Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31 000 Osijek

K-33/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Ivanu Sajteru, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Gordane Šantor-Gregačević, kao zapisničarke u kaznenom predmetu protiv opt. AV, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. Kaznenoga zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – u nastavku teksta KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku pod brojem: KO-DO-571/2023- 1 od 24. listopada 2023. nakon zaključene javne rasprave, održane dana 21. veljače 2025. u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku ZV, ošt. ŽV, opt. AV i branitelja Jurice Jelinića, odvjetnika iz [adresa], objavljene dana 24. veljače 2024.

p r e s u d i o  j e

I./ Opt. AV, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Ivana i VV, r. A, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, frizeru, sa završenom srednjom stručnom spremom, nezaposlen, bez primanja, u izvanbračnoj zajednici, otac dvoje punoljetne djece, loših imovinskih prilika, bez imovine, bez čina, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, kazneno osuđivan

k r i v  j e

što je:

dana 27. svibnja 2023., oko 12,00 sati, u [adresa], nakon kraće verbalne prepirke, u nakani da zastraši ŽV koji mu je prigovorio što urinira ispred njegove kuće, imenovanom rekao: "Odjebi, nemoj da se ja vratim nazad i da te upucam pištoljem", kojim riječima je kod ŽV izazvao osjećaj straha za njegov život,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnju, opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. KZ/11

pa se opt. AV, na temelju čl. 139. st. 2. KZ/11

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

II./ Na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – u nastavku teksta ZKP/08), optuženik se u cijelosti oslobađa plaćanja troška postupka, iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 6. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj: KO-DO- 571/2023-1 od 24. listopada 2023. optužen je opt. AV zbog kaznenog djela osobne slobode – prijetnju, opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. KZ/11

2. Očitujući se o krivnji opt. AV je iskazao da se ne smatra krivim za kazneno djelo za koje je optužen.

3. U dokaznom postupku ispitan je opt. AV, ošt. ŽV i svjedokinja HV, te su pročitane sljedeće isprave: zapisnik Policijske uprave osječko-baranjske, I. Policijske postaje Osijek s ispostavom Čepin o ispitivanju osumnjičenog AV na temelju članka 208.a ZKP/08 s DVD snimkom ispitivanja od 28. svibnja 2023., zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku o ispitivanju osumnjičenika AV s DVD snimkom ispitivanja od 29. svibnja 2023., zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora opt. AV od 28. svibnja 2023., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, serijski broj [serijski broj], od 27. svibnja 2023. za opt. AV, zapisnik Policijske uprave osječko-baranjske, I. Policijske postaje Osijek s ispostavom Čepin o ispitivanju svjedoka – oštećenika ŽV od 26. rujna 2023.

4. Opt. AV u obrani je naveo da se ne smatra krivim za kazneno djelo prijetnje jer se optužba temelji na iskazu oštećenika koji je ''lažov i provokator''. Kritični događaj odvio se na način da je mokrio u [adresa] u [adresa] kraj trafostanice koja se nalazi kod kućnog broja 3, a oštećenik mu je došao iza leđa kao "monstrum". Inače, na tom mjestu povremeno mokri. Nije prijetio oštećeniku, već je bilo obratno, oštećenik je njemu zaprijetio da će mu politi plot s urinom. Zbog ovog događaja imao je velikih neprilika jer je uhićen i bio je tri dana zadržan u policiji. Oštećenika viđa svakodnevno jer žive u istoj ulici u kojoj on šeta psa, te da ga je stvarno želio ubiti mogao je to učiniti više puta. Višekratno je osuđivan zbog kaznenih djela prijetnje, ali smatra da nije bio kriv niti za jednu optužbu.

5. Ošt. ŽV je ispitan u policiji i na raspravi kada je iskazao da je kritičnog dana oko 12,00 sati izašao iz kuće kako bi prošetao psa. Na ulici preko puta kuće vidio je optuženika, koji je inače njegov susjed, kako urinira. Prije par dana u blizini istoga mjesta osjetio je smrad, pa je mislio da tamo neki psi vrše nuždu. Pitao je optuženika što to radi, a ovaj mu je odgovorio "boli te kurac što ja radim", te su se porječkali. Povisio je ton jer se optuženik počeo udaljavati od mjesta događaja. Zatim mu je optuženik rekao da će otići kući po pištolj, te da će se vratiti nazad i da će ga upucati. Nakon tih riječi nije mu više bilo do komunikacije sa optuženikom te je otišao kući. Prijetnje je shvatio ozbiljno, bio je uznemiren i uplašen jer nije znao ima li optuženik kakvo oružje i što stvarno može učiniti. Zato je otišao u policiju prijaviti ga. Ispričao je majci što se dogodilo, a ona mu je rekla da zna kako je optuženik već ranije imao problema s drugima i da se ne radi o izoliranom incidentu.

6. Svjedokinja HV je iskazala da je izvanbračna supruga optuženika i da o kritičnom događaju zna samo ono što joj je optuženik ispričao naknadno. Vidjela je da je optuženik došao kući uzrujan i rekao je da se neki čovjek izderao na njega. Zna da optuženik ima problema s mokrenjem i da povremeno mokri kraj trafostanice koja se nalazi na početku njihove ulice jer ne može izdržati do kuće. Ta trafostanica je malo uvučena od ceste, jedan dio je zaklonjen pa optuženik tamo obavlja nuždu ako mu je sila. Nakon događaja optuženik je bio jako uzrujan i galamio je, a i inače je takav kada ga nešto obuzme, o tome govori cijeli dan i galami. Rekao joj je da mu je taj muškarac rekao da će mu izliti mokraću pred kapiju i da je vikao za njim.

7. Analizirajući sve dokaze i tako utvrđene činjenice nedvojbeno je dokazano da je opt. CV počinio kazneno djelo osobne slobode – prijetnju iz članka 139. stavka 2. KZ/11, te da nije bilo ispričavajućih okolnosti, a optuženikova ubrojivost nije dovedena u pitanje.

8. Dokazane su sve relevantne činjenice koje čine nužna zakonska obilježja kvalificiranog kaznenog djela protiv osobne slobode iz čl. 139. st. 2. KZ/11 – prijetnje smrću.

9. Dakle, iako optuženik izričito poriče počinjenje kaznenog djela, sud njegovu obranu nije uzeo kao vjerodostojnu jer je suprotna iskazu oštećenika, čiji je iskaz uvjerljiv, dosljedan, okolnosan, detaljan i logičan. Optuženik nije dokazao bilo kakav uvjerljivi razlog zbog kojeg bi ga oštećenik lažno teretio. Štoviše, oštećenik iskazuje da zapravo i ne pozna optuženika jer je dugo godina živio u [adresa], te objektivno gledajući nema nikakvih osobnih motiva da bi neistinito iskazivao na sudu. Oštećenik je vjerodostojno opisao kritični događaj, a prijeteće riječi koje mu je optuženik uputio (''odjebi, nemoj da se ja vratim i da te upucam pištoljem!'') objektivno su sasvim podobne za ostvarenje kaznenog djela ozbiljne prijetnje. Iskaz svjedokinje HV je od sporedne važnosti jer ona nije ništa vidjela ni čula, već post festum opisuje kako je optuženik bio vrlo uzrujan kada se vratio kući i da je vikao. To što upravo tako opisuje optuženikovo psihičko stanje ukazuje na uvjerljivost iskaza oštećenika jer je očito da je optuženik kritičnog događaja bio agresivan i glasan. Iskazi ove svjedokinje o tome da optuženik učestalo mokri na javnom mjestu, tj. u svojoj ulici, također potkrepljuju navode oštećenika o neprimjerenom i neuobičajenom ponašanju optuženika u lokalnoj zajednici.

10. Za odluku o postojanju ovog kaznenog djela bilo je dovoljno analizirati prijeteće navode koji su realno rezonirajući vrlo ozbiljni za svakog građanina. Ove prijetnje su u osjećajnom životu žrtve sasvim izvjesno mogle izazvati uznemirenost, uzbuđenost, strah ili prepast. Zakon ne traži utvrđenje o kakvom karakteru žrtve se radi odnosno, nije potrebno utvrđivati hrabrost ili pak hipersenzibilnost oštećene osobe jer se prilikom odluke o krivnji primjenjuju objektivni kriteriji, tj., oni koji vrijede podjednako za sve ljude. Naime, prema zakonskom tekstu inkriminiranog kaznenog djela ne traži se nastupanje posljedice kod pasivnog subjekta u vidu nastanka subjektivnog osjećaja straha, nesigurnosti ili ugroženosti. Stoga je za prijetnju od odlučne važnosti bilo utvrditi vjerodostojnost izrečenih prijetećih navoda jer je zaštitni objekt kaznenog djela prijetnje osobna sigurnost pojedinca kao psihički uvjet osjećaja osobne slobode. Prijetnja označava svaku radnju kojom se žrtvi nagovještava neko zlo radi utjecaja na njezinu volju. Inkriminirana i kažnjiva je samo ona ozbiljna prijetnja. To je takva prijetnja koja je svojim sadržajem nagovijestila blisku ili buduću opasnost, a ta opasnost može biti posredna ili neposredna. Kazneno djelo postoji bez obzira zbog kojih je razloga optuženik prijetio i što je time želio postići. Uobičajene posljedice prijetnje jesu strah, nespokojstvo ili stanje ugroženosti žrtve, a delikt se može počiniti isključivo s namjerom. Počinitelj kaznenog djela može biti bilo koja osoba, a u predmetu je dokazano da je optuženik počinio teže (kvalificirano) kazneno djelo prijetnje iz članka 139. st. 2. KZ/11, jer je oštećeniku prijetio usmrćenjem. To je naročito ozbiljna prijetnja za koju je propisana kazna teža od one propisane osnovnim oblikom djela.

11. Dokazano je da je optuženik djelo počinio s izravnom namjerom (tzv. dolus drugog stupnja) jer je dobro znao što čini, bio je svjestan protupravnosti svog postupanja, te je bio siguran da će prijetnjama smrću ostvariti obilježje djela. Na ovaj način dokazani su objektivni i subjektivni elementi kaznenog djela bitni za meritornu odluku.

12. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne koju će primijeniti, sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, posljedice koje je pretrpjela žrtva, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te optuženikovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela i odnos prema žrtvi, odnosno trud da naknadi štetu.

13. Kao olakotnu okolnost sud je uzeo u obzir da je optuženik otac dvoje djece i da je bio sudionik Domovinskog rata. Međutim, činjenice koje predstavljaju otežavajuće okolnosti znatno pretežu nad olakotnim. Naime, optuženik je višestruko osuđivana osoba i to zbog kaznenog djela protiv života i tijela - pokušaja teške tjelesne ozljede iz čl. 99. st. 1. i 4. KZ/97, te potom čak u tri navrata zbog kaznenih djela protiv osobne slobode iz čl. 139. st. 2. KZ/11. To znači da je optuženik specijalni povratnik koji iskazuje aktivnu agresiju u smislu fizičkih i verbalnih napada na kojega dovoljno pozitivno nisu djelovale dosadašnje uvjetne osude, rad za opće dobro, pa čak niti zatvorska kazna jer se nastavio asocijalno, nasilno i društveno opasno ponašati. Predmetno kazneno djelo je počinio nakon što je izdržao zatvorsku kaznu u ovosudnom predmetu broj: K-27/2020, što ukazuje na optuženikovu posebnu upornost u protuzakonitom ponašanju.

14. Na temelju svega navedenog, optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci. Ciljevi specijalne i generalne prevencije se mogu ostvariti samo ovakvom zatvorskom kaznom jer dosadašnje blaže sankcije nisu imale učinka. Dakle, izrečena kazna je pravična i primjerena društvenoj opasnosti počinjenog kaznenog djela i počinitelja i njome se može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja kojom će se izraziti društveno-moralni prijekor zbog počinjenog djela. Takvom će se sankcijom jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i istovremeno dovoljno djelovati na optuženika, kao i na sve druge, da više ne čine kaznena djela, utječući na njihovu svijest o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja počinitelja.

15. Iako je proglašen krivim, optuženik je u cijelosti oslobođen dužnosti plaćanja troška kaznenog postupka jer je loših imovinskih prilika, pa sud smatra da bi plaćanjem troška bila ugrožena njegova egzistencija.

16. Slijedom izloženog, odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 24. veljače 2025.

S U D A C

Ivan Sajter

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Osijek na KO-DO-571/2023

2. Opt. AV

3. Branitelj Jurica Jelenić, odvjetnik iz Osijeka

nakon pravomoćnosti

4. Ošt. ŽV

5. Županijski sud u Osijeku, Sucu izvršenja