REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-5678/2018-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Karmen Sekso Čolak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587 , zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko- upravni odjel, radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 20. prosinca 2024.g. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tuženika, dana 25. veljače 2025.g.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587 ,

da tužitelju ME iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos 589,10 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

-7,89 EUR od 16. prosinca 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 60,16 EUR od 16. siječnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

23,01 EUR od 16. veljače 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

42,37 EUR od 16. svibnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 61,62 EUR od 16. srpnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 16,14 EUR od 16. kolovoza 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 58,57 EUR od 16. listopada 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,45 EUR od 16. prosinca 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 77,94 EUR od 16. veljače 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,00 EUR od 16. ožujka 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 78,28 EUR od 16. lipnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 60,01 EUR od 16. srpnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,66 EUR od 16. rujna 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

45,00 EUR od 16. listopada 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvo financija, OIB: 52634238587 , da tužitelju ME iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati trošak parničnog postupka u iznosu od 2.077,95 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. veljače 2025.g. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ured Zagreb, na radnom mjestu carinika, te da je u razdoblju od 10. rujna 2013.g. do 11. rujna 2018.g. prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu je plaće, u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati , u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu) jer prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radih sati,, u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danim u RH, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja na je određeno da: prekovremenim radom kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 dati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremen rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način jer ostvariva sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da mjesečni fond radih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.

Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu, tužitelj predlaže naložiti tuženiku, na ime razlike plaće isplatiti mu ukupan bruto iznos u visini od 589,10 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na svaki pojedinačni iznos od 16-tog u mjesecu za prethodni mjesec, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak uz naknadu troška parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu, tužena navodi kako je tužitelju povodom Zahtjeva za mirno rješenje spora odgovorila kako je isti u razdoblju od rujna 2013.g. do rujna 2018.g. ostvario 22 sata prekovremenih sati rada, te je zahtjev djelomično priznala u iznosu od 1.193,03 kn. Nadalje, navodi kako osporava tužbeni zahtjev za iznos naknade za prekovremeni rad iznad 22 sata odnosno preko iznosa od 1.193,03 kn, te predlaže odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu troškova parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate. Nadalje, tijekom postupka navodi kako osporava u cijelosti navode tužitelja da bi tužena pogrešno utvrdila broj radnih dana odnosno da bi pogrešno tužitelju utvrđivala ukupan redovni mjesečni fond radnih sati, iz razloga što rad službenika u turnusu koji je radio na dane blagdana, neradne dane utvrđenje zakonom i na Uskrs, a koji dani su padali na dane od ponedjeljka do petka predstavljaju redovan rad, te se tužitelju osnovna plaća uvećava za svaki sat rada u visini propisanoj Kolektivnim ugovorom- rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, kao i rad u turnusu, sukladno čl. 38. st. 1 KU-a, a što je tužena obračunala i isplatila tužitelju za utuženo razdoblje. Ističe kako uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad, isplaćuje se za stvarno odrađeni prekovremeni rad, duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da tužitelj radi u turnusu, na dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka.

3.Sud je u tijeku dokaznog postupka proveo sve predložene dokaze, pa je tako izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora od 10. rujna 2018.g. (list 5-6 spisa), Odgovor tuženika na Zahtjev za mirno rješenje spora sa povratnicom (list 7-8, 12-13 spisa), specifikacija obračuna prekovremenih sati (list 14-53 spisa), obračunske liste (list 54-65,102-137,218-253, 266-285 spisa), Evidencija rada (list 66-101,138- 146,153-217,254-265 spisa), Tumačenje Zajedničke komisije (list 292-294, 495-498 spisa), Izvod iz zapisnika Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora (list 298-315, 390-391 spisa), sudsku praksu (list 314-320, 352- 386, 392-415, 424-427,461-464, 473-494, 537-550 spisa), proveo je dokaz saslušanjem svjedoka RE (list 331-333 spisa), svjedoka NE (list 334-335 spisa), Zamolbe za korištenje slobodnih radnih dana (list 428-445 spisa), Evidenciju o korištenju radnog vremena (list 452-454 spisa), proveo je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (list 501-524 spisa), usmeno očitovanje stalnog sudskog vještaka Petre Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (list 533-534 spisa), pisano očitovanje vještaka Petre Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (list 535-536 spisa).

Na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava, stranke su suglasno izjavile kako odustaju od svih eventualnih dokaznih prijedloga koji su predloženi, a koji nisu provedeni.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

5.Među stranaka nije sporno da se tužitelj mirnim putem obratio tuženiku Zahtjevom za mirno rješenje spora, dana 11. rujna 2018.g., te je time postupio sukladno odredbi čl. 186 a ZPP-a kojim je propisano da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republ9ike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa Zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudom pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određeni rok za podnošenje tužbe.

6. Iz iskaza svjedoka RE (list 331-333 spisa), proizlazi kako je zaposlena u Ministarstvu financija u Carinskoj upravi od 01. veljače 2006.g., kako kod tuženika postoji organizacija rada koja mora osigurati 24-satno radno vrijeme, te postoji raspored ljudi koji točno znaju u kojoj smjeni rade, u kojem turnusu, na ustrojstvenim jedinicama Carinske uprave, pa tako carinici rade i blagdanima i neradnim danima, redovno radno vrijeme je od ponedjeljka do petka 8 sati, a u turnusu je radno vrijeme 12-24 sata, 12-48 sati, što znači da se 12 sati radi pa ima 24 sata odmora, onda je 12 sati noćni rad, i onda je 48 sati odmora, odnosno 2 dana. Svakom službeniku se mora uručiti njegovo rasporedno rješenje, te isti mora svojim potpisom potpisati da je rješenje preuzeo kao i datum kada ga je preuzeo, a postoji rok za žalbu na to rješenje, pa tako navodi da je tuženik vršio isplatu plaće temeljem tih rješenja i evidencije o radu. Iskazuje kako je tužitelj po rasporednom rješenju radio na graničnom carinskom prijelazu Jasenovac, kao carinik treće vrste, a koja saznanja ima iz razloga što osobno obavlja poslove pomoćnik ravnatelja u Sektoru za financije, a na posebne upite vezano za prijenos radnih sati u idući mjesec, odnosno zašto se prekovremeni sati nisu obračunali u mjesecu u kojem su odrađeni, svjedok je iskazala kako na to pitanje ne zna odgovoriti jer da bi isto morala provjeriti.

Iz iskaza svjedoka FE (list 334-335 spisa), proizlazi kako obnaša funkciju predsjednika Carinskog sindikata RH od ožujka 2013.g., a prije toga je bio sindikalni povjerenik, kako se često nalazi na raznim terenima, tako da je jako dobro upoznat sa načinom rada carinika. Vezano za tužitelja iskazuje, kako isti radi na graničnom prijelazu, granični prijelaz radi 24 sata, tu se izmjenjuju četiri smjene, tužitelj radi u turnusu, što znači da radi 12 sati, nakon toga ima 24 sata odmora, pa 12 sati radi, i potom ima 48 sati odmora, a što predstavlja rad u turnusu. Nadalje iskazuje da u slučaju kada bi u pojedinom mjesecu, a u kojem mjesecu pada neki blagdan između ponedjeljka i petka, tada je fond radnih sati manji od ukupnog broja radnih sati u tom mjesecu, i u tim mjesecima su voditelji koji su odrađivali plan rada, odredili da službenik ne radi jednu, dvije ili tri smjene te bi time doveli službenika u situaciju da on nema dovoljan fond radnih sati, ali ako mu se njegovim rasporedom dogodilo da je radio na blagdan, tada bi računali taj blagdan u redovan radni fond sati, te je bio plaćen dodatak za rad na blagdan koji je bio propisan kolektivnim ugovorom, ali bi isti uračunali u fond radnih sati. Ističe kako su ravnatelju pokušavali u puno navrata objasniti na koji način bi takav radnik bio oštećen jer mu nije u punom iznosu plaćen taj blagdan, a sukladno propisima rad blagdanom ne može se uračunati u redovan fond radnih sati i tumačenje Komisije za KU je izričito navelo da se fond radnih sati dobije na način da se radni dan u mjesecu pomnoži sa 8 sati, a to je ono što bi službenik trebao odraditi da dobije osnovnu plaću.

7. Sukladno čl. 87 st. 2. Zakona o carinskoj službi tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na 5 radnih dana i traje 40 sati, prema čl. 89. st. 4. ZCS-a radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca, koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima, 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, sukladno čl. 89. st. 6 ZCS-a.

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48, sporna je osnovanost potraživanja kao i visina iste.

9. Sukladno čl. 44. st. 10 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 druge-2 treće-2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Na isti način definiran je prekovremeni rad u turnusi i čl. 38 st. 10 i 12 KU za državne službenike i namještenike.

10. Prema čl. 87 st. 2 Zakona o carinskoj službi tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati.

11. Prema čl. 89 st. 4 ZCS-a radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, sukladno čl. 89 st. 6 ZCS-a, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

12. Tužena je plaću tužitelja obračunavala temeljem umnoška mjesečnog fonda radnih sati i 8 sati, pri čemu u mjesečni fond radnih sati ulaze radni dani, bez blagdana, neradnih dana utvrđenih Zakonom i na Uskrs, koji padaju od ponedjeljka do petka. Tužena navodi kako je tužitelju za svaki sat rada koji je prelazio mjesečni fond radnih sati, isplaćivala naknadu za prekovremeni rad ili je tužitelju odobravala slobodne dane, dok tužitelj u postupku ističe kako mu tužena nije isplatila sve prekovremene sati već mu je neke sate prekovremenog rada prebacivala u mjesece u kojima, bez svoje krivnje, tužitelj nije ostvario puni mjesečni fond radnih sati, ali mu je tužena isplatila plaću koja odgovara mjesečnom fondu radnih sati, odnosno punom 40-satnom tjednom radnom vremenu.

13. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, u ovom predmetu proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi kako je ista koristila prilikom izrade nalaza i mišljenja obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste), te evidencije o korištenju radnog vremena, za razdoblje od 01. rujna 2013.g. do 30. rujna 2018.g. Vještak je za svaki mjesec utvrdio mjesečni fond sati, mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati, pa tako potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada iznosi 1.345,74 EUR. Podaci o korištenim slobodnim danima iskazani u obračunskim listama i evidencijama o korištenju radnog vremena se u pojedinim mjesecima razlikuju, pa stoga ukoliko bi se potraživanje po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada umanjila za sve slobodne dane korištenje u promatranom periodu, prema podacima iz obračunskih lista za isplatu plaće preostalo bi neisplaćeno potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada u ukupnom iznosu od 589,10 EUR (4.438,42 kn).

14. Tuženik je prigovorio provedenom financijskom vještačenju, te je predložio dopunu istog, na način da se obračun neplaćenih prekovremenih sati rada tužitelja treba umanjiti za iskorištene slobodne dane tužitelja, prema Evidenciji o korištenju radnog vremena, odnosno sukladno KU za državne službenike i namještenike (čl. 44. st. 10 i 14,odnosno čl. 38. st. 10 i 14).

Tužitelj nije prigovorio na provedeno financijsko vještačenje, te je sukladno prvoj inačici specificirao tužbeni zahtjev potražujući od tuženika isplatu ukupnog iznosa od 1.345,74 EUR, da bi kasnijim podneskom, konačno specificirao tužbeni zahtjev, potražujući od tuženika na ime razlike plaće, isplatu ukupnog iznosa od 589,10 EUR bruto.

15. Sud je proveo dokaz usmenim saslušanjem vještaka Petre Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. koja je u svom iskazu navela kako u cijelosti ostaje pri svom osnovnom pisanom nalazu i mišljenju, nadalje, kako je uzela u obzir da tužitelj radi u turnusima, a prekovremene sate utvrđivala je na mjesečnoj razini u odnosu na mjesečni fond radnih sati, te napominje kako je uobičajeno da obračunske liste plaća i evidencija o radnom vremenu treba sadržavati iste podatke, odnosno biti usklađene, a što konkretno kod tužitelja nije bio slučaj. Vještak je priložio i izračun koji bi bio sačinjen prema Evidencijama o korištenju radnog vremena, te je opreza radi dao izračun potraživanja po osnovni neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada umanjeno za sve slobodne dane u utuženom razdoblju prema podacima iz Evidencije o korištenju radnog vremena, a kako je to predložio tuženik. Izračun je napravljen pod pretpostavkom da se korišteni slobodni dani odnose na prekovremene sate ostvarene u utuženom razdoblju, pa ukoliko bi se potraživanja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada umanjila za sve slobodne dane korištene u promatranom periodu prema podacima iz Evidencije o korištenju radnog vremena, preostalo bi neisplaćeno potraživanje tužitelja u ukupnom iznosu od 231,97 EUR (1.747,75 kn).

16. Tužitelj se protivio takvom izračunu vještaka koji je sačinjen po prijedlogu tuženika.

17. Sud je prihvatio osnovni nalaz i mišljenje financijskog vještaka, kao i njegovo usmeno očitovanje, ovo iz razloga što je vještak tužitelju obračunao sate prekovremenog rada na mjesečnoj razini, te je obračunao za pojedine mjesece odrađene sate koji su bili duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, iz čega proizlazi kako u prekovremeni rad nije obračunat svaki sat rada koji je tužitelj u pojedinim mjesecima odradio na dane blagdane i neradne dane koji su padali između ponedjeljka i petka.

Kao bitno, iz osnovnog provedenog financijskog vještačenja kao i usmenog očitovanja financijskog vještaka proizlazi kako obračunske liste plaće tužitelja i Evidencija o radnom vremenu tužitelja, ne sadrži iste podatke, odnosno isti nisu usklađeni, a što su dužni biti.

18. Neosnovani su navodi tužene, da bi tužitelj kada je radio više od mjesečnog fonda radnih sati, koristio u narednim mjesecima rad na način da bi radio bi manje od mjesečnog fond radnih sati, ovo iz razloga što je tužitelj u određenom mjesecu radio na temelju rasporeda kojeg je donijela tužena, a prekovremeni rad, koji se obračunava na mjesečnoj osnovi morao je biti plaćen ili je za isti tužitelj mogao koristiti slobodne dane, u odnosu na koje je tužena bila dužna donijeti rješenje u smislu odredbe čl. 44. st. 13 KU-a iz 2008.g., odnosno čl. 38. st. 14 KU-a iz 2017.g.

19. Kada blagdan kao neradni dan pada u razdoblju od ponedjeljka do petka, isti ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, međutim neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan, koji u tjednu pada od ponedjeljka do petka, isti ostvaruje pravo na prekovremene sate tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena.

20. Slijedom svega navedenog, proizlazi da tužitelju pripada pravo na utuženu naknade plaće s osnove prekovremenog rada, a kako je tužitelj visinu tužbenog zahtjeva postavio sukladno prihvaćenom nalazu i mišljenju provedenog financijskog vještačenja, i to uzimajući u obzir umanjenje za sve slobodne dane koji su korišteni u utuženom razdoblju prema podacima iz obračunskih lista, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i dosuditi mu bruto iznosu u visini od 589,10 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 16-tog u mjesecu za prethodni mjesec.

21. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO i ZID ZOO-a.

22. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 Zakona o parničnom postupku. Tužitelju je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku u skladu sa doprinjetim i zatraženim troškovnikom, i to za sastav Zahtjeva za mirno rješenje spora 50 bodova, sastav tužbe 50 bodova, sastav podneska od 29.01.2019.g. 12,5 bodova, pristup na ročište 08.02.2019.g. 50 bodova, sasta podneska od 13.02.2019.g. 50 bodova, pristup na ročište 11.03.2019.g. 50 bodova, pristup na ročište 11.06.2019.g. 50 bodova, pristup na ročište 01.10.2019.g. 50 bodova, pristup na ročište 08.03.2021.g. 50 bodova, sastav podneska od 12.03.2021.g. 12,5 bodova, sastav podneska od 17.05.2021.g. 12,5 bodova, sastav podneska od 29.06.2021.g. 12,5 bodova, pristup na ročište 06.03.2022.g. 50 bodova, pristup na ročište 06.02.2024.g. 50 bodova, sastav podneska od 07.06.2024.g. 50 bodova, pristup na ročište 10.06.2024.g. 50 bodova, pristup na ročište 20.12.2024.g. 50 bodova, pristup na ročište za objavu presude 25 bodova, (temeljem Tbr. 7 toč. 1, Tbr. 8 toč. 1, Tbr. 9 toč. 1 i toč. 3 Tarife ), što ukupno iznosi 725 bodova, a što uz vrijednost 1 boda po 2,00 EUR prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, uvećano za 25% PDV-a iznosi 1.812,50 EUR, te mu je priznat ukupan trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 EUR, pa mu je tako priznat ukupan trošak u iznosu od 2.077,95 EUR.

Trošak sastava podneska od 05.06.2023.g., kao i sastav podneska od 18.12.2024.g. sud nije priznao tužitelju, budući isti nisu bili potrebni za vođenje postupka, te se kao takvi ukazuje nepotrebni.

Na tako određen iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene zatražene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate, temeljem čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151. st. 3 ZPP-a.

23. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, dana 25. veljače 2025.g.

Sudac:

Karmen Sekso Čolak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dna:

- pun. tužitelja

- tuženiku po OGDO