REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Ovr-168/2023-9

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Lidiji Klašnja-Petrović kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice Posojilnica bank eGen [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kallay & Partneri iz Zagreba protiv ovršenika FĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Samiru Ilijaziju, odvjetniku u Rijeci, radi ovrhe na nekretnini ovršenika, odlučujući o žalbama ovršenika izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, od 8. veljače 2023., poslovni broj: Ovr-336/2019-107 i od 20. travnja 2023. poslovni broj: Ovr-336/2019 te o žalbama ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, od 20. travnja 2023., poslovni broj: Ovr-336/2019 i od 11. svibnja 2023. poslovni broj: Ovr-336/2019, 25. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažavaju se žalbe ovršenika FĆ iz [adresa] od 14. veljače 2023 i od 27. travnja 2023. i žalbe ovrhovoditeljice [obrt] 2. svibnja 2023. i od 18. svibnja 2023. te se ukidaju:

- rješenje Općinskog suda u Rijeci, od 8. veljače 2023., poslovni broj: Ovr-336/2019-

- rješenje Općinskog suda u Rijeci, od 20. travnja 2023., poslovni broj: Ovr- 336/2019

- rješenje Općinskog suda u Rijeci, od 11. svibnja 2023., poslovni broj: Ovr- 336/2019

te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja od 8. veljače 2023., poslovni broj: Ovr-336/2019- 107, odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe od 7. veljače 2023., kao nepravovremen.

2. Rješenjem suda prvog stupnja od 20. travnja 2023., poslovni broj Ovr-336/2019 određeno je namirenje vjerovnika iz iznosa cijene od 94.233,19 eura, dobivene prodajom nekretnine kč. br. [katastarska čestica] – Braće F – stambena zgrada kbr. 36 u površini od 201 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 9. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom, Etažno vlasništvo (E-9), trosobni stan broj 009, na 3. katu, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika, lođe, u ukupnoj površini od 65,84 m2, s pripadajućom drvarnicom u zgradi u [adresa] i to vjerovnice Republike Hrvatske u i u iznosu od 24.119,28 eura i ovrhovoditeljice za iznos prioritetnih troškova od 1.276,30 eura i za iznos tražbine od 68.837,47 eura.

3. Rješenjem suda prvog stupnja od 11. svibnja 2023., poslovni broj Ovr-336/2019 ispravljeno je rješenje o namirenju od 20. travnja 2023. na način da u točki 2. izreke rješenja (u dijelu koji se odnosi na vjerovnicu Republiku Hrvatsku), umjesto riječi „nenamiren“ stoji „namiren“.

4. Protiv prvostupanjskog rješenja od 8. veljače 2023., poslovni broj: Ovr-336/2019- 107, kojim je odbijen prijedlog za odgodu ovrhe, žali se ovršenik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka smatrajući da je rješenje nejasno i nepotpuno te se ne može ispitati. Navodi da je odredbom članka 73. Ovršnog zakona propisano da se postupak ovrhe smatra dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnog prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe i da takvo rješenje nije doneseno jer ovršni postupak nije pravomoćno dovršen, budući da nije došlo do namirenja vjerovnika niti je zakazano ročište za diobu pa da ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe nije nepravovremen, tim više što je ovršenik podnio novi prijedlog za odgodu ovrhe iz drugih razloga jer je pokrenuo postupak pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem P-165/2023, koji nije pravomoćno završen i koji se vodi radi utvrđenja ništetnosti odredbi Ugovora o kreditu sa Sporazumom zbog nepoštenih uvjeta u potrošačkom ugovoru, a prijedlog za odgodu ovrhe može se podnijeti više puta tijekom ovršnog postupka, odnosno ovo pravo ovršenika nije ograničeno. Ističe da je prvostupanjski sud osim što je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje na koje je pogrešno primijenio materijalno pravo na štetu ovršenika.

5. Protiv prvostupanjskog rješenja o namirenju od 20. travnja 2023., poslovni broj: Ovr-336/2019 žali se ovršenik, a ovrhovoditeljica predlaže ispravak rješenja te podredno žalbu.

5.1. Ovršenik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka budući je prvostupanjsko rješenje nejasno i nepotpuno te se ne može ispitati, da je prije donošenja rješenja o namirenju podnio prijedlog za odgodu ovrhe jer je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu sa Sporazumom o upisu založnog prava, koji je prvostupanjski sud odbio kao nepravovremen, da je na rješenje podnio žalbu o kojoj još nije odlučeno, zatim da je isti dan kad je odbio prijedlog za odgodu ovrhe, prvostupanjski sud donio zaključak kojim nekretninu predaje u posjed kupcu, čime se ovršeniku čini velika i nenadoknadiva šteta budući da ostaje bez svoje nekretnine na temelju nezakonite tražbine ovrhovoditelja. Dalje navodi da je u Ugovoru o kreditu navedeno da ovrhovoditelj kao kreditor sam sebi ostavlja pravo promijeniti uvjete ugovora pa bi testiranjem takve odredbe kroz bilo koju normu stečevina prava Europske unije, sudske prakse Suda EU i hrvatskog prava bilo utvrđeno da se radi o drastičnom primjeru ništetnosti te da je isto tako ništetna odredba o godišnjoj kamatnoj stopi koja je samo prividno određena kao fiksna jer ju kreditor ima pravo promijeniti s obzirom na ugovorenu odredbu prema kojoj ima pravo primijeniti uvjete ugovora, zatim što je ovrhovoditelj kao kreditor takvu promjenu konzumirao tromjesečno i o tome samo pisano, na žutim ceduljama, obavještavao ovršenika, na što on nije mogao utjecati pa je zbog neodredivosti kamate i ukupna tražbina neodređena.

5.2. Zaključno navodi da je prvostupanjski sud prije citiranog rješenja od 20. travnja 2023., kao i prije donošenja pobijanog rješenja o ovrsi radi iseljenja ovršenika bio dužan zastati s provođenjem ovrhe do pravomoćnosti rješenja kojim se odlučuje o odgodi ovrhe pa da je stoga rješenje nezakonito pa predlaže da drugostupanjski sud rješenje ukine.

5.3. Ovrhovoditeljica u prijedlogu za ispravak, a podredno žalbi na rješenje o namirenju navodi da je prvostupanjski sud propustio odrediti da se ovrhovoditelj namiruje iz kupovnine u daljnjem iznosu od 24.119,42 eura, umjesto utvrđenja da se iz navedenog iznosa namiruje Republika Hrvatska pa predlaže u tom smislu ispraviti rješenje o namirenju, a podredno protiv navedenog rješenja u cijelosti ulaže žalbu, s obzirom da je prvostupanjski sud bitno povrijedio odredbe Zakona o parničnom postupku jer izreka rješenja nerazumljiva i proturječi ispravama iz sudskog spisa te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost u prvostupanjskom rješenju, zatim da je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava, a s tim u vezi ističe da je ovrhovoditeljica morala biti namirena i s iznosom kupovnine od 24.119,42 eura, a ne samo djelomično jer ovrhovoditeljica ima založno pravo na nekretnini ovršenika na prvom mjestu pa prvostupanjski sud nije postupio po redu upisa u zemljišnu knjigu. Predlaže preinačiti prvostupanjsko rješenje, a podredno isto ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži troškove žalbenog postupka.

6. Protiv rješenja o ispravku rješenja o namirenju od 11. svibnja 2023., poslovni broj Ovr-336/2019, žali se ovrhovoditeljica zbog bitnih povreda odredaba Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe iste razloge kao i u žalbi protiv rješenja o namirenju, predlaže preinačiti prvostupanjsko rješenje, a podredno isto ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži troškove žalbenog postupka.

7. Na žalbe nije odgovoreno.

8. Žalbe su osnovane.

9. Ispitujući pobijane odluku u granicama razloga iznesenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst; dalje ZPP), u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a i članka 19. stavka 1. Ovršnog zakona (57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08; dalje OZ), koji se primjenjuju s obzirom na početak sudskog procesa 1. veljače 2012., kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju ujedno ukazuju i žalitelji jer su prvostupanjske odluke nerazumljive i nejasne te se ne mogu ispitati, osim toga u rješenju kojim je obijen prijedlog za odgodu ovrhe kao nepravovremen izostalo je obrazloženje odlučnih činjenica, a ujedno je i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na potrošački ugovor i razloge za odgodu ovrhe.

10. Iz prvostupanjskog postupka proizlazi:

- da su pravni prednik ovrhovoditeljice [obrt], [adresa]/[obrt], [adresa] kao kreditor i ovršenik te ŠĆ, kao korisnici kredita, 1. veljače 2007. sklopili Ugovor o kreditu s otplaćivanjem (jednokratni kredit), koji je osiguran Sporazumom o osiguranju potraživanja zasnivanjem založnog prava, ovjerenog i solemniziranog po Javnom bilježniku Dubravku Paravić iz Rijeke za iznos kredita od 78.000,00 eura, s kamatom od 7,25% godišnje, na 180 paušalnih mjesečnih obroka,

- da je na temelju Sporazumom o osiguranju potraživanja zasnivanjem založnog prava, kao ovršne isprave doneseno rješenje o ovrsi na nekretninama ovršenika - kč. br. [katastarska čestica] – Braće F – stambena zgrada kbr. 36 u površini od 201 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 9. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom, Etažno vlasništvo (E-9), trosobni stan broj 009, na 3. katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika, lođe, u ukupnoj površini od 65,84 m2,

- da je ovršenik kao tužitelj pred Općinskim sudom u Crikvenici, Stalna služba u Krku, pokrenuo parnični postupak pod poslovnim brojem P-25/16, radi ništetnosti Ugovora o kreditu kao i Sporazuma o založnom pravu prema Zakonu o deviznom poslovanju i Zakona o potrošačkom kreditiranju,

- da je sukladno prijedlogu ovršenika ovrha odgođena do pravomoćnog dovršetka parničnog postupka

- da je parnični postupak P-25/16 (novi broj P-1383/2016) pravomoćno dovršen povlačenjem, slijedom čega je ovršni postupak nastavljen,

- da je ovršenik kao tužitelj po osnovi Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima pokrenuo parnični postupak protiv ovrhovoditelja, kao tuženika, radi utvrđenja ništetnosti Ugovora i Sporazuma pred Općinskim sudom u Rijeci, pod poslovnim brojem P-2289/17, da je ovršni postupak odgođen do završetka predmetnog parničnog postupka i da je prvostupanjsko rješenje ukinuto odlukom Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj: 27 Gž Ovr-1101/2018-2 i vraćeno na ponovni postupak, nakon čega je prvostupanjski sud odbio prijedlog za odgodu ovrhe,

- da je na javnoj dražbi pred prvostupanjskim sudom prodana nekretnina ovršenika kupcu LĆ iz [adresa] i da su iste nekretnine kupcu dosuđene,

- da je prvostupanjski sud donio je rješenje poslovni broj: Ovr-336/2019 od 9. svibnja 2022., kojim je oglasio nevažećim dosudu predmetne nekretnine Kupcu LĆ iz [adresa] i nekretninu dosudio slijedećem kupcu TĆ iz [adresa] te da je prvostupanjsko rješenje o dosudi potvrđeno je rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: 18 Gž Ovr-267/2022-4 od 1. prosinca 2022., kao i da je u zemljišnim knjigama uknjiženo je pravo vlasništva kupca TĆ **.**.2023. (Z-2407/2023), a nekretnina je predana u posjed kupcu zaključkom suda prvog stupnja poslovni broj: Ovr-336/2019-105 od 8. veljače 2023.

- da je ovršenik 7. veljače 2023., dakle nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu podnio prijedlog za odgodu ovrhe po osnovi ništetnosti pojedinih odredaba potrošačkog ugovora i po ovom osnovu pokrenutog parničnog postupka pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem P-165/2023,

- da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za odgodu ovrhe kao nepravovremen, protiv kojeg se žali ovršenik i donio rješenje o namirenju protiv kojeg se žali ovrhovoditelj i ovršenik.

O žalbama ovršenika

11. Prvostupanjski sud odbija prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika kao nepravovremen jer više ne postoji predmet prodaje s obzirom da je izvršen upis prava vlasništva na nekretninama ovršenika u korist kupca TĆ i jer je ovršenik već ranije podnio prijedlog za odgodu ovrhu na temelju pokrenutog i pravomoćno završenog parničnog postupka pod poslovnim brojem P-2289/2017, a koju je sud pravomoćno odbio te donosi rješenje o namirenju kojim raspoređuje iznos kupovnine postignute prodajom nekretnine ovršenika.

11.1. Na temelju članka 68. OZ-a, postupak ovrhe smatra se dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe. Dovršenje ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje sud će utvrditi rješenjem. Pravo ovršenika na podnošenje prijedloga za odgodu nije vremenski ograničeno do prodaje ovršenikovih nekretnina, tim više što je postupak u fazi namirenja po ovršnoj ispravi u svezi koje je podnesena tužba radi utvrđenja ništetnosti pojedinih odredbi Ugovora o kreditu.

11.2. Prvostupanjski sud donio je predmetno rješenje bez obrazloženja kumulativnih pretpostavki za odgodu ovrhe propisanih člankom 65. stavkom 1. OZ-a, zatim nije naveo materijalno pravne propise koje je primijenio pri donošenju odluke niti se to može utvrditi iz teksta obrazloženja te je odbio prijedlog za odgodu ovrhe kao nepravovremen, iako je nepravovremenost procesna pretpostavka zbog koje se prijedlog stranke odbacuje pa je prvostupanjska odluka nejasna i nerazumljiva, bez navedenih odlučnih činjenica, zbog čega se ne može ispitati i čime je počinjena apsolutno bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, u svezi članka 19. stavka 1. OZ-a, na što ujedno osnovano u žalbi ukazuje ovršenik.

11.3. U odnosu na daljnje žalbene razloge koji se odnose na prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen prijedlog za odgodu ovrhe kao nepravovremen, kao i na rješenje o namirenju, osnovano se ovršenik ističe da je pokrenuo parnični postupak na temelju nepoštenih ugovornih odredbi pred prvostupanjskim sudom, koji se vodi pod poslovnim brojem P-165/2023 i da se ovaj parnični postupak temelji na drugim pravnim razlozima od razloga zbog kojih se vodio raniji parnični postupak pod poslovnim brojem: P-2289/2017. Naime, sukladno zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022., poslovni broj Su IV-87/2022, „ovršni sud je obvezan u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, slijedom čega sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, imaju po službenoj dužnosti obvezu paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno je li takav prigovor bio istaknut. Ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač (što bi se moglo zaključiti iz sadržaja ovršnih isprava i podataka u spisu predmeta), a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču, pribaviti Ugovor o kreditu na kojem ovrhovoditelj zasniva svoje potraživanje prema ovršeniku, (u ovom slučaju takav ugovor se nalazi u sudskom spisu), radi provjere radi li se o potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe. U slučaju potrebe sud može zakazati ročište, s tim da je obvezan izvijestiti potrošača o ništetnosti odredbi ugovora i posljedicama ništetnosti, a ako se potrošač izjasni da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odredbama (odricanje od zaštite) to treba unijeti u zapisnik ili sačiniti službenu zabilješku. U slučaju da se potrošač nije izjasnio takvo njegovo postupanje se ne može smatrati izjavom o odricanju, a ako ovršni sud ocijeni da su pojedine ugovorne odredbe ništetne, ovlašten je odbiti prijedlog za ovrhu (u cijelosti ili djelomično). U slučaju sumnje jesu li odredbe nepoštene sud će ovršenike uputiti u parnicu radi nedopuštenosti ovrhe, a dok se ne odluči je li ovrha dopuštena, ovršni sud će odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti.“

11.4. U konkretnom slučaju, ovrha je predložena na temelju ovršne isprave – Sporazuma o osiguranju potraživanja zasnivanjem založnog prava ovjerenog kod Javnog bilježnika Darka Paravića 12. siječnja 2012., pod poslovnim brojem: OV- 365/2012, odnosno na temelju javnobilježničkog akta, koji nije prošao sudsku kontrolu, a koja tražbina je nastala na temelju Ugovora o kreditu s otplaćivanjem (jednokratni kredit) te koji pravni posao je zaključeni između pravnog prednika ovrhovoditelja kao vjerovnika te FĆ i ŠĆ, kao korisnika kredita, iz čega proizlazi da je ovrha predložena na temelju ovršne javnobilježničke isprave koja nije prošla sudsku kontrolu, a predmetna tražbina proizlazi iz potrošačkog ugovora.

11.5. Dakle, iako Sporazum o osiguranju potraživanja zasnivanjem založnog prava, kao ovršna isprava, ne predstavlja potrošački ugovor, isti proizlazi iz potrošačkog ugovora, slijedom čega je prvostupanjski sud obvezan po službenoj dužnosti ispitati i utvrditi sadrži li predmetni Ugovor kreditu nepoštene (ništetne) odredbe jer o tome u ovoj fazi postupka ovisi visina tražbine ovrhovoditelja.

11.6. Prvostupanjski sud je u propustio izvršiti kontrolu ovršne isprave te u navedenom smislu ispitati razloge za odgodu ovrhe, odnosno postupka namirenja tražbine ovrhovoditelja te postupiti po obvezujućem pravnom zaključku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022., poslovni broj Su IV-87/2022, iako je dužnost suda i to bez obzira je li potrošač podnio tužbu zbog nepoštenosti ugovornih odredbi, preispitati sadrži li potrošački ugovor iz kojeg proizlazi ovršna isprava, a koji nije prošao sudsku kontrolu, nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe prema Zakonu o zaštiti potrošača, Zakonu o obveznim odnosima te načelu savjesnosti i poštenja kao temeljnom načelu obveznog prava pa su osnovani žalbeni navodi ovršenika istaknuti u žalbama od 14. veljače 2023 i od 27. travnja 2023.

O žalbama ovrhovoditeljice

12. Osnovano ovrhovoditeljica navodi da prvostupanjski sud donošenjem rješenja o namirenju počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer prvostupanjsko rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, odnosno o redu stjecanja založnog prava, da je izreka rješenje nerazumljiva i da proturječi ispravama u sudskom spisu.

12.1. Odredbom članka 107. stavak 1. OZ-a propisano je da se nakon namirenja tražbina iz članka 106. ovoga Zakona, namiruju se tražbine osigurane založnim pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha i naknada za osobne služnosti i druga prava koje prestaju prodajom, dok je odredbom stavka 3. propisano da vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namiruju se po redu stjecanja založnoga prava i prava na namirenje ovrhovoditelja, koji su predložili ovrhu odnosno po redu upisa u zemljišnu knjigu osobnih služnosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada se vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namiruju po time uspostavljenom prednosnom redu. Iz zemljišnoknjižnog uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 9. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom, Etažno vlasništvo (E-9), proizlazi da je založno pravo pravnog prednika ovrhovoditelja [obrt] uknjiženo 1. veljače 2007., pod brojem Z-1842/07, a založno pravo vjerovnice Republike Hrvatske 28. svibnja 2012., pod brojem Z-8091/12. pa je ovrhovoditelj stekao založno pravo i pravo na namirenje prije vjerovnice Republike Hrvatske. Kako je prvostupanjsko rješenje o namirenju suprotno zemljišnoknjižnom izvatku te nije obrazloženo u odnosu na odlučne činjenice i to u odnosu na red stjecanja založnih prava, a time i prava na namirenje, osnovane su žalbe ovrhovoditelja od 2. svibnja 2023. i od 18. svibnja 2023.

13. S obzirom da je prvostupanjski sud pri donošenju predmetnih rješenja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka, na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u svezi sa člankom 19. stavkom 1. OZ-a, uvažene su žalbe ovršenika od 14. veljače 2023 i od 27. travnja 2023. i žalbe ovrhovoditelja od 2. svibnja 2023. i od 18. svibnja 2023., kao osnovane, ukinuta su prvostupanjska rješenja: od 8. veljače 2023., poslovni broj: Ovr-336/2019-107 kojim je odbijen prijedlog za odgodu ovrhe kao nepravovremen, rješenje o namirenju od 20. travnja 2023., poslovni broj: Ovr- 336/2019 i rješenje o ispravku rješenja o namirenju od 11. svibnja 2023., poslovni broj: Ovr-336/2019 te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će prvenstveno odlučiti o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe meritornom odlukom koja treba biti obrazložena i donesena u skladu s ranije citiranim Zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022., vodeći računa da je ovršni postupak sada u fazi namirenja ovrhovoditelja i da je u tijeku incidentalni postupak za iseljenje ovršenika u okviru ovršnog postupka, koji se vodi između kupca kao ovrhovoditeljice i ovršenika i da između istih ne postoji obveznopravni odnos iz Ugovora o kreditu i Sporazuma o osiguranju potraživanja zasnivanjem založnog prava, te da ovrhovoditeljica u postupku iseljenja nema svojstvo trgovca, a ovršenik nema svojstvo potrošača pa se stoga na predmetni odnos i incidentalni postupak ne primjenjuje potrošačko pravo iz Zakona o zaštiti potrošača, kao niti Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima pa će prvostupanjski sud ispitati činjenice u odnosu na nepoštene ugovorne odredbe i uvjete za odgodu ovrhe po ovom osnovu samo u odnosu na postupak namirenja ovrhovoditelja, dok će u odnosu na ovrhu iseljenjem ovršenika ispitati ostale razloge navedene u prijedlogu za odgodu ovrhe (pravo na dom…). Nakon što donese odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe prvostupanjski sud će ovisno o toj odluci donijeti rješenje o namirenju, vodeći računa o odredbi stavka 107. stavka 3. OZ-a. U rješenju o namirenju prvostupanjski sud će odlučiti o žalbenim troškovima ovrhovoditeljice.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 25. veljače 2025.

Sutkinja

Lidija Klašnja-Petrović