Poslovni broj: P-1459/2024-6

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Opatija, M. Tita 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Mileni Ivančević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovensska ulica 24, OIB: 52848403362, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeke, protiv tuženika DŽ iz [adresa], 2340 D, zastupanog po punomoćnicima iz ZOU Poldan i dr. iz Rijeke, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 23. siječnja 2025. godine u nazočnosti pun. tužitelja Ivana Budisavljevića, odvjetnika u OD Vukić i partneri i pun. tuženika Ane Babić, odvjetnice u OD Poldan i dr. iz Rijeke, objavljene dana 24. veljače 2025. godine, temeljem odredbe članka 335 stavak 4 Zakona o parničnom postupku (ZPP),

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju iznos od 16.829,52 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom od 12. lipnja 2008. godine do isplate, sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja od 31.10.2008. do 30.6.2011. iznosi 14% godišnje, od 1.7.2011. do 31.7.2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1.1.2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku, da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.312,50 EUR, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari sud je donio i objavio presudu posl. br. P-679/16 30. studenog 2016., koja je djelomično ukinuta, a djelomično potvrđena, tako da je pravomoćna u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 113.816,91 HRK sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. lipnja 2008. do isplate, dok je u preostalom dijelu ukinuta prvostupanjska presuda odlukom Žup. suda u Zagrebu posl. br. Gž-3469/2021 od 3. rujna 2024. i vraćena na ponovno odlučivanje u stadij glavne rasprave.

2. U ponovljenom sudskom postupku tužitelj i dalje ustraje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, navodi, da je dana 26. srpnja 2007. godine, oko 18 sati, tuženik upravljao jahtom „Camelia“ i da je prolazio kroz tjesnac Mali Ždrelac, između otoka Ugljana i Pašmana, da je jarbol jahte bio viši od dozvoljenog ispod mosta tjesnaca, da je tužitelj udario jarbolom u luk mosta, da je tom prilikom došlo do puknuća i pada jarbola, što je uzrokovalo veliku materijalnu štetu na jahti, da je jahta upisana u Lučkoj kapetaniji Zadar u vlasništvo Erste&Steiermarkishe S-leasing d.o.o. Zagreb i u charteru društva Ankora d.o.o., Marina Dalmacija, da je tuženik počinio pomorski prekršaj iz čl. 995 st. 2 Pomorskog zakona, i da mu je izrečena prekršajna kazna od strane Lučke kapetanije Zadar, da iz obrazloženja prekršajnog naloga proizlazi, da je prekršaj počinio zbog nemara i krajnje nepažnje, a iz zapisnika o saslušanju tuženika, da proizlazi utvrđenje, da on osobno smatra svoju nepažnju uzrokom nesreće. Tužitelj u tužbi navodi, da je s unutrašnje strane jahte zalijepljena obavijest u kojoj je izričito navedeno, da je most Ždrelac prenizak, da bi se moglo proći ispod njega predmetnom jahtom, da je vlasniku jahte nastala šteta u iznosu od 240.618,97 kn, koju je tužitelja kao osiguratelj vlasniku naknadio na temelju police po kasko osiguranju br. 0601-04691098 od 23. ožujka 2007. godine, polica je sklopljena sa iznajmljivačem jahte Ankora d.o.o., a u korist vlasnika jahte i pokriva predmetni slučaj kao vrstu osiguranog slučaja, da je tužitelj temeljem police isplatio osiguraniku utuženi iznos 07. lipnja 2008. godine, i da je isplatom saznao stvarnu visinu štete iz štetnog događaja ,da tužiteljevo pravo za naknadu štete proizlazi iz odredbe čl. 963 Zakona o obveznim odnosima (ZOO), tj. temeljem pravnog odnosa subrogacije, stoga predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev.Kako je prvostupanjska presuda pravomoćna u djelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev,tužitelj je na ročištu dana 23.1.2025 uredio tužbeni zahtjev sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute i potražuje iznos od 16.829,52 Eur-a sa zakonskom zateznom kamatom,smatra da ima dovoljno materijalne dokumentacije priležeće spisu za utvrđenje merituma ove pravne stvari,međutim,da Žup.sud u ukidnoj odluci upire, da je potrebno provesti vještačenje na okolnost nastanka štete i visine,stoga predlaže i provođenje vještačenje po vještaku brodograđevne struke na iste okolnosti,kao i financijsko knjigovodstveno vještačenje sa zadaćom utvrđenja,koje iznose je tužitelj platio po kasko polici.

3. Tuženik navodi, da je predmetna jahta bila osigurana kasko osiguranjem, osporava visinu štete, jer, da tužitelj nije dokazao da bi njemu nastala šteta u iznosu koji potražuje, niti je dokazao, da je vlasniku jahte isplatio utuženi iznos, jer, da račun društva Schindlauer d.o.o., ispostavljen vlasniku jahte, nije dokaz, da bi tužitelj mogao potraživati utuženi iznos , da je tuženiku nepoznato u kakvoj vezi je tužitelj, vlasnik jahte i društvo Schindlauer d.o.o., protivi se provođenju vještačenja na temelju materijalne dokumentacije u spisu, jer da se radi o nevjerodostojnoj dokumentaciji, koja ne predstavlja relevantan dokaz, a prije pokretanja ovog postupka, da nije provedeno osiguranje dokaza i sada s odmakom od 18 godina, provoditi vještačenje je nesvrhovito,smatra ,da vještak ne bi mogao utvrditi niti jednu relevantnu činjenicu za utvrđenje a i nepoznato je, gdje se jahta nalazi. Tužitelj je stava, da sud treba cijeniti materijalnu dokumentaciju u spisu, kao i fotodokumentaciju koja je dostavljena uz podnesak od 16. svibnja 2016. ,kao dokaze za utvrđenje merituma.

4. U dokaznom postupku na okolnost utvrđenja spornih činjenica, uz suglasan prijedlog stranaka, sud je izvršio uvid u presliku prijave nezgode brodice (list 4-8 spisa), uvid u presliku prekršajnog naloga Lučke kapetanije (list 15-17 spisa), uvid u presliku zapisnika o saslušanju osumnjičenog, ovdje tuženika (list 18-19 spisa), uvid u presliku police kasko osiguranja br. 0601-04691098 (list 21 spis) od dana 23. ožujka 2007. godine kao početka osiguranja i s istekom osiguranja dana 23. ožujka 2008. godine, uvid u posebne odredbe police iz kojih proizlazi utvrđenje, da za kasko osiguranje osiguranik snosi za svaki osigurani slučaj odbitnu franšizu u visini 1.5000,00€, a da kod totalne štete franšiza otpada (list 22 spisa), uvid u presliku računa TD Schindlauer d.o.o., račun br. 047 za popravak jahte, od 06. svibnja 2008. godine, s datumom dospijeća 10. svibnja 2008. godine (list 25-27 spisa), ukupan iznos sa PDV-om je 306.822,64 kn, uvid u presliku naloga za plaćanje tužitelja kao platitelja primatelju Erste&Steiermarkishe S-leasing d.o.o. za štetu (list 153-154), uvid u izvješće o šteti potpisan od strane stalnog sudskog vještaka EŽ (list 155 spisa), pročitan je iskaz svjedoka EŽ na okolnost izvida štete, postojanja natpisa u kabini jedrilice, te da li ista smije ploviti tjesnacem u kojem se dogodila nesreća, a jedrilica ima visinu jarbola 16,5 m (list 197-200 spisa), dok je sud odbio daljnje provođenje dokaza saslušanjem tuženika kao stranke, na okolnost nastanka štetnog događaja i obima štete,jer, sud ovaj dokaz drži suvišnim i nepotrebnim, jer ima dovoljno dokaza na temelju kojih je moguće utvrditi meritum ove pravne stvari ,a to je materijalna dokumentacija naprijed cit.,koja prileži spisu,te svako daljnje zakazivanje ročišta radi provođenja dokaza saslušanjem tuženika kao stranke ,nepotrebno odugovlači postupak i stvaraju se nepotrebni troškovi. Sud je odbio provođenje predloženih dokaza vještačenjem po vještaku brodograđevne struke i financijske struke, na okolnosti kako predlaže tužitelj,jer tužitelj smatra ,da je vještačenje moguće provesti na temelju dokumentacije u spisu,stoga sud provođenje ovih dokaza cijeni nesvrhovitim i nekonomičnim,osim toga nije niti poznato gdje se nalazi predmetna jahta,kako navodi tuženik. Nastavno ,Žup.sud u ukidnoj odluci,vratio je ponovno odlučivanje u ovome predmetu u stadij glavne rasprave, bez obzira na odredbu čl.108 st.1 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku(NN.80/2022),pa u ovome stadiju postupka nije niti moguće predlagati nove dokaze,na okolnost utvrđenja činjenica,koje su tužitelju bile poznate još u tijeku prethodnog postupka.

4.1. Uvidom u presliku prijave nezgode brodice Lučke kapetanije Zadar, sud utvrđuje, da je šteta nastala na kompletnom jarbolu s opremom, ogradi, ulazu u brod, oštećen je bio stol u kokpitu, upravljački dio kormila, interijer kabine, dio trupa broda po desnoj strani, da se nezgoda desila u tjesnacu Ždrelac ispod mosta s južne strane 26. srpnja 2007. godine oko 18 sati, zapovjednik brodice bio je tuženik sa još 4 putnika, što je razvidno iz popisa posade broda i putnika (list 9 spisa).

4.2. Uvidom u prekršajni nalog Lučke kapetanije Zadar (list 15-17 spisa), sud utvrđuje, da je tuženik prekršajno kažnjen zbog prekršaja iz čl. 995 st. 2 u vezi čl. 64 Pomorskog zakonika, novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kn, iz obrazloženja presude sud utvrđuje, da je prekršaj počinjen iz nemara i krajnje nepažnje

4.3. Uvidom u zapisnik o saslušanju osumnjičenog, odnosno ovdje tuženika, Lučke kapetanije Zadar od 27. srpnja 2007. godine, sud utvrđuje, da je iskazao, da ima 10 godina iskustva upravljajući takvim plovilom, nije imao pomorskih nezgoda, da mu je radi velike vrućine pozlilo te je jednostavno previdio, da je visine jarbola jahte veća od visine mosta, da nije imao informaciju od chartera kojom visinom jarbola može proći ispod mosta.

4.4. Iz iskaza svjedoka EŽ u bitnome proizlazi, da su mu okolnosti poznate iz štetnog događaja, jer je kao vještak pregledao brod nakon pada jarbola u Marini Dalmacija u Sukošanu, to je bilo dan ili dva nakon štetnog događaja, fotografirao je brod, sačinio vještački nalaz, utvrdio obim štete, visinu štete vještačio je temeljem iskustva kao vještak, znade koliko je potrebno vremena za popravak broda i nabavku novog materijala, u štetnom događaju nije bio samo razbijen jarbol, bila je šteta na ulazu u brod, kormilarskom uređaju, ogradi, trupu, šteta je nastala od pada jarbola, tuženik u vrijeme kada je on pregledavao brod, nalazio se u bolnici, jedan dio materijala za popravak broda bio je iz tvornice Benetaux iz Francuske, koja je proizvela brod, jarbol je došao iz tvornice koja radi jarbole, na izradu jarbola čekalo se prilično dugo, ponudu za izračun cijene za bimini tražio je od jedne tvrtke iz Biograda, Argola d.o.o., cijenu ograde vidio je u svakoj opremi nautičke opreme, vještački nalaz dostavio je Wiener osiguranju, poznat mu je račun 047 firme Schindlauer iz Sukošana (na listu 25-27 spisa), koliko se sjeća, isti je bio smanjen u odnosu na ponudu i zna, da je šteta isplaćena u dva navrata, jer je u to vrijeme bio zaposlenik firme Yacht-pool d.o.o., koja je u to vrijeme bila posrednik u osiguranju, pa je stoga bio uključen u cjelokupni postupak likvidacije štete i dostavljene su mu kopije uplate iznosa štete, te je decidirano iskazao, da su nalozi na (listu 153 i 154 spisa), koji su mu dani na uvid, dokaz o plaćanju štete, a o kojima je upravo on i govorio, u vještačkom nalazu sačinio je obim štete, sve je potkrijepio fotodokumentacijom , brod je pregledao i prije štetnog događaja, jer su preuzeli rizik osiguranja, a čim su preuzeli rizik, onda su preuzeli i sredstvo, a to je bio predmetni brod, ne može se precizno očitovati ,kada je brod pregledan, samo zna, da je to bilo prije štetnog događaja, vještačio je dinamiku nastanka štete i utvrdio , da od udarca jarbolom u most može nastati takvo oštećenje i da su oštećenja nastupila upravo od udarca jarbolom u most, šteta na brodu nije bila posljedica nekog drugog štetnog događaja,vještačio je i visinu štete,kako je već iskazao, da svaki gost koji dolazi iznajmiti brod, najprije brod pregleda, radi primopredaje, kako bi utvrdio činjenično stanje na brodu, da su predviđene sankcije sankcije za slučaj da se izvrši primopredaja broda za najam, bez prethodnog pregleda broda.

4.5. Tuženik je prigovorio iskazu svjedoka u dijelu u kojem svjedok iskazuje, da platni nalozi na listu 153 i 154 spisa, odnose se na predmetnu štetu, jer, da svjedok nije vršio uplatu i nema neposrednog saznanja, da je osiguratelj oštećenome platio štetu, a od toga je proteklo 8-9 godina, dalje navodi, da tuženiku nije omogućeno sudjelovati u procjeni štete pregledom broda, da račun koji dostavlja tužitelj ne predstavlja stvarnu visinu štete, jer, da procjena koju je dostavio tužitelj, nije pravno relevantan dokaz za utvrđenje visine štete, da iz dostavljenih kasko Uvjeta osiguranja proizlazi, da su pokrivene štete koje je prouzročio i voditelj brodice, stoga, ako je tužitelj nešto platio što nije trebao platiti, nema osnova to potraživati, jer, da po uvjetima iz čl. 4.4.1 za isplatu štete po kasko polici, predmetna šteta je bila isključena, tuženik smatra, da nisu ispunjeni uvjeti niti za regresnu isplatu temeljem odredbe čl. 723 Pomorskog zakonika i čl. 91 ZOO-a.

4.6. Pun. tužitelja navodi, da tuženik nije niti mogao sudjelovati u izvidu štete, jer je zadobio teške tjelesne ozlijede i nalazio se u bolnici, svjedoku EŽ su te okolnosti poznate, jer je u to vrijeme bio zaposlenik TD Yacht-pool d.o.o., koji su bili zastupnici u osiguranju i sudjelovao je u likvidaciji štete, kao vještak vršio je procjenu štete, te su mu i po toj osnovi poznati svi parametri oko predmetne štete, tužitelj se protivi saslušanju tuženika, jer bi to samo dalje stvaralo nepotrebne troškove, s obzirom da isti prebiva u [adresa], a u prekršajnom postupku je izričito priznao krivnju za nastanak štetnog događaja, dalje navodi, da je ova parnica regresna parnica, a nije parnica koja proizlazi iz zahtjeva za isplatu štete po polici, da se tužitelj po zakonu subrogirao u pravnu poziciju svog osiguranika.

5. Na temelju ocjene provedenih dokaza, svakog posebno i svih zajedno, sud utvrđuje, da je tužitelj dokazao osnovanost činjenica u tužbi i tužbenom zahtjevu. Između parničnih stranaka nije sporno, da je zaključen Ugovor o osiguranju po kasko polici za jahtu „Camelia“ u vlasništvu Erste&Steiermarkische S-Leasing d.o.o., polica br. [broj police]-04691098, početak osiguranja je 23. ožujka 2007. godine u 12,00 sati, istek osiguranja je 23. ožujka 2008. godine u 12,00 sati, kasko osiguranje ugovoreno je sa odbitnom franšizom od 1.500,00€, a ukupna osigurana svota bez PDV-a iznosi 202.745,00€ u kunskoj protuvrijednosti od 1.494.867,03 kn, sve sukladno uvjetima Yacht pool osiguranja od odgovornosti, koji je posrednik u osiguranju. Uvidom u predmetnu policu osiguranja (list 21 spisa), sud utvrđuje, da je ugovaratelj osiguranja TD Ankora d.o.o., da je osigurana zakonska odgovornost proizašla iz držanja, posjedovanja i korištenja plovila, navedenog u Ugovoru o osiguranju. Uvidom u posebne odredbe Yacht pool police osiguranika, sud utvrđuje, da kod totalne štete franšiza otpada, plaćena je ukupna godišnja premija pri bonusu od 40% u iznosu od 1.801,06€ u kunskoj protuvrijednosti od 13.282,89 kn na ime primatelja, ovdje tužitelja (list 24 spisa). Uvidom u zapisnik o saslušanju osumnjičenog JŽ iz Modlinger Austria, pred Lučkom kapetanijom Zadar, glede kritičnog događaja (list 18 i 19 spisa), sud utvrđuje, da je tuženik iskazao, da je previdio, da je visina jarbola jahte veća od visine mosta, da nije imao informaciju od chartera, da ne može plovilom proći ispod mosta, da je uzrok nezgode njegova nedovoljna pažnja. Uvidom u prekršajni nalog Lučke kapetanije Zadar od 27. srpnja 2007. godine (list 15-17 spisa), sud utvrđuje, da je tamo okrivljeni, a ovdje tuženik, oglašen krivim, jer, da je propustom dužne pažnje, udario jarbolom u luk mosta u tjesnacu Mali ždralac i da je tom prilikom došlo do puknuća jarbola i pada jarbola na skipera, koji je zadobio teže tjelesne ozlijede, da je počinio pomorski prekršaj iz čl. 995 st. 2 u svezi čl. 64 Pomorskog zakonika, te je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kn. Cijeneći iskaz tuženika, a tamo okrivljenika, koji je dan pred Lučkom kapetanijom u Zadru, sud utvrđuje, da prilikom upravljanja jahtom nije upotrijebio dužnu pažnju prilikom prolaza kroz tjesnac Mali ždralac, i da je iz tog razloga udario jarbolom u luk mosta, što ima za posljedicu štetu nastalu na jahti „Camelia“, koja je opisana u zapisniku Lučke kapetanije Zadar, po obimu i veličini oštećenja (list 4-8 spisa).

6. Iz iskaza svjedoka EŽ, u bitnome proizlazi, da je stalni sudski vještak za plovila, predmetni brod pregledao je u marini Dalmacija u Sukošanu, neposredno nakon pada jarbola, utvrdio je sva oštećenja, izvršio je fotografiranje broda (koje fotografije se nalaze na listu 157-177 spisa), utvrdio je obim štete i dao procjenu visine štete, mišljenje je dao temeljem svojeg vještačkog znanja i iskustva, jer zna koliko je potrebno vremena za popravak takvog oštećenja, kao i nabavku materijala, jer nije bio oštećen samo jarbol, da je bilo štete na ulazu u brod, kormilarskom uređaju, na ogradi, na trupu, sve od pada jarbola, u momentu pada jarbola nikoga nije bilo na kormilu, bio je uključen auto pilot, identičan iskaz dao mu je i tuženik i vođa chartera iz tvrtke Masterjachting, tuženik nije bio nazočan pregledu broda, jer je bio u bolnici, račun broj 047 TD Schindlauer iz Sukošana vidio je, i visina računa i stavke u računu, koje se odnose na popravak broda, u cijelosti odgovaraju stvarnom obimu i visini štete, bio je uključen u sve što se dešavalo s brodom i plaćanjem štete, kao i obimom i popravkom štete, jer je bio i zaposlenik TD Yacht pool, koje je bilo posrednik u osiguranju i stoga je bio uključen u cjelokupni postupak likvidacije štete, sačinio je izvješće o šteti (na listu 155 spisa), u kojem je sažet predmet štete, brod je vidio i prije štetnog događaja, jer, kada su preuzimali rizik osiguranja, s obzirom, da su bili posrednici u osiguranju, tada su morali pregledati sva sredstva koja su se osiguravala, te je pregledao i predmetni brod, precizno ne zna koliko vremena prije, ali niti jedan brod nije mogao ići u charter, a da ne bi bio pregledan, utvrdio je kao sudski vještak i dinamiku nastanka štete, da uslijed takvog udarca jarbolom u most je mogla nastupiti upravo takva šteta kakva je nastupila na brodu, prilikom primopredaje broda, kada je tuženik došao iznajmiti brod, i on je osobno pregledao brod, brod mora biti zdrav i čitav za iznajmljivanje, jer, da je sankcionirano iznajmljivanje broda bez prethodnog pregleda broda, svjedoku je poznato, da je izvršena isplata štete od strane osiguratelja, vlasniku broda, sa odbitnom franšizom od 1.500,00€ u kunskoj protuvrijednosti, zna, da je plaćena akontacija, a potom nakon ispostave računa od strane TD Schindlauer, koja je vršila popravak broda, šteta je plaćena u cijelosti.

7. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu ovog svjedoka, njegov iskaz potkrijepljen je u cijelosti materijalnom dokumentacijom u spisu, a to je izvid štete, fotografije, obračun štete i nalozi iz kojih je razvidno, da je utuženi račun plaćen 21. prosinca 2007. godine i 11. lipnja 2008. godine, vlasniku broda netbankingom, a platitelj je Kvarner Wienna Inusurance Group d.d., njegov iskaz sud cijeni uvjerljivim, svjedok je vjerno opisao cijeli postupak kojeg se sjeća, vezano za pregled broda, i prije štetnog događaja i nakon štetnog događaja, obima oštećenja, i sačinio je vještački nalaz i mišljenje glede dinamike nastanka nezgode i štete, obima i visine štete, te sud drži, da nema razloga ne vjerovati iskazu ovog svjedoka, jer je njegov iskaz u cijelosti potkrijepljen naprijed citiranom materijalnom dokumentacijom.

8. Iz preslike obavijesti (list 20 spisa), koja se nalazi u brodu, sud utvrđuje, da brod nije mogao ploviti kroz tjesnac Ždrelac, te iskaz tuženika u tome dijelu koji je dao Lučkoj kapetaniji u Zadri, da nije bio informiran, da brod ne može ploviti sa takvim jarbolom kroz tjesnac, ne bi bio uvjerljiv, protivan je citiranoj materijalnoj dokumentaciji – obavijesti o nemogućnosti plovidbe broda kroz tjesnac, stoga sud utvrđuje, da nije tuženik postupio sa dužnom pažnjom prilikom upravljanja brodom, te je odgovoran za nastanak štetnog događaja, osim toga, i iz njegovog iskaza pred Lučkom kapetanijom Zadar proizlazi utvrđenje, da njegova nedovoljna pažnja je razlog ovog događaja, jer, da je jednostavno previdio visinu jarbola od visine mosta u tjesnacu.

9. Odredba čl. 1045 st. 1 Zakona o obveznim odnosima (ZOO), normira, da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi, osim, ako ne dokaže, da je šteta nastala bez njegove krivnje, čl. 1049 st. 1 ZOO-a, normira, da krivnja postoji kada je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom. Tuženik tijekom postupka navodi, da tužitelj nije dokazao, da predmetni događaj predstavlja osigurani slučaj temeljem zaključene kasko police, pa da bi stoga imao pravo regresa prema tuženiku kao voditelju brodice, osporava zakonsku subrogaciju, jer, da odredba čl. 723 Pomorskog zakonika, nije primjenjiva na konkretan slučaj, bez da se utvrde uvjeti kasko osiguranja, odnosno, da li je predmetni slučaj bio pokriven policom kasko osiguranja i da li postoji po toj polici, pravo osiguratelja na regres prema trećoj osobi. Uvidom u Uvjete za kasko osiguranje brodica i jahti Yacht pool (list 182-186 spisa), sud utvrđuje, da je odredbom čl. 1.1.1. regulirano, da ukoliko iz police osiguranja ne proizlazi drugačije, osigurani su brodica ili jahta sa svim fiksno ugrađenim dijelovima, uključivo sa pogonskim agregatom, strojnim uređajima, tehničkom i nautičkom opremom i priborom. Točkom 4.4.1. Uvjeta, regulirano je, da iz obuhvata osiguranja isključene su štete zbog hotimične i/ili grube nepažnje od strane osiguranika – voditelja brodice ili jahte i suputnika. Po stavu ovog suda, predmetnom kasko policom, ne bi bila pokrivena nastala šteta, jer sud utvrđuje, da je nastala nepažnjom voditelja brodice tj. tuženika, pri čemu je irelevantno, da li se radi o hotimičnoj ili gruboj nepažnji, kroz naprijed cit. odredbu 4.4.1. Uvjeta, a kroz primjenu čl. 1049. st. 1 ZOO-a, štetnik je dužan naknaditi štetu, ako je istu prouzročio namjerno ili nepažnjom, stoga, po utvrđenju suda, tuženik je odgovoran za nastanak štetnog događaja. Međutim, nastalu štetu naknadio je tužitelj, kao osiguratelj, vlasniku brodice i uz primjenu odredbe čl. 723 st. 1 Pomorskog zakonika, ima pravo zakonske subrogacije, koja odredba normira, da isplatom naknade iz osiguranja, sva prava iz osiguranja trećim osobama, nastala u vezi sa štetom, za koju je naknada isplaćena, prelaze na osiguratelja, najviše do isplaćene svote.

10. Sud je tužitelju na dosuđeni iznos dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od 12. lipnja 2008. godine do isplate, kroz primjenu odredbe čl. 29 st.1 Zakona o obveznim odnosima, koja odredba regulira, da dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate, visina kamatne stope regulirana je odredbom čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, dok je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu utuženog iznosa za koji utvrđuje, da je osnovan prigovor zastare potraživanja, sve kako je naprijed obrazloženo.

11. Na temelju svega naprijed iznesenog, sud je presudio kao u izreci.

12. Sud je tužitelju priznao trošak sukladno uspjehu u sporu, kroz primjenu odredbe čl. 154 st. 2 i 155 ZPP-a. Odredba čl. 154. st. 2 ZPP-a, normira, da, ako stranka djelomično uspije u parnici, sud može s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umješaču razmjeran dio troškova, odredba čl. 155 st. 1 ZPP-a, normira, da pri odlučivanju koji će se troškovi stranci nadoknaditi, sud će uzeti u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud utvrđujući brižljivo sve okolnosti. Tužitelj prema troškovniku na listu 287 spisa, potražuje trošak sastava tužbe po pun. odvjetniku u iznosu od 500,00 EUR, , Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Tarifa), trošak sastava žalbe od 18. siječnja 2013. godine u iznosu 250,00 EUR, Tbr. 5 Tarife, trošak sastava žalbe protiv presude u iznosu od 750,00 EUR, trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 500,00 EUR, trošak sastava revizije od 12. veljače 2019. u iznosu od 750,00 EUR, trošak pristupa na ročišta po pun. odvjetniku, Tbr. 9/1 i 9/2 Tarife, i to po 500,00 za pristup na ročišta 26. travnja 2016. godine i 25. kolovoza 2016. godine te za pristup na ročište 23. siječnja 2025. iznos od 250,00 EUR, trošak sastava 2 obrazložena podneska, svaki podnesak u iznosu od 500,00 EUR, Tbr. 8/1 Tarife (podnesci od 16. svibnja 2016. i 1. kolovoza 2016.), sve uvećano za 25% PDV-a, Tbr. 46 Tarife, za iznos od 1.250,00 EUR, sveukupno 6.250,00 EUR. Prema uspjehu u sporu od 53%, sukladno naprijed cit. odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a, sud je tužitelju dosudio trošak u iznosu od 3.312,50 EUR.

13. Temeljem odredbe čl. 151 st. 3 ZPP-a (NN 70/2019, 80/2022), parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnog troška sud odlučuje na prijedlog stranke. Sud je tužitelju na tako dosuđeni trošak dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate, sve kao u troškovniku i kroz primjenu odredbe čl. 30 st. 3 Ovršnog zakona, koja odredba regulira, da na prijedlog ovrhovoditelja sud će odrediti naplatu zatezne kamate na troškove ovršnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi, od dana kada su ti troškovi učinjeni odnosno naplaćeni, pa do dana naplate, visina kamatne stope regulirana je odredbom stavka čl. 29 st. 2. i 8 Zakona o obveznim odnosima.

U Opatiji, 24. veljače 2025.

S U D A C:

Milena Ivančević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika