REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
21000 Split
R1-810/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelice BH s prebivalištem u [adresa] te s prijavljenim boravištem u [adresa] na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Ici Škarpi, odvjetniku u Splitu, protiv protustranke: ad 1) OH s prebivalištem u [adresa], te s boravištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Stjepanu Matiću , odvjetniku iz Odvjetničkog društva Tin Matić & Partneri d.o.o., Vlaška ulica 95, Zagreb i ad 2) ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja dokaza, izvanraspravno, 24. veljače 2025.,
r i j e š i o j e :
Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice za osiguranjem dokaza prema prijedlogu od 20. prosinca 2024. koji glasi:
"I. Utvrđuje se da predlagateljica GH, OIB: [osobni identifikacijski broj], ima pravni interes u smislu odredbe čl. 195. st.5. Pomorskog zakonika u odnosu na brodicu oznake ST 117157, luka upisa: LK SPLIT, pa je Lučka kapetanija Split dužna dopustiti predlagateljici uvid u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava Lučke kapetanije Split, red.br. uloška [broj ZK uloška] i njihovu presliku ili prijepis.
II. Nalaže se predloženicima da obavijeste sud o mjestu na kojem se nalazi brodica oznake ST 117157, luka upisa: LK SPLIT.
III. Određuje se očevid na licu mjesta sukladno obavijesti predloženika iz t. II. ovog rješenja na kojem se nalazi brodica oznake ST 117157, luka upisa: LK SPLIT, uz sudjelovanje vještaka brodograđevne struke i to baš radi procjene tržišne vrijednosti iste brodice."
Obrazloženje
1.Kod ovog suda je pod gornjim poslovnim brojem dana 20. prosinca 2024. zaprimljen prijedlog predlagateljice u kojem se navodi kako su predlagateljica i predloženik pod 1. sklopili brak 28. kolovoza 2005.g., ali su njihovi bračni odnosi teško i trajno poremećeni pa je njihova bračna zajednica prestala u svibnju 2024., a pred Općinskim sudom u Splitu je u tijeku postupak radi razvoda braka. Nakon prestanka bračne zajednice predlagateljica je promijenila prezime uzevši svoje djevojačko prezime. Tijekom trajanja bračne zajednice predlagateljica i predloženik pod 1. su između ostalog 4. ožujka 2022. stekli u vlasništvo slijedeću brodicu: Luka upisa: LK SPLIT, duljina: 11,95 m, Oznaka: ST 117157, Širina: 4,00 m, Ime: NINA, Visina: 2,21 m, GT: 12,61, Model plovila: GOBBI, Godina gradnje: 2004, Vrsta plovila: GLISER S KABINOM, Marka, serijski broj i snaga motora, VOLVO PENTA 2300077202 420,00 kW. S obzirom da je 28. kolovoza 2005.g., sklopljen brak predlagateljice i predloženika pod 1., a da je brodica iz točke 2. ovog prijedloga (nastavno – brodica), stečena 4. ožujka 2022., sukladno zakonskoj presumpciji iz čl. 36. ObZ, predlagateljica i predloženik pod 1. su u jednakim dijelovima suvlasnici predmetne brodice kao dijela bračne stečevine. Sukladno odredbi čl. 37. st. 2. ObZ1, za izvanredne poslove upravljanja bračnom stečevinom koja se upisuje u javne upisnike potrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugoga bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika. Budući je predmetna brodica nesporno upisana u javni upisnik, za izvanredne poslove upravljanja koji proizlaze iz (su)vlasništva iste brodice potrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugoga bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika. Otuđenje/kupoprodaja brodice nesumnjivo spada u izvanredne poslove upravljanja koji proizlaze iz (su)vlasništva. Predlagateljica i predloženik pod 1. nisu izvršili podjelu bračne stečevine. Predloženik pod 1. je bez znanja i suglasnosti predlagateljice otuđio/prodao predmetnu brodicu predloženici pod 2. i to 9. rujna 2024., a koju činjenicu je predlagateljica saznala naknadno. Sukladno odredbi čl. 195. st. 5. Pomorskog zakonika: „Lučka kapetanija dužna je osobi koja to zahtijeva izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova, te na zahtjev osobe koja pribavi suglasnost vlasnika ili sudskim putem dokaže postojanje pravnog interesa, dopustiti uvid u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava i njihovu presliku ili prijepis ako upisi u upisniku brodova upućuju na te isprave.” Slijedom cit. odredbe, predlagateljica nije u mogućnosti bez suglasnost predloženika ili sudskim putem dokazanog postojanja pravnog interesa izvršiti uvid u isprave temeljem kojih je izvršen upis prijenosa vlasništva predmetne brodice na predloženicu pod 2. Susljedno, predlagateljica nije u mogućnosti utvrditi način na koji je otuđena predmetna brodica, a poglavito iznos eventualne kupoprodajne cijene za istu brodicu. Opreza radi, zbog istih razloga predlagateljica nije u mogućnosti provjeriti da li su predloženici ugovorili stvarnu tržišnu kupoprodajnu cijenu za predmetnu brodicu, (prema saznanjima predlagateljice tržišna vrijednost predmetne brodice je € 140.000). Slijedom navedenog, a poradi pokretanja odgovarajućeg sudskog postupka radi utvrđenja i podjele bračne stečevine, predlagateljica ima pravni interes tražiti da se od strane suda utvrdi relevantno činjenično stanje u odnosu na otuđenje predmetne brodice kao dijela bračne stečevine predlagateljice i predloženika pod 1 i to baš u odnosu na pitanja: a.) Na koji način i pod kojim uvjetima je predloženik pod 1. otuđio/prodao predmetnu brodicu predloženici pod 2.; b.) Da li je eventualna kupoprodajna cijena ugovorena u visini tržišne vrijednosti predmetne brodice, (prema saznanjima predlagateljice tržišna vrijednost predmetne brodice je € 140.000). Naime, izvjesno je da će predlagateljica morati pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja i podjele bračne stečevine, a eventualno i druge postupke u ovisnosti od utvrđenja prethodno navedenih činjenica bez kojih predlagateljica nema potrebne podatke za vođenje postupaka. Svrha izvođenja predloženih dokaza u ovom postupku osiguranja dokaza je slijedeća:
- Uvidom u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava Lučke kapetanije Split, red.br. uloška [broj ZK uloška] i njihovu presliku ili prijepis, omogućiti predlagateljici da bez odgode utvrdi način i uvjete pod kojim je predloženik pod 1. otuđio/prodao predmetnu brodicu predloženici pod 2.; - Pregledom i procjenom tržišne vrijednosti predmetne brodice uz sudjelovanje vještaka brodograđevne struke, ukoliko predlagateljica nakon uvida posumnja da eventualno ugovorena kupoprodajna cijena ne odgovara tržišnoj vrijednosti, utvrditi stvarnu tržišnu vrijednost predmetne brodice u trenutku otuđenja. Zbog navedenih razloga je prije eventualnog pristupanja izvođenju bilo kakvih poboljšica/radova na predmetnoj brodici od strane predloženice pod 2. i/ili prije eventualnih oštećenja potrebito provesti predloženo osiguranje dokaza jer u budućem parničnom postupku kojeg će predlagateljica pokrenuti protiv predloženika pod 1. radi utvrđenja i podjele bračne stečevine, naknadno izvođenje ovog bitnog dokaza neće biti moguće. Slijedom navedenog, predlaže se da naslovljeni sud temeljem čl. 272. Zakona o parničnom postupku donese rješenje kojim će poradi osiguranja dokaza odrediti kao u izreci.
2. U odgovoru na prijedlog predloženik ad 1) navodi kako u postupku radi osiguranja dokaza nije dopušteno raspravljati o pravnom odnosu između stranaka, tj. ima li predlagateljica pravo i kakvo je to pravo u odnosu prema protustranci, odnosno sudska praksa je jednoznačna u određenju sadržaja takvog postupka u kojem osigurani dokaz nije predmetom analize i ocjene u postupku u kojem je provedeno njegovo osiguranje, nego u eventualnom postupku u kojem će se takav dokaz (eventualno) koristiti. Slijedom navedenog, u ovom postupku nije dopušteno raspravljati je li nešto ili nije bračna stečevina. Podredno, protustranka navodi kako su u cijelosti pravno trivijalni navodi predlagateljice da temeljem zakonske presumpcije istoj pripada predmetna brodica u jednakim dijelovima kao što je to pripadala bila protustranci AD.1. Naime, izuzev što nije riječ o neoborivoj presumpciji, protustranka AD.1. ukazuje na pravno shvaćanje zauzeto od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 881/2023, a povodom revizijskog pitanja: „Leži li teret dokaza da imovina ne predstavlja bračnu stečevinu na onome tko to tvrdi ukoliko je imovina stečena za vrijeme trajanja braka ili izvanbračne zajednice“ koje glasi: „Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP propisano je da svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Dakle, u slučaju kada tužitelj tvrdi da je imovina koja je predmet spora bračna stečevina dužan je dokazati da se radi o imovini koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili da potječe iz te imovine. Nasuprot toga, tuženik koji pobija navode i dokaze protivnika može dokazivati da se radi o imovini koja je njegova osoba imovina. Međutim, prvenstveno na tužitelju je teret dokaza da je imovina koja je predmetom postupka stečena radom za vrijeme trajanja braka ili potječe iz te imovine.“ Jasno je dakle, kako se pravna tumačenja predlagateljice, temelje na trivijalnim i neosnovanim navodima koji su suprotni zauzetom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te su isti kao takvi u cijelosti neosnovani, te ista tek treba utvrditi da plovilo predstavlja stečevinu. Nadalje, u postupku osiguranja dokaza meritorno se ne raspravlja, a što predlagateljica zapravo čini kada opisuje odnose između sebe i protustranke AD.1., navodi da neka stvar predstavlja bračnu stečevinu ili ne itd. Svrha postupka osiguranja dokaza i prije pokretanja parničnog postupka, jest izvođenje dokaza za koji se može pretpostaviti da je nužan za utvrđenje pravno odlučnih (relevantnih) činjenica ako postoji opravdana bojazan da se takav dokaz neće moći provesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano (čl. 272. st. 1. ZPP-a). Nadalje, predlagateljica predlaže u rubriciranom postupku da naslov odredi sljedeće: da predlagateljica ima pravni interes u smislu odredbe čl. 195. st. 5. Pomorskog zakonika u odnosu na brodicu oznake ST 117157, luka upisa: LK SPLIT, pa da je Lučka kapetanija dužna dopustiti predlagateljici uvid u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava Lučke kapetanije Split, red. Br. uloška [broj ZK uloška] i njihovu presliku ili prijepis. U vezi prethodnog, protustranka AD.1. ističe kako je spomenuti prijedlog u suprotnosti sa samim institutom osiguranja dokaza. To iz razloga što se institut osiguranja dokaza, a kako je to prethodno navedeno, koristi kada postoji opravdana bojazan da se takav dokaz neće moći provesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano (čl. 272. st. 1. ZPP-a). Nadalje, sama predlagateljica u petitu navodi kako se isprave „čuvaju u zbirci isprava Lučke kapetanije Split“ slijedom čega je jasno kako u pogledu isprava ne postoji nikakva bojazan da se takvi dokazi neće moći provesti u sklopu eventualnog parničnog postupka ili da će njegovo izvođenje kasnije biti otežano, budući da se spomenute isprave, a kako to sama predlagateljica precizno i točno navodi, čuvaju kod Lučke kapetanije Split. Također, postojanje pravnog interesa nije predmet rubriciranog postupka, već će o postojanju pravnog interesa predlagateljice kao tužiteljice odlučivati za to nadležan sud u sklopu eventualne parnice protiv ovdje protustranke AD.1, i to na način da će parnični sud u sklopu tog predmeta tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti voditi računa o tome da li je predmet spora već prije presuđena stvar, odnosno o tome da li tužitelj ima pravni interes za vođenje parnice, te ukoliko se utvrdi da je predmet spora već presuđena stvar ili da tužitelj nema pravnog interesa - sud će tužbu odbaciti. Naime, na postojanje pravnog interesa kao procesnu pretpostavku za dopuštenost suđenja u određenoj pravnoj stvari sud pazi po službenoj dužnosti u sklopu parničnog postupka, a ne u sklopu postupka radi osiguranja dokaza. Slijedom navedenog, tako postavljen prijedlog za osiguranje dokaza, a koji se odnosi na utvrđenje postojanja pravnog interesa s ciljem pribave dokumentacije koja se čuva kod Lučke kapetanije Split prije pokretanja parničnog postupka je u cijelosti neosnovan te isti nije i ne može biti predmet raspravljanja u ovom postupku radi osiguranja dokaza. Također, predlagateljica navodi, a kao obrazloženje za provođenje predloženih dokaza - očevida uz sudjelovanje vještaka brodograđevne struke radi procjene tržišne vrijednosti predmetne brodice, da je isto potrebno „..ukoliko predlagateljica posumnja nakon uvida da eventualno ugovorena kupoprodajna cijena ne odgovara tržišnoj vrijednosti, utvrditi stvarnu tržišnu vrijednost predmetne brodice u trenutku otuđenja“. Drugim riječima, predlagateljica ne navodi niti obrazlaže bilo kakvu bojazan ili da se takav dokaz neće moći provesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, već navodi vlastitu eventualnu sumnju kao razlog osnovanosti vlastitog prijedloga (sapienti sat). Štoviše, iste dokaze uvjetuje tek „ako posumnja nakon uvida..“ što je u cijelosti paušalno, trivijalno i irelevantno za rubricirani postupak. Smisao postupka za osiguranje dokaza nije pružanje informacije predlagateljici o cijeni plovila već samo izvođenje dokaza koji se kasnije ne bi mogli izvesti. Predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je brodica uništena ili oštećena niti da od istog postoji bojazan, niti je učinila vjerojatnim, a kamoli dokazala, da se predmetna brodica ne nalazi na području Republike Hrvatske. Nadalje, čak i da je brodica uništena i/ili potopljena (a što nije) van područja Republike Hrvatske, kupoprodajna vrijednost iste će se utvrđivati (i može se utvrditi) u eventualnom parničnom postupku, i to u odnosu na dan kupoprodaje iste (a koja kupoprodaja je bila prije nekoliko mjeseci) i to temeljem isključivo dokumentacije, a ne na dan kada bi se napravio eventualni očevid, a kako to neosnovano iznosi predlagateljica, niti je očevid ključan za vještačenje vrijednosti plovila, niti je predlagateljica obrazložila zašto bi isti bio ključan. Između ostalog, procjena stvarne vrijednosti plovila može se izračunati i na temelju police osiguranja, a koju policu predlagateljica očito nije niti zatražila od nadležne osiguravajuće kuće, a ne isključivo očevidom. Naime, kod ugovaranja vrijednosti osiguranog predmeta, broda i opreme, valja poći od toga da je kriterij za procjenu visine svote na koju će se sklopiti ugovor o osiguranju tržišna vrijednost osiguranog predmeta na početku osiguranja, i tu svotu može odrediti ugovaratelj osiguranja. Ako nije drugačije ugovoreno, uzet će se da je osigurana vrijednost stvarna vrijednost osiguranog predmeta na početku osiguranja, a kao stvarna vrijednost osiguranog predmeta uzima se njegova tržišna vrijednost na početku osiguranja ( čl. 695. st. 1. i 2. PZ). Inače, protustranka AD.1. ističe kako bi, a kada bi svi navodi predlagateljice iz historijata rubriciranog prijedloga bili istiniti (a što nisu), ostvarivala eventualno pravo na potraživanje naknade štete u visini polovice kupoprodajne vrijednosti otuđenog plovila od ovdje protustranke AD.1. S time u vezi, protustranka AD.1. navodi kako predlagateljica nikada nije postupila po odredbi iz članka 9. stavka 1. Zakona o mirnom rješavanju sporova ("Narodne novine" br. 67/23.), a temeljem koje je obvezna prije pokretanja parničnog postupka radi naknade štete, spor pokušati riješiti mirnim putem, niti je ista ikada pokušala od ovdje protustranaka prethodno pribaviti isprave koje ju zanimaju. Naime, a da je isto napravila, protustranke bi joj dale na uvid cjelokupnu dokumentaciju u vezi predmetne brodice kojom raspolažu, a čija se identifikacija plovila ne osporava. Budući da predlagateljica nije niti dokazala da joj protustranke odbijaju dati bilo kakvu dokumentaciju, razvidno je kako je cijeli prijedlog neosnovan. Opreza radi, protustranka AD.1. ima potrebu za istaknuti nekoliko činjenica, koje iako možda irelevantne za donošenje odluke o rubriciranom prijedlogu, pružaju uvid u širu sliku u odnosu na ponašanja predlagateljice, tim više za slučaj da Naslov odluči cijeniti navode i dokaze dostavljene od strane okrivljenice poput tužbe za razvod itd.
Predloženik pod 2) se nije očitovao na prijedlog.
3. Prema odredbi čl. 272. st. 1. Zakona o parničnom postupku (SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje ZPP) ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede.
3.1. Prema odredbi čl. 273. st. 1. ZPP-a ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen u tijeku parničnog postupka, za postupanje je nadležan sud pred kojim je postupak u tijeku.
3.2. Prema odredbi čl. 274. st. 1. ZPP-a u podnesku kojim traži osiguranje dokaza, predlagatelj je dužan naznačiti prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, razloge iz kojih smatra da je izvođenje toga dokaza nužno radi utvrđenja tih činjenica, te zašto se kasnije on neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistječe da on nije poznat.
4. Imajući u vidu prijedlog predlagateljice i traženje da sud prihvati prijedlog za osiguranjem dokaza kao u prijedlogu sud je stava kako ne postoji opravdana bojazan da se ovaj dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano. Svrha postupka osiguranja dokaza i prije pokretanja parničnog postupka, jest izvođenje dokaza za koji se može pretpostaviti da je nužan za utvrđenje pravno odlučnih (relevantnih) činjenica ako postoji opravdana bojazan da se takav dokaz neće moći provesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano (čl. 272. st. 1. ZPP-a). U ovom postupku nije dopušteno raspravljati je li nešto ili nije bračna stečevina. Predlagateljica u prijedlogu navodi kako se isprave čuvaju u zbirci isprava Lučke kapetanije Split pa je jasno kako u pogledu isprava ne postoji nikakva bojazan da se takvi dokazi neće moći provesti u sklopu eventualnog parničnog postupka ili da će njegovo izvođenje kasnije biti otežano, budući da se spomenute isprave nalaze kod nadležnog tijela. Postojanje pravnog interesa nije predmet ovog postupka, već će se o postojanju pravnog interesa predlagateljice kao tužiteljice odlučivati u sklopu eventualne parnice protiv ovdje predloženika ad.1. Predlagateljica ne navodi niti obrazlaže bilo kakvu bojazan ili da se takav dokaz neće moći provesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, već navodi vlastitu eventualnu sumnju kao razlog osnovanosti vlastitog prijedloga. Smisao postupka za osiguranje dokaza nije pružanje informacije predlagateljici o cijeni plovila već samo izvođenje dokaza koji se kasnije ne bi mogli izvesti. Predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je brodica uništena ili oštećena niti da od istog postoji bojazan, niti je učinila vjerojatnim, a kamoli dokazala, da se predmetna brodica ne nalazi na području Republike Hrvatske. Predlagateljica nije niti dokazala da joj predloženici odbijaju dati bilo kakvu dokumentaciju. Predlagateljica ne navodi prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, razloge iz kojih smatra da je izvođenje toga dokaza nužno radi utvrđenja tih činjenica te zašto se kasnije on neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. Osiguranje dokaza prema odredbama ZPP-a pretpostavlja vođenje parničnog postupka, odnosno predstojeće pokretanje parničnog postupka zbog čega se trebaju izvesti neki dokazi koji se kasnije neće moći izvesti ili će njihovo izvođenje biti otežano. U konkretnom slučaju ne radi se niti o parničnom postupku, a niti o predstojećem pokretanju parničnog postupka. Radi navedenog je odlučeno kao u izreci.
Split, 24. veljače 2025.
S U T K I NJ A
Vesna Šprljan Prelević
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
- pun. predlagateljice, pun. predloženika ad 1) i predloženiku pod 2)
