještačenja, niti je pribavljao videu snimku i proveo uviđaj na licu mjesta, sve iz razloga jer navedeni dokazni prijedlozi nisu bili potrebni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, posebno jer dinamika nastanka prometne nezgode i visina štete nisu sporni, niti je sporno da je tužitelj izvršio isplatu osigurnine po predmetnoj polici.

6. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 238,90 eura na ime regresa s osnove naknade štete na osobnom vozilu koje je oštećeno u prometnoj nesreći od 14. siječnja 2022., a koju štetu je tužitelj kao osiguratelj vučnog vozila prethodno isplatio vlasniku oštećenog vozila na temelju police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.

8. Između stranaka nije sporno da se 14. siječnja 2022. dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali skup vozila sačinjen od vučnog vozila DAX XF460FT, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu OTP LEASING d.d. i priključnog vozila SCHMITZ CARGOBULL GOTHA, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu T.S. PRIJEVOZ d.o.o., te osobno vozilo Renault Laguna, reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu DN. Navedeno ujedno proizlazi iz potvrde Policijske uprave zagrebačke, II. Postaja prometne policije Zagreb od 14. siječnja 2022. (list 6. -7. spisa).

9. Nije niti sporno da je tuženik u trenutku prometne nezgode bio osiguratelj priključnog vozila, niti da je tužitelj osiguravao vučno vozilo.

10. Osim toga, nije sporna niti dinamika nastanka prometne nezgode, odnosno da je do nezgode došlo zbog ispadanja kamenčića (šljunka) iz priključnog vozila po kolniku na koje je prednjim dijelom naletjelo osobno vozilo oštećenika.

11. Nije niti sporna visina štete koja je uslijed predmetne nezgode nastala na osobnom vozilu u vlasništvu DN, niti je sporno da je tužitelj navedenom oštećeniku dana 8. ožujka 2022. izvršio isplatu štete u iznosu od 3.600,00 kuna (odnosno, iznos od 477,80 eura prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1,00 euro) na temelju police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.

12. Međutim, između stranaka je sporna odgovornost tuženika za nastalu štetu.

13. Iz uvida u službenu bilješku Policijske uprave zagrebačke, II. Postaja prometne policije Zagreb od 14. siječnja 2022. (list 68. -69. spisa) proizlazi da je predmetnog dana CN, kao vozač vučnog vozila na kojem je bilo pridodano priključno vozilo, upravljao sjevernim kolnikom autoceste A3, dionicom čvor Buzin - Lučko, desnom prometnom trakom, u smjeru zapada, a da je dolaskom do 22. km te dionice, uslijed nepravilno raspoređenog i nedovoljno osiguranog rasutog tereta (šljunka) došlo do rasipanja rasutog tereta po kolniku na koji je prednjim dijelom naletio osobni automobil kojim je upravljao DN istom prometnom trakom iza navedenog u istom smjeru. S obzirom da je CN izazvao navedenu nezgodu, uručena mu je obavijest o počinjenom prekršaju (list 73. spisa) iz odredbe članka 154. stavak 2. točka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na temelju koje je platio propisanu novčanu kaznu.

14. Uvidom u fotografije vučnog i priključnog vozila (list 34. -35. spisa) vidljivo je da se u trenutku nezgode u tovarnom prostoru priključnog vozila nalazio šljunak, kao i da se ispod stražnje stranice priključnog vozila nalazio razasuti šljunak. Osim toga, iz navedenih fotografija razvidno je da priključno vozilo nije bilo pokriveno ceradom ili bilo kakvom drugom zaštitom.

15. Iz iskaza svjedoka DN s ročišta od 16. siječnja 2025. (list 76. spisa) proizlazi da se predmetne zgode kretao po obilaznici po lijevoj prometnoj traci, a da je uslijed naglog kočenja vozila koja su se nalazila ispred njega promijenio prometnu traku na način da se prebacio u desnu traku. Svjedok je zatim naveo da se u desnoj traci odmah ispred njega nalazilo teretno vozilo iz kojeg se rasipalo kamenje, i to na način da je ono curilo između stranica kamiona, uslijed čega je nastala šteta na prednjem vjetrobranskom staklu vozila svjedoka, a nastale su mu i udubine po limu. Istaknuo je da tada pokušao zaustaviti vozača teretnog vozila i to na način da je sa svojim vozilom došao ispred teretnog vozila te upalio sva četiri pokazivača smjera i počeo trubiti. Naveo je da se vozač teretnog vozila na kraju zaustavio kod izlaza za Lučko, pri čemu je svjedok pozvao policiju. Osim toga, svjedok je istaknuo da se tom prilikom u njegovom vozilu nalazila IN kao suvozačica, koja je snimala predmetni događaj odnosno, rasipanje kamenja i to sve od trenutka nastanka štete pa do zaustavljanja teretnog vozila. Svjedok je ujedno istaknuo da se kamenje konstantno rasipalo sa teretnog vozila, čak i nakon njegovog zaustavljanja i po dolasku policije, kao i da je vozač navedeno rasipanje pokušao zaustaviti, no bezuspješno.

16. Sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka budući da je u skladu s dokazima koji prileže spisu, posebno s ispravama iz policijskog spisa te dostavljenim fotografijama, a napominje se da je svjedok iskazivao uvjerljivo, iskreno i logično, posebno imajući u vidu da se on svojim vozilom kretao iza teretnog vozila s priključnim vozilom pa je mogao neposredno opažati teret na priključnom vozilu kao i rasipanje tog tereta s priključnog vozila.

17. Slijedom navedenog, na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio postojanje štetne radnje, odnosno da je do materijalne štete na vozilu oštećenika DN u konkretnom slučaju došlo uslijed rasipanja šljunka sa stražnje stranice priključnog vozila koje je bilo priključeno na vučno vozilo kojim je upravljao CN, a sve iz razloga što predmetni teret (šljunak) nije bio pravilno raspoređen i osiguran od rasipanja.

18. Međutim, okolnost što se šljunak u konkretnom slučaju rasipao s priključnog vozila osiguranika tuženika i što teret nije bio odgovarajuće osiguran ne znači da postoji odgovornost tuženika za štetni događaj.

19. Odredbom članka 22. stavak 5. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, koji je bio na snazi u trenutku nastanka štetnog događaja ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14.; dalje: ZOOP), propisano je da osiguranje od automobilske odgovornosti pokriva štetu nastalu od vučnog vozila kao i štetu nastalu od priključnog vozila.

20. Odredbom članka 22. stavak 6. ZOOP-a određeno je da ako je šteta nastala od vučnog ili priključnog vozila dok su oba vozila bila spojena i činila jednu cjelinu ili ako je šteta nastala tijekom vožnje nakon odvajanja priključnog vozila, za štetu trećim osobama solidarno odgovaraju vlasnici obaju vozila, pa oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev ili osiguratelju vučnog vozila ili osiguratelju priključnog vozila.

21. Prema odredbi članka 22. stavak 7. ZOOP-a društvo za osiguranje koje je na temelju stavka 5. ovoga članka oštećenoj osobi nadoknadilo štetu, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa, kamatu i troškove od osiguratelja vučnog, odnosno priključnog vozila ako postoji odgovornost njegovog osiguranika za štetu i u okviru njegove odgovornosti.

22. Na temelju odredbe članka 154. stavak 2. točke 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je bio na snazi u trenutku nastanka štetnog događaja ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.), teret na vozilu mora biti raspoređen i, prema potrebi, osiguran, pričvršćen i pokriven tako da, između ostalog, ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti, kao i da se ne rasipa po cesti.

23. Stoga, imajući u vidu navedene zakonske odredbe, proizlazi da teretno i priključno vozilo u konkretnom slučaju čine cjelinu i vozač teretnog vozila svojim radnjama ujedno upravlja i priključnim vozilom. Osim toga, vozač teretnog vozila odgovoran je i za teret koji se nalazi na priključnom vozilu, a vozač teretnog vozila koji upravlja skupom vozila ujedno kontrolira način na koji će se ukrcati teret koji prevozi. Stoga, činjenica što u konkretnom slučaju teret na priključnom vozilu nije bio pravilno raspoređen i osiguran ne predstavlja odgovornost tuženika kao osiguratelja priključnog vozila.

24. Vozač teretnog vozila koji je izvršio prijevoz predmetnog tereta ujedno kontrolira način na koji će ukrcati i prevoziti teret. Okolnost što priključno vozilo nije bilo pravilno osigurano od rasipanja tereta predstavlja odgovornost osobe koja je obavljala prijevoz, odnosno vlasnika teretnog vozila i samim time njegovog osiguratelja, a ne osiguratelja priključnog vozila, ovdje tuženika (slično i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojoj odluci, poslovni broj Pž-3460/2019-2 od 11. rujna 2020.).

25. Napominje se da u ovom predmetu nije riječ o situaciji u kojoj bi prometna nesreća bila prouzročena stanjem priključnog vozila (kao primjerice, njegovom neispravnošću), jer tužitelj nije iznio tu činjenicu, već je prouzročena neodgovarajućim osiguranjem tereta koji se prevozio, a za navedeno je odgovorna osoba koja obavlja prijevoz (dakle, vozač teretnog vozila) jer je ona dužna osigurati da teret prevozi na siguran način sukladno svojstvima priključnog vozila.

26. Stoga, po stavu ovog suda, ne postoji odgovornost tuženika za štetu u smislu odredbe članka 22. stavak 7. ZOOP-a, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

27. S obzirom da je tuženik uspio u parnici u cijelosti, odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1., članka 155. i članka 164. stavka 2. ZPP-a, prema kojima stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22.; dalje: Tarifa).

28. Tuženiku je kao potreban priznat trošak zastupanja po odvjetniku u skladu s Tarifom i to za sastav odgovora na tužbu od 29. veljače 2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife) te za zastupanje na ročištima od 1. listopada 2024. i 16. siječnja 2025., za svako ročište u iznosu od po 50,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), što uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) iznosi ukupno 187,50 eura.

29. Na ime troškova parničnog postupka tuženik ima pravo i na zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a za ostale odnose, koje teku od 25. veljače 2025., kao dana donošenja presude, pa do isplate (članak 151. stavak 3. ZPP-a).

30. Tužitelj je u cijelosti izgubio spor pa mu stoga ne pripada pravo na naknadu zatraženih troškova parničnog postupka.

31. Slijedom navedenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao u točkama II. i III. izreke presude.

U Zagrebu 25. veljače 2024.

Sudac:

Goran Iskra

Nacrt odluke izradila:

Stella Vujković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se predaje ovom sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (članak 358. stavak 1. ZPP-a).