REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-2829/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Katarine Ronyi, u upravnom sporu tužiteljice ŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, ABC, [adresa], ..., radi statusa osiguranika te prava na naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, 25. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-503-01/23-01/31, URBROJ: 338-01- 06-05-23-02 od 19. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-503-01/23-01/31, URBROJ: 338- 01-06-05-23-02 od 19. svibnja 2023., odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda ABC, KLASA: UP/l-502-06/20-02/252, URBROJ: 338-21-02-02-23-02 od 26. siječnja 2023.

1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem, donesenim po službenoj dužnosti, u točki I. izreke obnavlja se postupak u predmetu utvrđivanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju te u postupku priznavanja prava na naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta. Točkom II. izreke tužiteljici se poništava status u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osobi u radnom odnosu u pravnoj osobi sa sjedištem u [adresa], kod poslodavca „LI-POS“ d.o.o., započet dana 16. siječnja 2020. godine. Točkom III. poništava se status u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osobi kojoj je prestao radni odnos u tijeku korištenja prava na rodiljni dopust u razdoblju od 21. veljače 2020. do 13. kolovoza 2020. Točkom IV. poništava se korištenje prava na rodiljni dopust, u razdoblju od 23. siječnja 2020. do 13. kolovoza 2020., za dijete Š, rođ. **.**.2020. Točkom V. izreke poništava se nalog za isplatu naknade plaće, isplaćene tijekom korištenja rodiljnog dopusta za razdoblje od 23. siječnja 2020. do 13. kolovoza 2020. Prema točki VI. Izreke žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

2. Tužiteljica u tužbi navodi kako iz pobijanog rješenja ostaje potpuno nejasno koji se postupak, odnosno po kojem rješenju se postupak obnavlja, slijedom čega nije moguće izračunati ni zastarni rok. Podredno, ako bi kao početak roka u kojem se može obnoviti postupak uzeli dan kada su priznata prava koja se poništavaju, onda je istekao trogodišnji rok u kojem je uopće moguće pokrenuti obnovu postupka, odnosno rok od dvije godine za poništavanje rješenja iz članka 131. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku. Ističe kako nije točno da je presuda poslovni broj: 85-P- 2040/2021-23 od 24. listopada 2022. postala pravomoćna 9. studenoga 2022., jer tužiteljica nikada nije zaprimila prijepis navedene presude, pa ista nije mogla steći svojstvo pravomoćnosti. Naglašava kako se ni u prvostupanjskom niti u drugostupanjskom rješenju ne navodi klasa i urudžbeni broj rješenja po kojem se obnavlja postupak u kojem se poništava status u obveznom zdravstvenom osiguranju. Obrazlaže kako se u obrazloženju citiraju odredbe čl. 123., 129. i 130. Zakona o općem upravnom postupku, kojima su propisana pravila o obnovi postupka, poništenju i ukidanju rješenja, ali u konkretnom slučaju izostaje rješenje na koje se te odredbe primjenjuju, a ostaje nejasno i koji je institut Zakona o općem upravnom postupku od nabrojenih članaka primijenjen. U obrazloženju se jasno navodi da nedostaje upravni akt u pisanoj formi, a člancima 96. i 97. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da se o upravnoj stvari odlučuje rješenjem, koje se donosi u pisanom obliku. Tužiteljica zaključuje da je u ovom upravnom postupku izostao upravni akt, odnosno rješenje, a samim time i mogućnost pokretanja obnove postupka ili bilo kojeg drugog instituta Zakona o općem upravnom postupku, a koje u svom obrazloženju navodi drugostupanjsko tijelo. Slijedom navedenog, predlaže sudu da uvaži tužbu i poništi pobijano rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je prvostupanjsko tijelo po službenoj dužnosti pokrenulo postupak utvrđivanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i postupak utvrđivanja prava na naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta za tužiteljicu, a sve poradi saznanja za činjenice koje su od utjecaja na njen status u obveznom zdravstvenom osiguranju. Slijedom istog, a uvidom u službene evidencije Zavoda utvrđeno je kako je tužiteljica ostvarivala status osigurane osobe Zavoda kao osoba u radnom odnosu u pravnoj osobi sa sjedištem u [adresa], kod poslodavca „ABC, u razdoblju od 16. siječnja 2020. do 20. veljače 2020., na puno radno vrijeme, kao i da je bila u korištenju prava na rodiljni dopust, za dijete Š, rođ. **.**.2020., u razdoblju od 23. siječnja 2020. do 13. kolovoza 2020. Nadalje ističe kako je tijekom prvostupanjskog postupka utvrđeno da je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: 85 P-2040/2021- 23 od 24. listopada 2022. (koja je postala pravomoćna 9. studenoga 2022.), utvrđena ništetnost ugovora o radu kojeg su sklopili tužiteljica i poslodavac „ABC, s početkom rada od 16. siječnja 2020. Slijedom provedenog postupka, a uvažavajući činjenicu koja ranije nije bila poznata, prvostupanjsko tijelo je donijelo rješenje na koje je tužiteljica pravovremeno uložila žalbu.

3.1. Na temelju žalbenih navoda te cjelokupno provedenog postupka, tuženik je ocijenio kako je prvostupanjsko tijelo ispravno obnovilo postupak te poništilo status u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i posljedična prava ostvarena temeljem radnog odnosa, a čija je ništetnost utvrđena pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda. Tuženik smatra neosnovanim žalbene i tužbene navode kojim tužiteljica ističe kako nije jasno koja se rješenja obnavljaju u upravnom postupku te da slijedom navedenog, ne može niti izračunati zastarni rok. Naime, u slučaju kada je osiguraniku već priznato pravo (status u obveznom zdravstvenom osiguranju ili naknada plaće na teret sredstava Zavoda), može se samo izvanrednim pravnim lijekom propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, tj. u konkretnom slučaju isključivo i samo obnovom postupka, zbog novih dokaza odnosno činjenica, isto pravo osporavati, budući da prijava na zdravstveno osiguranje, odnosno izvršena isplata naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta predstavlja priznavanje prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, bez obzira na nedostatak upravnog akta u pisanoj formi (sukladno presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-344/2013-3 od 2. travnja 2014.). S obzirom da je u konkretnom slučaju Općinski građanski sud u Zagrebu pravomoćnom presudom utvrdio da je ugovor o radu, kojeg su sklopili tužiteljica i „ABC, s početkom rada od 16. siječnja 2020. ništetan, a koja činjenica postojanja radnog odnosa je preduvjet za reguliranje statusa tužiteljice u obveznom zdravstvenom osiguranju (po osnovi istog), kao i ostvarivanju prava na naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta, tuženik navodi da je valjalo primijeniti odredbu članka 123. stavka 2. ZUP-a, prema kojem je obnova postupka moguća bez vremenskog ograničenja, ukoliko se rješenje temelji na prethodnom pitanju (činjenici postojanja radnog odnosa u ovom slučaju), a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije. Predlaže da sud donese presudu kojom odbija tužbeni zahtjev tužiteljice.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je održao raspravu.

6. Sud je raspravu 11. veljače 2025. proveo u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji izostanak nije opravdao, na temelju članka 91. stavka 3. u vezi članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, dalje ZUS).

6.1. Sud je na raspravi utvrdio da spisu tuženika prileži presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-2040/2021 od 24. listopada 2022. te potvrda pravomoćnosti sukladno kojoj je presuda postala pravomoćna dana 9. studenoga 2022. godine. Presudom je utvrđeno da je ništetan ugovor o radu kojeg su sklopili tužiteljica i poslodavac ABC, s početkom rada od 16. siječnja 2020.

7. Prema članku 123. stavku 2. točki 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09, 110/21, dalje ZUP) obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije.

8. Postojanje radnog odnosa predstavlja prethodno pitanje u postupku utvrđivanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju temeljem tog radnog odnosa, kao i statusa osigurane osobe Zavoda kao osobi kojoj je prestao radni odnos u tijeku korištenja prava na rodiljni dopust i posljedično u postupku priznavanja prava na naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta. Budući da je postojanje radnog odnosa preduvjet za reguliranje statusa tužiteljice u obveznom zdravstvenom osiguranju (po osnovi istog), kao i za ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta, prvostupanjsko tijelo je moglo na temelju pravomoćne presude kojom je ugovor o radu utvrđen ništetnim, obnoviti postupak u predmetu utvrđivanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju te u postupku priznavanja prava na naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, temeljem članka 123. stavka 2. točke 3. ZUP-a bez vremenskog ograničenja. Naime, status u osiguranju i pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta priznati su temeljem postojanja radnog odnosa, a nadležni sud je o tom prethodnom pitanju kasnije odlučio u bitnim točkama drukčije.

9. Sukladno članku 97. stavku 1. ZUP-a rješenje se donosi u pisanom obliku. Rješenje se može izdati na propisanom obrascu.

10. Obrazac prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, koju je Zavod ovjerio i time prihvatio predstavlja rješenje izdano na propisanom obrascu.

11. Naime, sukladno članku 4. stavku 1. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 82/14, 17/15, 99/17, 129/17, dalje Pravilnik) status osigurane osobe utvrđuje područna služba, odnosno regionalni ured Zavoda na osnovi zaprimljene prijave na obvezno zdravstveno osiguranje i njezine ovjere od strane ovlaštenog radnika Zavoda.

11.1. Samo ako Zavod ne prihvati podnijetu prijavu ili utvrdi status osigurane osobe prema drugoj zakonskoj osnovi osiguranja, a ne onoj naznačenoj na prijavi, odnosno ospori status osiguranoj osobi u obveznom zdravstvenom osiguranju zbog nepostojanja okolnosti na osnovi kojih joj je status utvrđen, obvezan je o tome odlučiti rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijave, odnosno saznanja okolnosti za osporavanja statusa (članak 8. stavak 1. Pravilnika). Također, prema članku 11. Pravilnika status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju u vremenu od ovjere prijave na obvezno zdravstveno osiguranje do dana izdavanja iskaznice zdravstveno osigurane osobe utvrđene općim aktom Zavoda, osigurana osoba dokazuje svojim primjerkom prijave na obvezno zdravstveno osiguranje ovjerene od strane ovlaštenog radnika Zavoda. Sukladno članku 15. Pravilnika za pokretanje postupka prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno odjave s obveznog zdravstvenog osiguranja obveznik podnošenja prijave nadležnoj područnoj službi, odnosno regionalnom uredu Zavoda podnosi 3 primjerka tiskanica iz članka 14. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika, s podacima koje je obvezan ispuniti podnositelj prijave. Primjerak tiskanice iz stavka 1. ovoga članka zadržava Zavod kao dokaz podnesene prijave. Nakon zaprimanja tiskanica iz stavka 1. ovoga članka i pripadajuće dokumentacije iz članka 9. ovoga Pravilnika ovlašteni radnik Zavoda obvezan je izvršiti njihovu provjeru kako bi se utvrdilo postojanje zakonske osnove za prihvaćanje prijave. Ako su svi zakonski uvjeti za prihvaćanje prijave ispunjeni, ovlašteni radnik Zavoda obvezan je putem informatičkog sustava Zavoda provesti prijavu te ovjeriti primjerke tiskanica prijave iz članka 14. stavka 1. ovoga Pravilnika od kojih jedan primjerak zadržava Zavod, dok po jedan primjerak pripada obvezniku podnošenja prijave, odnosno osiguraniku/osiguranoj osobi.

12. Stoga je tuženik u pravu kada tvrdi da ovjerena prijava na zdravstveno osiguranje, odnosno izvršena isplata naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta, predstavlja priznavanje prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/13, 137/13, 98/19), bez obzira na nedostatak upravnog akta u pisanoj formi.

13. Naime, prema ustaljenoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, izraženoj primjerice u presudi poslovni broj: Usž-4320/19-3 od 7. listopada 2020., uspostavom isplate naknade plaće pravomoćno je riješen tužiteljičin zahtjev za priznavanje naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od 28. kolovoza 2017., jer uspostava isplate naknade plaće predstavlja priznavanje prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Stoga pogrešno smatra tužiteljica da u konkretnoj situaciji ne postoji odluka kojom je riješena upravna stvar i koja bi mogla biti predmet obnove. Također u presudi poslovni broj: Usž-344/2013-3 od 2. travnja 2014. Visoki upravni sud RH navodi kako je taj Sud također mišljenja da je isplatom naknada plaće tužiteljici pravomoćno riješeno u upravnom postupku o predmetnoj upravnoj stvari. Izvršena isplata naknada plaće predstavlja priznanje prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, bez obzira na nedostatak upravnog akta u pisanoj formi. Stoga je u pravu prvostupanjski sud kada u citiranoj presudi konstatira da je u konkretnom slučaju pravomoćno dovršen postupak određivanja prava na naknadu plaće tužiteljici za vrijeme bolovanja i rodiljnog dopusta i da se ta odluka mogla izmijeniti samo pod uvjetima Zakona o općem upravnom postupku i to kroz izvanredne pravne lijekove.

14. Slijedom navedenoga, prigovori tužiteljice nisu osnovani. Budući da je Općinski građanski sud u Zagrebu, pravomoćnom presudom poslovni broj: 85 P-2040/2021-23 od 24. listopada 2022., utvrdio da je ništetan ugovor o radu kojeg su sklopili tužiteljica i ABC s početkom rada od 16. siječnja 2020., to je prvostupanjsko tijelo imalo zakonske osnove u obnovi postupka provedenoj po službenoj dužnosti poništiti tužiteljici status u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osobi u radnom odnosu u pravnoj osobi sa sjedištem u [adresa], kod poslodavca ABC Nadalje, s obzirom da je tužiteljica od 21. veljače 2020. do 13. kolovoza 2020. ostvarivala status osigurane osobe Zavoda kao osoba kojoj je prestao radni odnos u tijeku korištenja prava na rodiljni dopust, predmetni status nije bilo moguće ostvariti po navedenoj osnovi s obzirom na nepostojanje radnog odnosa te ga je također valjalo poništiti. Nadalje, budući da je tužiteljici priznato pravo na korištenje rodiljnog dopusta u razdoblju od 23. siječnja 2020. do 13. kolovoza 2020., a pretpostavka za priznanje navedenog prava je postojanje radnog odnosa, poništeno je i pravo na korištenje rodiljnog dopusta, odnosno poništeni su nalozi za isplatu naknade plaće isplaćene tijekom korištenja rodiljnog dopusta u razdoblju od 23. siječnja 2020. do 13. kolovoza 2020.

15. Sud napominje da se prvostupanjsko tijelo u svome rješenju pogrešno pozvalo na članak 123. stavak 1. točku 1. ZUS-a kao pravni temelj za obnovu postupka u konkretnom slučaju, što je ispravio tuženik kada se u drugostupanjskom rješenju pravilno pozvao na odredbu članka 123. stavka 2. točke 3. ZUP-a, iako je pri tom suvišno citirao i odredbe članaka 129. i 130. ZUP-a koje se ne mogu primijeniti na ovaj predmet. Dakle, predmetni postupak se mogao obnoviti na temelju članka 123. stavka 2. točke 3. ZUP-a, kao što je prethodno obrazloženo (točke 7. i 8. ove presude). Nadalje, prema članku 116. točki 2. ZUP-a drugostupanjsko tijelo će odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari, slijedom čega je tuženik pravilno odbio žalbu tužiteljice protiv prvostupanjskog rješenja.

16. Stoga prema ocjeni suda osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice te je sud na temelju članka 116. stavka 2. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan. Prema navedenoj odredbi sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donošenju pojedinačne odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rješavanje predmeta postupka.

U Zagrebu 25. veljače 2025.

Sutkinja

Lidija Prica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude

Dna:

1. ŠS, [adresa]

2. [naziv], Direkcija, [adresa]

3. U spis