Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Broj: Pp-3695/2022-11
Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sucu Snježani Marijanović, uz sudjelovanje Jasminke Modrić kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv 1. okr. pravne osobe Poliklinika Osijek d.o.o., zbog prekršaja iz čl. 229. st.1. t. 1. i t. 14. i čl. 228. st. 1. t. 1.Zakona o radu („Narodne novine“, brojevi: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), te čl.172. st.2. t.5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, brojevi: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19) i 2. okr. odgovorne osobe UL kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz čl.229. st.2. u svezi st.1. t.1. i 14. i čl. 228. st. 2. u svezi st. 1. t. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, brojevi: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22,46/23,64/23) i čl.172. st.3. u svezi st.2. t.4. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, brojevi: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19)u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata Osijek, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: 116-02/22-01/5972, Urbroj: 443-02-01-10-22-7 od 3. studenoga 2022. nakon završene glavne i javne rasprave održane 19. veljače 2025. u nazočnosti braniteljice okrivljenih, Lucije Matić odvjetnice iz Osijeka, te odsutnosti okrivljenih, kao i punomoćnika ovlaštenog tužitelja, javno objavljene 24. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I/
Na temelju čl.181.t.5.Prekršajnog zakona Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), protiv
1.okr. pravne osobe: POLIKLINIKA OSIJEK d.o.o. sa sjedištem u [adresa], MBS: 030207253, prekršajno nekažnjavana,
2.okr. UL odgovorna osoba u pravnoj osobi, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavan,
o d b i j a s e o p t u ž b a
da nisu prijavu tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za osiguranika JL u [adresa] izvršili u propisanom roku u skladu s čl. 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju u svezi čl. 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje budući su dostavili prijavu HZMO dana 11. lipnja 2019., koja prijava je odbijena te nije izvršena korekcija prijave u roku od 24 sata, a najkasnije 12. lipnja 2019, već 1. srpnja 2019,
čime bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl. 112. st. 1. toč. 2., a kažnjiv po čl. 172. st.2. toč.4. Zakona o mirovinskom osiguranju, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.112. st.1. toč.2., a kažnjiv po čl. 172. st. 3. u svezi st. 2. toč.4. Zakona o mirovinskom osiguranju.
II/
Temeljem čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
1.okr. pravna osoba POLIKLINIKA OSIJEK d.o.o. i 2. okr. odgovorna osoba SL ( ostali osobni podaci gore navedeni)
OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE
da su sklopili ugovor o radu s radnikom ČL **.**.2022. za rad u dopunskom radnom vremenu s nepunim radnim vremenom do 8 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje protivno čl. 61 st. 3. Zakona o radu, dakle bez suglasnosti poslodavca kod kojeg radnik radi u punom radnom vremenu,
čime bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl. 61. st. 3. a kažnjiv po čl. 229. st. 1. t.14. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl. 61. st. 3., a kažnjiv po čl. 229. st. 2. u svezi st. 1.t. 14. Zakona o radu,
III/
I. Na temelju čl.183. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
1.okr. pravna osoba POLIKLINIKA OSIJEK d.o.o. i 2. okr. odgovorna osoba SL ( ostali osobni podaci gore navedeni)
k r i v i s u
II. što 1. okr. pravna osoba kao poslodavac i 2. okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, dana 24. listopada 2022. nisu za radnike CL i JL ČL vodili evidenciju o radu na propisan način u skladu s čl. 5. Zakona o radu, u svezi čl. 3. i 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima budući za radnika CL dana 1. rujna 2020 (dan sklapanja ugovora o radu) te za radnika ČL dana 11. lipnja 2019. (dan sklapanja ugovora o radu) u Osijeku nisu evidentirali podatak o mirovinskom stažu radnika CL i JL do početka njihovog rada kod okrivljenih kao poslodavca,
III. čime su postupili suprotno odredbi čl. 5. Zakona o radu a u svezi s odredbom čl. 3. i 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, te počinili prekršaj kažnjiv za 1. okr. pravnu osobu prema odredbi čl. 229. st. 1. t. 1. Zakona o radu a za 2. okr. odgovornu osobu kažnjiv po čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. t. 1. istog Zakona,
IV. što 1. okr. pravna osoba kao poslodavac nisu sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme sukladno čl. 12. Zakona o radu budući su sklopili uzastopni ugovor o radu s radnikom FL u [adresa] **.**.2021. a u ugovoru o radu sklopljenim na određeno vrijeme nisu naveli objektivni razlog zbog kojeg su isti sklopljeni na određeno vrijeme,
V. čime bi 1. okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.12., a kažnjiv po čl. 228.st.1.t.1. Zakona o radu, a 2. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.12, a kažnjiv po čl.228. st. 2. u svezi st.1.t.1. Zakona o radu,
VI. pa im se za prekršaje činjenično i pravno opisane pod točkom II. do III te IV do V. temeljem citiranih članaka navedenog Zakona, a uz primjenu čl. 33. i čl. 37. Prekršajnog zakona, u t v r đ u j e
1. okr. pravnoj osobi:
za prekršajno djelo činjenično i pravno opisano u t. II. do III. NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.100,00 eura (slovima: tisućustoeura),
za prekršajno djelo činjenično i pravno opisano u t. IV. do V NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.100,00 eura (slovima:tisućustoeura).
2. okr. odgovornoj osobi:
za prekršajno djelo činjenično i pravno opisano u t. II. do III. NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (slovima: tristoeura),
za prekršajno djelo činjenično i pravno opisano u t. IV. do V. NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (slovima: tristoeura),
VII. Temeljem čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima se za prekršaje opisane u t. II. do III., te IV. do V.,
i z r i č e
1. okr. pravnoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 2.200,00 eura (slovima: dvijetisućedvjestoeura)
2. odgovornoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 600,00 eura (slovima: šestoeura)
VIII. Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
IX. Na temelju čl.183.Prekršajnog zakona okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene im novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
X. Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 2. točka 1. i 3. i st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni svaki ponaosob naknaditi paušalni trošak postupka u iznosu od 15,00 eura (petnaesteura) u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa kao tužitelj podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenih zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Naredbom Ureda predsjednice broj: 48. Su-34/2024-29 od 25. ožujka 2024. neriješeni prekršajni predmeti dodijeljeni su ponovno automatskom dodjelom, slijedom čega se postupak u ovom prekršajnom predmetu protiv 1. okr. pravne osobe Poliklinika Osijek d.o.o. i 2. okr. odgovorne osobe SL proveo ispočetka.
3. U zajedničkoj pisanoj obrani okrivljenici poriču počinjenje prekršaja navedenih pod točkama I. III i IV optužbe koji im se stavlja na teret i priznaju počinjenje prekršaja pod t. II . Nastavno u odnosu na t. I optužbe izjavljuju da je čl. 3. st. 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima propisano: „poslodavac je dužan voditi i druge podatke o kojima ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (mirovinski staž do početka rada kod poslodavca). Prema tome činjenično nije sporno kako se podaci u ukupnom mirovinskom stažu do početka rada kod Poslodavca moraju voditi, ali samo ako o tome ovisi ostvarenje nekih prava iz radnog odnosa. Ovi podaci za predmetne radnike nisu vođeni jer o tim podacima nije ovisila visina plaće niti jednog od radnika kao ni druga materijalna prava koja radnici ostvaruju. Svi podaci koji su u Pravilniku navedeni kao obvezni su transparentno vođeni. Napominju kako su za sve radnike koje Poslodavac zapošljava, pa tako i za CL i JL plaće ugovorene u fiksnom iznosu, pa obzirom da je propisana fiksna plaća, radnicima ne ovisi ostvarenje bilo kojeg drugog materijalnog prava iz radnog odnosa. Ugovorena plaća mijenja se isključivo aneksom ugovora ili novim ugovorom o radu. Navedeni prekršaj uopće nije prekršaj koji bi bio kažnjiv po čl. 229. st. 1. t. 1. i st. 2. Zakona o radu budući da je poslodavac vodo evidenciju na način kako je ista predviđena zakonskim i podzakonskim propisima. Dakle, tvrdnja da je poslodavac trebao evidentirati podatke o ukupnom mirovinskom stažu do početka rada je pogrešna iz razloga što se ista obveza ne odnosi na poslodavca kod kojega ni jedno materijalno pravo ne ovisi o ukupnom ostvarenom mirovinskom stažu. Ne spore u odnosu na t. II optužbe da prilikom sklapanja Ugovora o radu s radnikom CL dana 31. prosinca 2021. nisu naveli objektivan razlog zbog kojega se taj Ugovor o radu produžuje, a napominju kako je dr. CL radnik koji je u punoj starosnoj mirovini te je kod 1. okr. obavljao poslove doktora medicine uz mirovinu. Ugovor o radu je nastao suglasnom voljom 1. okr. i dr. CL i ugovor o radu je produljen na obostranu želju sve dok dr. CL bude u mogućnosti raditi zbog svoje starije dobi i činjenice da se već nalazi u mirovini. Na opisani način radniku nisu ni uskraćena ni umanjena nikakva prava budući da se konkretan radnik već nalazi u mirovini niti je postojala opasnosti da bi neko od prava bilo uskraćeno navođenjem ili nenavođenjem razloga zbog kojega se ugovor o radu na određeno vrijeme produžuje. Mole sud da ih stoga za ovaj prekršaj oslobode od kazne budući u konkretnom slučaju nije nastala nikakva šteta. U odnosu na prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 4. i st 3. Zakona o mirovinskom osiguranja ističu da je u konkretnom slučaju nastupila zastara prekršajnog progona 12. lipnja 2023. U odnosu na prekršaj iz čl. 229. st. 1. t. 14. Zakona o radu ističu da su sa dr. JL **.**.2022. sklopili Ugovor o radu u dopunskom radnom vremenu bez suglasnosti njegovog matičnog poslodavca, međutim u međuvremenu je izmijenjen Zakon o radu točnije od 1.1. siječnja 2023. te više ne postoji obveza traženja suglasnosti radnika za dopunski rad niti je Zakonom o radu više predviđen kao prekršaj za zapošljavanje radnika na dopunskom radu bez suglasnosti matičnog poslodavca, pa se pozivanju na načelo primjene blažeg propisa iz čl. 3. Prekršajnog zakona i mole sud da ih oslobodi krivnje.
4. U dokaznom postupku sud je pročitao pisanu obranu okrivljenih, saslušao svjedokinju ĐL, višu inspektoricu rada, pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru 3. studenoga 2022. i 24.10.2022., list broj 5 do 12 spisa, pročitao Ugovor o radu te dodatak Ugovora o radu, list broj 13 do 15 spisa, izvršio uvidu u prijavu o početku osiguranja HZMO-a, evidenciju o radnicima, list broj 16 do 19 spisa, pročitao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme između Poliklinike Osijeka i JL, list broj 20 i 21 spisa, izvršio uvid u Obavijest po čl. 109. a st. 1. Prekršajnog zakona na ime okrivljenih i Izvadak i prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH na ime okrivljenih.
5. Iz iskaza svjedokinje ĐL proizlazi da je kritične zgode temeljem predstavke izvršila inspekcijski nadzor nad 1. okr. pravnom osobom Poliklinika Osijek d.o.o. a nakon obavljenog nadzora zatražila je još i radno pravnu dokumentaciju temeljem koje su utvrdili određene nepravilnosti nadziranog poslodavca. Isti su se vezano za isplatu plaća pozivali na kolektivni ugovor o zdravstvu koji u svom odredbama sadrži 0,5% na ostvaren radni staž tako da je u evidenciji o radnicima bilo nužno evidentirati podatak o mirovinskom stažu do početka rada kod poslodavca što oni nisu učinili, nadalje uvidom u dokumentaciju utvrdili su da je sa radnikom CL u [adresa] sklopljen uzastopni Ugovor o radu, a da se u njemu ne navodi objektivni razlog za sklapanje takvog ugovora. Nadalje okrivljenici kao poslodavci sa radnikom JL su 05.07.2022. sklopili Ugovor o radu s dopunskim radnim vremenom s nepunim radnim vremenom do 8 sati tjedno a da je suglasnost poslodavca KBC Osijek istekla 03.07..2022. dakle isti nisu imali suglasnost poslodavca KBC Osijek kod kojeg radnik JL je radio u punom radnom vremenu što su sve evidentirali u zapisniku o inspekcijskom nadzoru. Temeljem obavljenog nadzora JL je otpušten iz KBC Osijek.
6. Na upit braniteljice okrivljenih da li su radnici JL i CL imali manju plaću nego što bi trebali imati po Kolektivnom ugovoru ista izjavljuje da nije utvrđivala visinu plaće nego je utvrdila nepravilnosti a to je da isti nisu evidentirali podatak o mirovinskom stažu radnika do početka rada kod okrivljenih što su bili dužni učiniti. To je osobno pravo okrivljenih a da bi se to utvrdilo poslodavac mora voditi evidenciju o mirovinskom stažu radnika.
U odnosu na glavi I. izreke presude
7. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke na osnovu kojih bi se okrivljenike moglo proglasiti krivima za prekršaj iz čl. 172.st.2.t.4. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju, obzirom da je sukladno čl. 181.st.1.t.5. Prekršajnog zakona, utvrđeno postojanje okolnosti koje isključuju prekršajni progon. Naime,odredbom čl. 13.a Prekršajnog zakona propisano je da zastara prekršajnog progona počinje teći danom kad je prekršaj počinjen.
8. Okrivljenicima se optužbom stavlja na teret da nisu prijavu tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za osiguranika JL u [adresa] izvršili u propisanom roku u skladu s čl. 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju u svezi čl. 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje budući su dostavili prijavu HZMO dana 11. lipnja 2019., koja prijava je odbijena te nije izvršena korekcija prijave u roku od 24 sata, a najkasnije 12. lipnja 2019, već 1. srpnja 2019, čime bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl. 112. st. 1. toč. 2., a kažnjiv po čl. 172. st.2. toč.4. Zakona o mirovinskom osiguranju, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.112. st.1. toč.2., a kažnjiv po čl. 172. st. 3. u svezi st. 2. toč.4. Zakona o mirovinskom osiguranju.
9. Kako je određivanje vremena počinjenja prekršaja (tempus commissi delicti) od bitne važnosti za utvrđivanje zastare prekršajnog postupka. Prekršajni zakon je u odredbi članka 16. kao vrijeme počinjenja prekršaja, odredio vrijeme u kojem je počinitelj prekršaja radio ili je bio dužan raditi, bez obzira na to kad je nastupila posljedica prekršaja.
10. Sud je utvrdio da je od dana kada je prekršaj počinjen (12. lipnja 2019.) proteklo četiri godine, dakle dvostruko vrijeme predviđeno čl. 13. Prekršajnog zakona odnosno nastupila je apsolutna zastara prava na vođenje prekršajnog postupka 12. lipnja 2023. Stoga je sud u odnosu na opisan prekršaj presudio kao u glavi I. izreke presude.
U odnosu na glavu II. izreke presude
11. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke na osnovu kojih bi se 1. okr. pravnu osobu i 2. okr. odgovornu osobu moglo proglasiti krivom za prekršaj iz čl. 229. st. 1. t.14. i st. 2. Zakona o radu kako im se stavlja na teret optužnim prijedlogom.
12. Okrivljenike kao poslodavce se tereti da su sklopili ugovor o radu s radnikom ČL **.**.2022. za rad u dopunskom radnom vremenu s nepunim radnim vremenom do 8 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje protivno čl. 61 st. 3. Zakona o radu, dakle bez suglasnosti poslodavca kod kojeg radnik radi u punom radnom vremenu, čime bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl. 61. st. 3. a kažnjiv po čl. 229. st. 1. t.14. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl. 61. st. 3., a kažnjiv po čl. 229. st. 2. u svezi st. 1.t. 14. Zakona o radu.
13. Međutim, prema izmjenama i dopunama Zakona o radu („Narodne novine“, brojevi: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. radnik koji je zaposlen u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca može sklopiti ugovor o dodatnom radu s drugim poslodavcem bez potrebe za pisanom suglasnošću matičnog poslodavca, te više ne postoji obveza traženja suglasnosti radnika za dopunski rad niti je Zakonom o radu više predviđen kao prekršaj za zapošljavanje radnika na dopunskom radu bez suglasnosti matičnog poslodavca, time nema kontinuiteta kažnjive odredbe, pa je sud u smislu čl. 3. st. 2. u svezi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio optužbe.
U odnosu na glavu III t. II do III, te t. IV do V. izreke presudeZaštita privatnostirtala
14. Nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući savjesno i detaljno svaki dokaz ponaosob, sve dokaze zajedno, te obranu okrivljenih i komparirajući ju s provedenim dokazima, Sud smatra neprijeporno utvrđenim i dokazanim da se u radnjama 1. okr. pravne osobe i 2. okr. odgovorne osobe UL u cijelosti stječu sva bitna obilježja prekršaja činjenično i pravno opisanih u glavi III t. II. do III, te t. IV do V. izreke presude, ne nalazeći okolnosti koje bi isključile njihovu prekršajno-pravnu odgovornost.
15. Naime, nije sporno u konkretnom slučaju da 1. okr. pravna osoba kao poslodavac nisu sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme sukladno čl. 12. st. 2. Zakona o radu budući su sklopili uzastopni ugovor o radu s radnikom FL u [adresa] **.**.2021. a u ugovoru o radu sklopljenim na određeno vrijeme nisu naveli objektivni razlog zbog kojeg su isti sklopljeni na određeno vrijeme, jer isto proizlazi iz same obrane okrivljenih u kojoj ne spore da prilikom sklapanja Ugovora o radu s radnikom CL dana 31. prosinca 2021. nisu naveli objektivan razlog zbog kojega se taj Ugovor o radu produžuje, iskaza svjedokinje ĐL, više inspektorice rada i materijalnih dokaza u spisu, zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
16. Odredbom čl. 12. Zakona o radu propisano je da poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tome ugovoru, odnosno u pisanoj potvrdi o sklopljenome ugovoru o radu, mora navesti.
17. Prema tome kako su 1. okr. pravna osoba kao poslodavci sklopili uzastopni ugovor o radu s radnikom FL u [adresa] **.**.2021. a u ugovoru o radu sklopljenim na određeno vrijeme nisu naveli objektivni razlog zbog kojeg su isti sklopljeni na određeno vrijeme, 1. okrivljena pravna osoba je počinila prekršaj opisan u čl.12. a kažnjiv po čl. 228.st.1.t.1. Zakona o radu, a 2. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.12., a kažnjiv po čl.228. st. 2. u svezi st.1.t.1. Zakona o radu, kako je to činjenično opisano u glavi III. t. IV do V. te nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
18. Nadalje, nije sporno niti da 1. okr. pravna osoba kao poslodavci nisu za radnika CL dana 1. rujna 2020 (dan sklapanja ugovora o radu), te za radnika ČL dana 11. lipnja 2019 ( dan sklapanja ugovora o radu) evidentirali podatak o mirovinskom stažu radnika do početka rada kod okrivljenih kao poslodavca što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom na okolnost primjene propisa o radnim odnosima obavljenim 24. listopada 2022., jer isto proizlazi iz same obrane okrivljenih i materijalnih dokaza u spisu, zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru i evidencije o radnicima.
19. Međutim, okrivljenici poriču da bi time počinili prekršaj iz čl. 229. st. 1. t. 1. i st. 2. Zakona o radu koji im se stavlja na teret optužbom te ističu da je čl. 3. st. 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima jasno propisano: da je „poslodavac dužan voditi i druge podatke o kojima ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (mirovinski staž do početka rada kod poslodavca). Prema tome smatraju da nije sporno kako se podaci u ukupnom mirovinskom stažu do početka rada kod Poslodavca moraju voditi, ali samo ako o tome ovisi ostvarenje nekih prava iz radnog odnosa. Upravo stoga ovi podaci za predmetne radnike nisu vođeni jer o tim podacima nije ovisila visina plaće niti jednog od radnika kao ni druga materijalna prava koja radnici ostvaruju. Svi podaci koji su u Pravilniku navedeni kao obvezni su transparentno vođeni. Napominju kako su za sve radnike koje Poslodavac zapošljava, pa tako i za CL i JL plaće ugovorene u fiksnom iznosu, pa obzirom da je propisana fiksna plaća, radnicima ne ovisi ostvarenje bilo kojeg drugog materijalnog prava iz radnog odnosa.
20. Suprotno tome iz iskaza svjedokinje ĐL, više inspektorice rada proizlazi da je tijekom inspekcijskog nadzora nad 1. okr. pravnom osobom uvidom u radno pravnu dokumentaciju uočila određene nepravilnosti nadziranog poslodavca 1. okr. pravne osobe koje je evidentirala i opisala u zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru, pa tako i činjenicu da su se okrivljenici kao poslodavci vezano za isplatu plaća radnicima CL i ČL pozivali na kolektivni ugovor o zdravstvu koji u svojim odredbama sadrži 0,5% povećanje plaće na ostvaren radni staž tako da je u evidenciji o radnicima za radnike CL i JL bilo nužno evidentirati podatak o mirovinskom stažu do početka njihovog rada kod poslodavca što oni nisu učinili.
21. Prema tome, kako iz svjedočkog iskaza više inspektorice rada, koja je okolnosno teretila okrivljenike, a na čije svjedočenje braniteljica osim pitanja nije imala primjedbe, te uvida u materijalnu dokumentaciju, evidencije o radnicima, zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, koja od strane obrane nije dovedena u sumnju niti je bilo primjedbi na materijalne dokaze u spisu, sud je zaključio da je u konkretnom slučaju za ostvarenje materijalnih prava iz radnog odnosa za radnike FL i ČL bio relevantan podatak o mirovinskom stažu radnika CL i ČL do početka njihovog rada kod okrivljenih, kako je to propisano čl. 5. Zakona o radu budući su se okrivljenici kao poslodavci kako to proizlazi iz iskaza svjedokinje ĐL vezano za isplatu plaća radnicima CL i ČL pozivali na kolektivni ugovor o zdravstvu koji u svom odredbama sadrži 0,5% povećanje plaće na ostvaren radni staž.
22. Stoga sud nije prihvatio obranu okrivljenih u dijelu u kojem poriču terećeni prekršaj budući takova njihova obrana nije utemeljena na materijalnim dokazima i kontradiktorna je provedenim i prihvaćenim dokazima od strane ovoga suda .
23. Prema tome kako 1. okr. pravna osoba kao poslodavac 24. listopada 2022. nisu za radnike CL i ČL vodili evidenciju o radu na propisan način u skladu s čl. 5. Zakona o radu, u svezi čl. 3. i 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima budući za radnika CL dana 1. rujna 2020 (dan sklapanja ugovora o radu), te za radnika ČL dana 11. lipnja 2019 (dan sklapanja ugovora o radu) u Osijeku nisu evidentirali podatak o mirovinskom stažu radnika do početka njihovog rada kod okrivljenih kao poslodavca, isti su postupili suprotno odredbi čl. 5. Zakona o radu a u svezi s odredbom čl. 3. i 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, te počinili prekršaj kažnjiv za 1. okr. pravnu osobu prema odredbi čl. 229. st. 1. t. 1. Zakona o radu a za 2. okr. odgovornu osobu kažnjiv po čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. t. 1. istog Zakona, te nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
24. Nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o radu koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto nižu novčanu kaznu za predmetne prekršaje. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Stoga je ovaj sud izmijenio pravnu kvalifikaciju i primijenio izmijenjenu odredbu Zakona o radu kao blažeg propisa, jer dovodi do povoljnije kazne za počinitelja
25. Pri odmjeravanju novčane kazne 1. okr. pravnoj osobi i izricanju novčane kazne 2. okr. odgovornoj osobi u pravnoj osobi za prekršaj opisan u glavi III točki II. do III, te IV do V. izreke presude sud je cijeneći sve okolnosti iz čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, kao olakotnu okolnost uzeo u obzir da do sada nisu prekršajno kažnjavani, kako proizlazi iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, dok otežavajućih okolnosti na strani okrivljenih sud nije utvrdio, pa je cijeneći imovno stanje okrivljenih i težinu počinjenih prekršaja, primijenio institut sudskog ublažavanja kazne iz čl. 37. Prekršajnog zakona i novčanu kaznu za svaki prekršaj ponaosob odmjerio u iznosu ispod Zakonom propisanog minimuma za navedene prekršaje, očekujući da će se i ovakvom kaznom u konkretnom slučaju postići svrha kažnjavanja da 1. okr. i 2. okr. ubuduće ne čine ovakve ili druge prekršaje.
26. Kako su okrivljenici počinili prekršaje u stjecaju, sud je stoga svakom okrivljeniku sukladno čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedino utvrđenih kazni smatrajući da će se i ovakvom kaznom u konkretnom slučaju postići učin kažnjavanja da okrivljenici ubuduće ne čini ovakve i druge prekršaje.
27. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako 1. okr. pravna osoba i 2. okr. odgovorna osoba plate dvije trećine izrečene im novčane kazne u gore propisanom roku.
28. Sud je 1. okr. pravnu osobu i 2. okr. odgovornu osobu svakog ponaosob obvezao na plaćanje paušalnih troškova prekršajnog postupka, uzimajući pri tome duljinu trajanja postupka i njegovu složenost, te imovno stanje okrivljenika.
U Osijeku 24. veljače 2025.,
ZAPISNIČAR
SUDAC
Jasminka Modrić
Snježana Marijanović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. Okrivljenicima,
2. Braniteljima
3. Tužitelju,
4. Arhiv.
