R E P U B L I K A H R V A T S K A

Broj: Pp - 1762/2021-10

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, Prekršajni odjel po sucu Damiru Šurini uz sudjelovanje zapisničarke Tine Viezzer u prekršajnom postupku protiv okr. OT zbog prekršaja iz članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019.) kažnjivog po članku 1. stavku 1. Zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 114/2022.), pokrenutog Optužnim prijedlogom PUI, Policijske postaje Rovinj, broj: 511-08-28/05-5-51-1/2021., od 17. lipnja 2021. godine, nakon završene glavne rasprave dana 30. siječnja 2025. godine, u odsutnosti stranaka, temeljem članka 179. st.1. i st.2. Prekršajnog zakona dana 03. veljače 2025. godine javno je objavio i

p r e s u d i o  j e :

Temeljem članka 183. st.1. i st.2. Prekršajnog zakona

Okrivljenica: OT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1994. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], ekonomist, zaposlena, neudata, bez djece, državljanka Republike Hrvatske, neosuđivana,

k r i v a j e

što je

I. dana 30. svibnja 2021. godine oko 09:50 sati u Rovinju u dvorištu na k.br.2. u [adresa], svome ocu HT rekla da je gnjida i da ga mrzi, što je kod HT izazvalo strah, dakle, kod člana obitelji prouzročila uznemirenost i time počinila nasilje u obitelji,

II. čime je počinila prekršaj iz članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019.) kažnjiv prema članku 22. stavku 1. istog Zakona u svezi članka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 114/2022.),

za koji se okr. OT primjenom članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura.

III. Na temelju članka 33. st.11. Prekršajnog zakona određuje se da okrivljenica novčanu kaznu plati u roku 30 (trideset) dana od pravomoćnosti Presude.

Ako okrivljenica u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

IV. Na temelju članka 138. st.2. toč.3.a) u svezi sa člankom 139. st.3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna na ime paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka naknaditi 27,00 (dvadesetsedam) eura u roku određenom za plaćanje novčane kazne.

Obrazloženje

1. PU Istarska, Policijska postaja Rovinj je dana 28. lipnja 2021. godine dostavila Optužni prijedlog broj: 511-08-28/05-5-51-1/2021. koji je podnijela protiv okr. OT zbog prekršaja činjenično opisanog u točki I. u izreci Presude.

2. Sud je radi provjere osnovanosti navoda iz Optužnog prijedloga citiranog u točki 1., vodio glavnu raspravu koja je završena dana 30. siječnja 2025. godine.

3. Okrivljenica OT pozvana na očitovanje o osnovanosti optužnog prijedloga i krivnji, 16. studenog 2021. godine izjavila je, da se ne smatra krivom za prekršaj za koji se optužuje.

4. Okrivljenica OT iznijela je u svoju obranu, da je dan ranije njena baka PT kao i inače upitala može li sutra doći ofarbati joj kosu, da je odgovorila naravno i upitala ju ima li odgovarajuću boju, da je odgovorila da ne i da je stoga iste večeri kupila tu boju, da je idučeg dana oko 10,00 sati ujutro došla kod bake na adresu [adresa]., da je ušla kod nje u sobu i farbala joj kosu, da je u jednom trenutku čula kako netko kuca na vrata i zatim poznati glas njenog oca HT koji da je rekao "Mama si dobro" i to ponavljao, da mu je glas bio neobičan, da mu je baka odgovorila da je dobro i da joj ona farba kosu, da je unatoč tome njen otac nastavio sa pitanjima i tada ona došla na vrata i rekla mu: "Šta furaš? Nona je dobro, zašto se tako ponašaš?", da je nastavila sa farbanjem, da kada je završila da je krenula vani u namjeri da otiđe, da kako je imala predosjećaj da nešto smjera da je išla provjeriti gume od automobila i da kako su bile u redu da je sjela u automobil i krenula, da se pojavio na izlazu iz dvorišta i upitao ju: "A di ćeš ti?", da se podsmjehivao, da se nije dobro osjećala, da kada je krenuo prema automobilu sa prednje strane da mu je rekla da je gnjida i da ga mrzi, te da joj nije žao zbog toga, da se ubrzo pojavila policija, da su ju upitali je li ona OT, a kada je potvrdila da je, da su rekli da ih je otac zvao radi nje, jer da je otuđila "nonu" slobode te da se rasplakala.

5. Branitelj okrivljenice, odvjetnik Loran Milanović, upitao je zašto mu je rekla da je gnjida i da ga mrzi, okrivljenica je odgovorila, da to zato jer da HT nikad nije bio otac i oca glumio, a za njih da nije mario.

6. Branitelj je zatim pitao okrivljenicu je li ju otac maltretirao, okrivljenica je odgovorila da ju je maltretirao i tukao.

7. Branitelj je zatim pitao okrivljenicu kakva je bila reakcija njenog oca kada mu je rekla da ga mrzi i da je gnjida, okrivljenica je odgovorila da se nasmijao i da je to bio psihopatski osmjeh.

8. Sud je u dokaznom postupku ispitao HT i ST u svojstvu svjedoka, proveo suočenje okrivljenice sa HT kao svjedokom, te izvršio uvid u Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika OT na listu 4 i 5 spisa, Zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola na listu 8 i 9 spisa, Potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjel za prekršajne evidencija na listu 10 spisa i račun "Bipa" od dana 29.05.2021. godine, čitajući ovo.

9. Okrivljenica OT nije imala primjedbi na dokumentaciju iznijetu u točki 8.

10. HT ispitan kao svjedok dana 16. studenog 2021. godine iskazao je, da sa svojom kćerkom OT nema dobar odnos i to još od događaja od prije devet godina kada da joj je zamjerio društvo u kojem se kretala i tim povodom došlo do incidentne situacije zbog koje da je i osuđen, da se stvar donekle smirila kada je počeo živjeti sa svojom sadašnjom partnericom za koju da je OT radila, da nakon što je spoznala da će sa životnom partnericom imati i dijete da se stvar između njih poremetila, napominje da kako se sa njezinom majkom razveo da nije imao previše utjecaja na odgoj nje i brata joj, jer da mu to bivša supruga nije dopuštala, tvrdi da u proteklih pet godina njegova kćer OT nije posjećivala njegovu majku na adresi [adresa], više od tri puta, da obzirom da se na toj adresi kreće više osoba da je njegova majka zahtijevala da u cilju prevencije otuđenja stvari, tu postavi kamere i on to učinio, da je toga dana, 30. svibnja 2021. godine, putem aplikacije na mobitelu primijetio da je došlo do gašenja tih kamera, da je nakon marende išao vidjeti o čemu se radi, da se popeo na drugi kat i došao ispred prostorije gdje da boravi njegova majka, da je vidio da je kamera iščupana iz ležišta, da je primio za kvaku više puta i vidio da su vrata zaključana, da je pokucao i pozvao majku, no da se nitko nije javljao, da je ćuo da unutra teče voda, da je otišao u prizemlje kako bi uzeo mobitel i nazvao majku, da mu se opet nije javljala, da se vratio gore i pokušao ući ključem, da je tada uvidio da su u bravi sa unutarnje strane ključevi, da je ponovno pozvao majku, no da se nije odazivala, već njegova kćer OT koja da mu je grubo rekla da otiđe, odjebe, da joj je više puta molećivo rekao da otvori vrata, da nije htjela, a na upit odgovorio da mu se majka za svo to vrijeme nije javljala i da stoga nemože reći je li bila unutra, da je otišao pozvati policiju, jer da je bio uspaničen, da ih nije bilo cirka 35 minuta, da dok da je bio na izlazu iz dvorišta da je primijetio OT kako izlazi iz kuće i sjeda u svoj osobni automobil, da joj ništa nije rekao, dok ona njemu da će ga pregaziti i da je gnjida i to ponovila, da je upitao radi čega, a ona njemu odgovorila da ga mrzi i da ga ne može vidjeti, da kako joj je to mogao učiniti, da se osjećao uplašeno te misli da bi autom krenula na njega odnosno siguran je da se nije pomaknuo u stranu, da je tada došla policija i on rekao im da je njegova kćer lišila njegovu majku PT slobode, tvrdi da njegova kćer u vrijeme njihovog susreta sve do dolaska policije nije bila uplakana, a tada tek prilikom ispitivanja je od strane policije.

11. Branitelj okrivljenice pitao je HT koliko je visok i težak, svjedok je odgovorio, da je krupnije građe a visok oko 182 cm.

12. Branitelj je zatim pita ovog svjedoka je li njegova kćer okrivljena OT ikad bila nasilna prema njegovoj majci PT, svjedok je odgovorio da je.

13. Branitelj je zatim pitao ovog svjedoka kojom prigodom, svjedok je odgovorio da je bila verbalno nasilna na granici upotrebe i fizičke sile.

14. Branitelj je zatim pitao ovog svjedoka je li o tome obaviještena i policija od njega ili majke, svjedok je odgovorio, da nije, a da ne bi ni sada bila obaviještena da se nije uplašio za zdravlje svoje majke.

15. Branitelj je zatim pitao ovog svjedoka je li njegova kćer i kada bila prema njemu nasilna, svjedok je odgovorio da je bila, otprilike sedam godina nakon što da mu je istekla zabrana približavanja joj, tako da kada je zamolio da mu pomogne u iskrcavanju šlepera koji da je bio pet dana pred kućom, a nije bilo drugog, da mu je dobacila da šta on nju misli iskorištavati i pritom si čupala nokte, čineći to iritantim tonom i bacajući pritom ključeve na stol pored njega, gledajući ga kao da će mu skočiti u oči.

16. Branitelj je zatim pitao svjedoka je li predmetnog dana kada je njegova kćer OT izašla iz kuće i autom krenula, zapriječio joj put tako da je stao ispred, svjedok je odgovorio da nije i da ga je mogla zaobići sa lijeve strane, jer da je imala slobodan prolaz.

17. Branitelj je zatim konstatirao da je stao ispred tog auta, ako ga je morala zaobići, svjedok je na to odgovorio, da nije stao ispred njenog auta i uz skicu koju je nacrtao nastavio govoriti da je bio u dvorištu, konkretno ispred djela koji da zovu Park, otprilike pored izlaza iz dvorišta gledano iz smjera kuće sa desne strane i tu čekao policiju koju da je u međuvremenu pozvao, kada da je spazio OT u osobnom automobilu kako dolazi sa druge strane kuće i kreće prema izlazu, da je bio otvoren cijeli prolaz za izlaz iz dvorišta, no da se ona kretala prema njemu i kroz otvoreni prozor u autu rekla mu "Pregazila bih te jer si gnjida" i da je ubrzo zatim došla policija.

18. Na upit suda je li okrivljenica OT znala da je on u međuvremenu zvao policiju i zbog čega, svjedok je odgovorio da nije znala.

19. Branitelj zatim pitao svjedoka je li se tim povodom morao maknuti u stranu, svjedok je odgovorio da nije, jer da se njegova kćer zaustavila kočeći i tada spustila prozor i rekla mu prije navedeno.

20. Sud je u cilju otklanjanja protuslovlja između obrane okrivljenice i iskaza svjedoka HT, a radi utvrđivanja vjerodostojnosti i uvjerljivosti iskaza u odnosu na odlučne činjenice koje čine obilježje prekršaja koji se okrivljenici stavlja na terert, dana 04. prosinca 2024. godine proveo njihovo suočenje, kada je HT stavljen sučelice okrivljenici UT iskazao, da je bio u svojoj kući kada da je putem aplikacije primijetio da je ona došla u stan u kojem da je boravila njegova pokojna majka PT i zatim vidio ju kako skida tu kameru, da je tim povodom došao u mamin stan i stao ispred ulaza u ovaj i dozivao je, da se nije javljala, da se ni ona nije javljala i tako više puta, da se uplašio, da se tada na tim ulaznim vratima ona pojavila, da je kroz staklo vidio njenu siluetu, da joj je rekao da mu otvori vrata, jer da su bila zaključana, a ključ u bravi, da prije nego što se ona pojavila da je mislio čak i provaliti u taj stan, da mu nije ništa rekla, da bi odjednom kazala da je šuga i da odjebe, da ju je više puta molio da mu otvori ta vrata, da nije htjela, da se za to vrijeme njegova majka nije javljala i stoga u strahu za nju da je zvao policiju i izašao u dvorište čekajući policiju, da njoj nije rekao da će zvati policiju, da je u jednom trenutku vidio kako dolazi autom koji da je parkirala iza kuće sa druge strane parka iz smjera kojeg da je on došao u dvorište, da je krenula tim autom prema izlazu do kojeg da je on stajao, a ona ovim vozilom krenula u njegovom smjeru iako je mogla proći mimo, da nije stigao reagirati i maknuti se, da je prikočila i zaustavila se blizu njega te spustila prozor i rekla mu da bi ga najradije pregazila i da je gnjida, da je malo kasnije došla policija, ističe da ako ga je htjela izbjeći da je mogla izaći iz tog dvorišta i na drugi izlaz i da ga je time uplašila, što je potvrdio i na upit suda, da bi zatim okrivljenica OT iskazala HT, da je toga dana, a misli da je to i njemu poznato došla svojoj baki PT farbati kosu kako su se dogovorile dan prije, da o tome ima i račun za farbu za kosu, da mu se nije javila jer da nije htjela imati kontakt sa njim, da je točno da je u namjeri da im ne smeta sa ulaznih vratiju u taj stan skinula kameru, da može biti da je pritom i iščupala, jer da ju je stavila sa strane, no da ju nije razbila, da se u jednom trenutku kada da je već gotovo baki ofarbala kosu on pojavio na vratima i htio ući unutra i upitao metalnim glasom "Mama jesi li dobro?", da je to više puta ponovio, da je šutjela, da se tada pojavila baka na tim vratima i rekla mu: "Ća je sad? Dobro sam OT me farba", da je i dalje ostao stajati pred vratima i više puta kao da ju nije čuo, pitao kako je, nakon čega da je došla na ova vrata i kazala mu: "Što hoćeš, ja sam tu sa nonom, idi ća" da je to rekla drskim tonom i da odjebe, da su vrata bila zaključana i ključ bio u bravi, da je još neko vrijeme stajao ispred tih vratiju i zatim otišao, da je pomislila što ju čeka dok je izlazila od bake odnosno šta bi joj mogao učiniti, da je u tom smislu provjerila i gume na automobilu, da kada se uvjerila da su u redu da je krenula autom koji je, kako je i nacrtao sudu, bio pozadi kuće, prema izlazu kada da se pojavio i stao ispred nje, da se zaustavila i upitala ga što hoće a on njoj "Gdje ćeš sad" podsmjehujući se, da mu je tada rekla da se makne i da je gnjida i otprilike nakon par sekundi došla policija, da su policajci prišli i upitali je li ona OT i da je prijavljena da je baku lišila slobode, da ju je to rasplakalo, da se baka pojavila na vratima i prilazeći rekla da će potpisati sve što kažem, napominjući da kada je stao ispred nje da joj je zapriječio prolaz.

21. ST ispitan kao svjedok dana 30. siječnja 2025. godine iskazao je, da se sjeća da je toga dana dolazio na adresu [adresa] u [adresa] povodom dojave, sjeća se da su tu bili, konkretno u dvorištu, osobno poznati HT i do tada osobno nepoznata OT, da je OT bila uznemirena, dok HT miran, sjeća se da su nešto pričali, no da zbog proteka vremena ne može reći što, da nije primijetio da je i na jednom od to dvoje bilo tragova koji bi ukazivali na nasilje, ne sjeća da je netko od njih dvoje plakao, da obzirom da se događaj odnosio na njih, da su ih razdvojili i zatim pojedinačno sa svakim obavili razgovor.

22. Branitelj je pitao ovog svjedoka, da obzirom da je rekao i da mu je HT poznat iz ranijih postupanja možete li to i obrazložiti, svjedok je odgovorio da mu je poznato da je HT u više navrata pozivao na intervenciju koliko se sjeća zbog narušavanja javnog reda i mira prema njemu i neriješenih imovinsko pravnih poslova zbog bespravno izgrađene ceste na njegovoj nekretnini.

23. Branitelj je pitao ovog svjedoka, je li se sjeća što je to OT govorila HT, svjedok je odgovorio da se sjeća da je nešto govorila, no da u cilju onemogućavanja daljnjeg sukoba u takvim situacijama, sudionike razdvajaju.

24. Branitelj je pitao svjedoka, kako je u tijeku razgovora HT izgledao, svjedok je odgovorio, da kao što je iznio u iskazu, da je bio miran.

25. Branitelj je pitao svjedoka, je li mu izgledao uplašeno, svjedok je odgovorio da mu nije izgledao uplašeno.

26. Sud je pitao svjedoka, kada su u povodu dojave pristupili na ovu adresu, svjedok je odgovorio da ne može biti precizan, no da je moglo proći minimalno 15 minuta do maksimalno 1 sat..

27. Branitelj je pitao svjedoka je li im u razgovoru izjavio da je bio uplašen, svjedok je odgovorioi da se ne sjeća što je rekao i da je napravio zapisnik.

28. Branitelj je pitao svjedoka, Je li mu OT izgledala agresivno, svjedok je odgovorio da mu nije izgledala toliko agresivno.

29. Svjedok je na upit suda odgovorio da se sjeća se da je prekinuo raspravu, prepirku između njih dvoje.

30. Branitelj je pitao svjedoka, možete li mu reći identitet osobe koja je bila sa njim u ophodnji predmetne zgode, svjedok je odgovorio da nije siguran, misli da je bila ET koja da je trenutno raspoređena u Policijsku postaju u Osijeku.

31. Branitelj okrivljenice u završnoj riječi iznio je, da se k konkretnom predmetu ponašanje okrivljenice datog događaja ne može svesti pod kvalifikaciju nasilja u obitelji propisanom odredbom članka 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, da se, naime, niti riječi, a niti ponašanje okrivljenice prema ocu ne može karakterizirati kao psihičko nasilje, da je činjenica da je okrivljenica bila uznemirena i pod utjecajem cijelog događaja, no da svakako valja uzeti u obzir i odnos između okrivljenice i njena oca HT, da je paradoksalno tumačiti da bi HT, kao osoba od 190 cm i 100 kg, ranije osuđivan za zlostavljanje osuđenice, u konkretnom slučaju osjećao povredu dostojanstva i strah, jer da mu je okrivljenica rekla da je gnjida i da ga mrzi, da pored navedenog iz iskaza okrivljenice jedino što proizlazi je da se njen otac HT na te riječi samo nasmijao sa tzv. "psihopatskim osmjehom", što dalje ukazuje na apsurd da bi HT u konkretnom slučaju bio žrtva u smislu predmetnog zakona, kao i da se praktički obična svađa između oca i kćeri tumači kao psihičko nasilje te slijedom svega navedenog predlaže da se okrivljenicu oslobodi od optužbe.

32. Sud nije proveo i dokaz ispitom PT u svojstvu svjedokinje, budući da prema iskazu HT u točki 20., nalazi da je preminula.

33. Sud na prijedlog branitelja nije proveo i dokaz ispitom ET u svojstvu svjedokinje glede okolnosti na koje je u tom svojstvu ispitao ST, jer osim što prema stanju spisa, dokazima iz točke 8., ne nalazi da je navedena bila prisutna ovom događaju u svojstvu službene osobe i time svjedokinja, smatra to pored iskaza ST za kojeg pak iz tih dokaza proizlazi da je kao službena osoba tužitelja utvrdio ovaj prekršaj, nepotrebnim, kao ni ponovni ispit okrivljenice radi nadopune već iznijete obrane, smatrajući to usmjerenim ka odugovlačenju ovog postupka, jer osim što branitelj to nije obrazložio, nalazi da se okrivljenica okolnosno očitovala u dva navrata odnosno iznosila obranu i zatim i suočavana sa HT radi utvrđivanja vjerodostojnosti i uvjerljivosti njihovih iskaza u odnosu na odlučne činjenice koje čine obilježje prekršaja koji joj se stavlja na teret.

34. Sud na prijedlog branitelja nije proveo i dokaz uvidom u kazneni spis K-440/11, na okolnosti odnosa sudionika ovog događaja i kombinirano psihijatrijsko vještačenje HT kao žrtve nasilja na okolnost da kako odrasla osoba poput njega može osjećati takav strah od strane kćerke koja je bila uplakana i htjela udaljiti se sa lica mjesta, jer glede prvonavedenog smatra to neodlučnim za meritum, budući nalazi da se radi o dva vremenski bitno udaljena događaja i shodno tome da nisu u interakciji kao i da, razvidno iz iskaza HT u točki 10., nije sporan ishod ovog kaznenog spisa, dok u odnosu na drugonavedeni da bi to glede procesne uloge i pozicije HT u ovom postupku, svjedok, osim što smatra da je poimanje te emocije individualno, bilo neprikladno.

35. Prema Potvrdi Ministarstva pravosuđa, Odjel za prekršajne evidencija na listu 10 spisa., okrivljenica OT nije osuđivana.

36. Sud je djelomično na temelju obrane okrivljenice OT - to gdje iznosi, da je u točki I. izreke Presude rečenim okolnostima, nakon što je sjela u automobil i krenula prema izlazu iz dvorišta, a njen otac HT krenuo prema tom automobilu sa prednje strane, rekla mu da je gnjida i da ga mrzi, te da joj nije žao zbog toga, dakle, u potpunosti priznala da je svome ocu rekla ono za što se predmetnim Optužnim prijedlogom tereti - i napose iskaza HT, u kojem, uz ostalo, nalazi da osim što je izričit da mu je kčerka, okrivljena OT, kritične zgode u dvorištu, prilikom izlaska osobnim automobilom, rekla da je gnjida i to ponovila i da ga mrzi, da se osjećao uplašeno, cijeneći tu i da okrivljenica u obrani, kako je netom iznijeto, nije poricala da mu je to i rekla, uzeo kao dokazano, a što slijedi i iz činjeničnog opisa radnje prekršaja u Optužnom prijedlogu PU Istarske, Policijske postaje Rovinj iz točke 1., da je okrivljenica OT dana **.**.2021. oko 09:50 sati svojim postupanjem u [adresa] u dvorištu na kbr.2. u [adresa] ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019.), budući je svome ocu HT rekla da je gnjida i da ga mrzi, a to kod HT izazvalo strah, dakle, kod ovog prouzročila uznemirenost i time počinila nasilje u obitelji, što je kažnjivo prema članku 22. stavku 1. istog Zakona u svezi članka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 114/2022.) i stoga za taj prekršaj proglasio krivom.

36. Sud nije prihvatio obranu branitelja okrivljenice OT iznijetu u završnoj rijeći, da se u konkretnom predmetu ponašanje okrivljenice datog događaja ne može svesti pod kvalifikaciju nasilja u obitelji propisanom odredbom članka 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, da se, naime, niti riječi, a niti ponašanje okrivljenice prema ocu ne može karakterizirati kao psihičko nasilje, da je činjenica da je okrivljenica bila uznemirena i pod utjecajem cijelog događaja, no da svakako valja uzeti u obzir i odnos između okrivljenice i njena oca HT, da je paradoksalno tumačiti da bi HT, kao osoba od 190 cm i 100 kg, ranije osuđivan za zlostavljanje osuđenice, u konkretnom slučaju osjećao povredu dostojanstva i strah, jer da mu je okrivljenica rekla da je gnjida i da ga mrzi, da pored navedenog iz iskaza okrivljenice jedino što proizlazi je da se njen otac HT na te riječi samo nasmijao sa tzv. "psihopatskim osmjehom" što da ukazuje na apsurd da bi HT u konkretnom slučaju bio žrtva u smislu predmetnog Zakona, a to stoga jer osim što je i prema tu iznijetom razvidno da je okrivljenica predmetne zgode rekla ocu da je gnjida i da ga mrzi, a iz obrane okrivljenice i da joj nije žao zbog toga, dok iskaza HT da se uslijed toga osjećao uplašeno, iz čega jasno proizlazi da je to kod ovog prouzročilo uznemirenost, a prema odredbi članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, prema u postupku utvrđenom nalazi i da je susretu okrivljenice i oca joj HT u dvorištu prethodio događaj u kući na istoj adresi povodom kojeg je HT zatražio i intervenciju policije i zatim otišao u dvorište gdje ih je čekao, u kojem je okrivljenica, razvidno i iz iskaza okrivljenice u točki 20. prilikom suočenja sa HT kao svjedokom, prilikom dolaska u stan baki PT prema njihovom ranijem dogovoru, prvo sa ulaznih vratiju u isti samovoljno skinula kameru, a njemu dok je stajao pred tim vratima koja je zaključala i više puta obraćao se, kazala drskim tonom: "Što hoćeš, ja sam tu sa nonom, idi ća" i da odjebe, dakle, kako to i proizlazi iz iskaza ovog u točki 10. i na suočenju sa okrivljenicom u točki 20., još tada očito bio uznemiren, da bi u dvorištu zatim, iako ničim izazvana, nije joj naime bilo poznato da je otac prethodno zvao policiju, rekla mu i navedeno u točki I. u izreci Presude i činjeničnom opisu djela u Optužnom prijedlogu iz točke 1., pa smatra da u tim okolnostima HT nije hinio strah rečenim mu od okrivljenice, cijeneći pritom i držanje ovog i prilikom davanja iskaza i na suočenju sa okrivljenicom, kada je osim što je bio smiren i usredotočen, iskazivao jasno i detaljno, dok u odnosu na bitna obilježja ovog prekršaja, osim u manjoj mjeri, što je i logično, obzirom na protek vremena od događaja, istovjetno.

37. Sud je pri izboru vrste i mjere kazne uzeo u obzir okolnosti koje na to imaju utjecaja, tako da je okrivljenici OT našao kao olakotno, znatan protek vremena i napose ranije ponašanje - to prema Potvrdi Ministarstva pravosuđa iz točke 8. i 35. - dok otegotno ništa, da bi slijedom toga ocijenio, da je za počinjeno okrivljenici OT, a kako bi se ubuduće klonila prekršaja, naročito u domeni obitelji, dovoljno izreći i novčanu kaznu, cijeneći pritom i da je izricanje te vrste kazne okrivljenici predložio i tužitelj, dakle, da nije potrebno izreći kaznu zatvora koja je vrsta kazne za taj prekršaj propisana kao stroža, u trajanju do 90 dana, dok glede pak utvrđene mjere te vrste kazne primijenio odredbu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, odnosno izrekao u mjeri ispod propisanog iznosa kazne za to djelo - temeljem članka 3. stavka .1. i 2. Prekršajnog zakona primijenjen je Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 114/2022.), koji je stupio na snagu uvođenjem eura, odnosno 01. siječnja 2023. godine, kojim je u članku 1. stavku 1. kazna za ovo djelo propisana novčana kazna u iznosu od 260,00 eura, budući da je u odnosu na Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja tog djela, blaži za okrivljenicu, jer preračunavanjem prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune za taj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu - u uvjerenju da će se s obzirom na iznijeto i tom postići svrha kažnjavanja.

38.Sud je odluku da će se smatrati da ako okrivljenica u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, da je novčana kazna u cijelini plaćena donio temeljem članka 152. st.3. Prekršajnog zakona.

39. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. st.2. toč.1. i toč.3. a) u svezi sa člankom 139. st.3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova prekršajnog postupka određenih prema Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a po osnovi ocijene o duljini trajanja i složenosti ovoga postupka i imovnog stanja okrivljenice OT.

40. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Rovinju, dana 03. veljače 2025. godine

Zapisničar:

S u d a c :

Tina Viezzer, v.r.

Damir Šurina, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv Presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se dostavlja pismeno u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda.

DOSTAVITI:

- Tužitelju;

- Okrivljenici;

- Branitelju;

- Spis.