Republika Hrvatska
Općinski sud u Metkoviću
Andrije Hebranga 9
20 350 Metković
Poslovni broj Pn-30/2020-44
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Metkoviću, po sucu Damiru Ujduru, u pravnoj stvari tužitelja ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Nikola Pervan, odvjetnik u Vrgorcu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547, koga zastupa punomoćnik, Marijana Mastilović, odvjetnik u Splitu, Gundulićeva 26/3, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave dana 22. siječnja 2025. godine, u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 24. veljače 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I. Tuženik Hrvatski ured za osiguranje, Martićeva 73, Zagreb, dužan je tužitelju ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] platiti iznos od 1987,66 EUR (tisućudevetstoosamdesetsedamišezdesetšestcenti) sa zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja ove tužbe 08. prosinca 2017. godine do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Evropska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, a u preostalom dijelu se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da se dana 28.06.2016. godine u 19:15 sati u [adresa], na DC broj 8, u Vukovarskoj ulici kod kbr. 3, dogodila teška prometna nezgoda i to isključivom krivnjom ET kao vozača osobnog vozila stranih reg. oznaka i broja V-37084D (A), a koji je svojim vozilom presjekao put motociklu marke HONDA CBR 600FS, a koji se kretao cestom s prednošću prolaska i kojim je u tom trenutku upravljao tužitelj ČT. Nadalje, navodi kako se protiv vozača osobnog vozila ET zbog izazivanja ove prometne nezgode kao okrivljenika vodi kazneni postupak pred Općinskim sudom u Splitu broj predmeta K- 887/16. Pred ovim sudom u predmetu pod posl. br. Pn-118/16 vodi se parnični postupak između istih stranaka u vezi naknade štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje tužitelja, te su u tom postupku provedeni dokazi na okolnosti utvrđenja odgovornosti tuženika za nastanak štetnog događaja, a kao i medicinsko vještačenje kojim je tužitelju utvrđeno 63% umanjenja životnih aktivnosti. Nadalje, tužitelj je završio srednju školu za automehaničara, pa se do štetnog događaja povremeno i honorarno bavio automehaničarskim poslovima od kojih je zarađivao oko 1.500,00 kuna mjesečno, radio je na svom seoskom gospodarstvu na kojem je uzgaja povrtlarske i druge kulture od čega je imao zaradu najmanje 1.500,00 kuna mjesečno. Pored toga tužitelj ima pet traktora kojima je obavljao oranje zemlje za druge osobe od čega bi godišnje zarađivao oko 40.000,00 kuna. Također tužitelj navodi kako je prije štetnog događaja bio više puta zaposlen na određeno vrijeme kod raznih poslodavaca gdje je bio prijavljen i primao mjesečnu plaću, pa da je tako samo deset dana prije štetnog događaja sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme s poslodavcem Grad Vrgorac, te da je radio na poslovima čišćenja i održavanja okoliša i pri tome mu je vila određena plaća u iznosu od 3.120,00 kuna. Tako dakle, sve navedene poslove tužitelj više nije u mogućnosti obavljati zbog teških zaostalih posljedica na njegovo zdravlje, a koje posljedice su u direktnoj vezi s ozljeđivanjem u navedenoj prometnoj nezgodi, te kako tužitelj više nije u mogućnosti obavljati poslove koje je do sada radio, a niti poslove za koje se školovao ili druge fizičke poslove, što je u direktnoj uzročnoj vezi s njegovim ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju, a za što je isključivo odgovoran tuženik. Slijedom navedenoga, tužitelj je podnio tužbu i predložio da sud u cijelosti prihvati tužbu i tužbeni zahtjev. 2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava navode tužbe kao neosnovane te se protivi tužbenom zahtjevu u osnovi i visini, ističući prigovor suodgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja u omjeru 40%, te predlaže sudu da tužitelju naloži naknadu tuženikovog parničnog troška razmjerno suodgovornosti. Nadalje navodi kako je prometno-tehničko vještvo, izrađeno za potrebe parničnog postupka za naknadu štete pred Općinskim sudom u Dubrovniku, SS u Pločama, na koje nijedna strana nije imala primjedbe, pokazalo:
- da je brzina vožnje motocikla kojim je upravljao tužitelj kritične prilike iznosila 80km/h na mjestu gdje brzina prometnim znakom ograničena na 50 km/h,
- da je naletna brzina motocikla na prednji desni bočni dio vozila AUDI bila 62,3 km/h,
- da je tužitelju opasnost od skretanja vozila AUDI nastupila kada je tužitelj bio udaljen od mjesta sudara 31,5 metara,
- da do nesreće ne bi došlo da se tužitelj mogao zaustaviti u raspoloživih 31,5 metara i to zajedno s kočenjem i reagiranjem na kočnicu, a to bi mogao pri brzini od 56,5 km/h ili 15,7 m/sek,
- da je brzina motocikla bila 56,5 km/h ili bilo koja manja od ove, do prometne nesreće ne bi došlo, pa čak i uz skretanja vozila AUDI kakvo jest. Sukladno tome, navodi kako je za zaključiti da postoji adekvatna uzročna veza između ovakvog ponašanja tužitelja kao sudoprinos nastanku prometne nezgode, a time i štete. Pravno relevantna uzročna veza je ona koja po redovnom tijeku stvari dovodi do takve posljedice, a to je u konkretnom slučaju nemogućnost da se zbog brzine, znatno veće od dopuštene, motocikl pravovremeno zaustavi pred opasnošću koja se pravodobno uoči, u danim vremenskim i prostornim okolnostima.
3. U dokazne svrhe pročitani su i pregledani: Ugovor o radu na određeno vrijeme (list 5 spisa), Presuda ŽS u Puli – Pola br. Gž-1079/2018 od 22.11.2019. godine, Potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (list 25), Potvrda Zavoda za mirovinsko osiguranje (list 26 – 27 spisa), iskazi svjedoka sa zapisnika od 14. lipnja 2021. godine (list 40 – 41 spisa), dopis HZZO (list 56 spisa), iskazi svjedoka sa zapisnika od 8. rujna 2021 (list 57 do 59 spisa), medicinska dokumentacija (list 75), nalaz i mišljenje spec. med. rada (list 86 spisa), saslušana vještakinja dr. Željka Ercegović (list 95-96 spisa), te saslušan tužitelj kao parnična stranka.
4. Sud je odbio prijedlog tužitelja za provođenje financijskog vještačenja iz razloga što nisu bili dostavljeni minimalni podaci potrebni za provedbu takvog vještačenja. Tužitelj nije priložio platne liste, račune, porezne prijave ili druge financijske isprave koje bi omogućile vještaku objektivno i relevantno utvrđivanje visine navodne izgubljene zarade. Niti iz iskaza svjedoka niti iz tužiteljevih izjava nije moguće izvesti egzaktne podatke o visini prihoda. Izuzev ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje poslova u sklopu programa ekološke zaštite okoline i čovjekova zdravlja. Svi ostali podaci su bili okvirni, bez potkrepljujućih dokaza, što onemogućuje provedbu stručne financijske analize. Uzevši u obzir da su tužiteljevi prethodni poslovi bili povremeni i neredoviti ( poljoprivredni poslovi te mehaničarski poslovi) te da su ugovori o radu bili na određeno vrijeme, ne postoje osnovani temelji za provođenje vještačenja koje bi dalo vjerodostojne rezultate.
Stoga je sud zaključio da provođenje financijskog vještačenja ne bi doprinijelo razjašnjavanju spornih činjenica te bi predstavljalo nepotrebno odugovlačenje postupka.
5. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22 – dalje: "ZPP") sud je našao utvrđenu osnovu i samo manjim dijelom visinu štete.
6. Ako sud na temelju izvedenih dokaza čl. 8 ZPP-a ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe članka 221a. ZPP. U smislu navedene odredbe ZPP teret dokaza odlučne činjenice koja se tiče osnove i visine imovinske štete je na tužitelju koji treba dokazati postojanje onih pretpostavki po općim pravilima ZOO, koje reguliraju naknadu štete.
7. Naime, iz Ugovora o radu na određeno vrijeme (list 5 spisa) proizlazi da je tužitelj ugovor sklopio sa Gradom Vrgorcem dana 20. lipnja 2016. godine, te da na snagu stupa isti dan, da mu je utvrđena plaća u iznosu od 3.120,00 kuna te da istim Ugovorom radnik zasniva odnos na određeno vrijeme do 19. prosinca 2016. godine.
8. Nadalje Iz Presude Županijskog suda u Puli – Pola posl. br. Gž-1079/2018-2 od 22. studenog 2019. razvidno je da je pravomoćno utvrđen doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja od 20%.
9. Iz Potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (list 25 spisa) razvidno je da se tužitelj ČT vodi u evidenciji nezaposlenih osoba u razdoblju od: 10.01.2017. do 31.3.2018., 18.02.2011. do 19.06.2016., 20.03.2009. do 26.10.2010., 07.09.2005. do 31.03.2006. te 28.10.2003. do 24.02.2005. te da isti nije primao novčanu naknadu u prethodnoj i u tekućoj godini.
10. Iz Potvrde Zavoda za mirovinsko osiguranje (list 26 – 27 spisa) razvidno je da je tužitelj ČT bio prijavljen na mirovinsko osiguranje u razdoblju kako slijedi: Roglić Igor obrt, [adresa], od 01.07.2006. do 09.10.2008., na određeno radno vrijeme, Građevno d.d. [adresa], od 31.10.2008. do 31.01.2009., na određeno radno vrijeme, Šimunović Mate kućanstvo, od 12.03.2009. do 13.03.2009., na određeno radno vrijeme, VT kućanstvo, od 27.10.2010. do 31.10.2010., na određeno radno vrijeme, VT kućanstvo, od 01.11.2010. do 31.12.2010., na neodređeno radno vrijeme, Grad Vrgorac, od 20.06.2016. do 19.12.2016. na određeno radno vrijeme.
11. Iz dopisa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 28. srpnja 2021. godine (list 56 spisa) proizlazi da tužitelju ČT nije isplaćivana naknada plaće zbog privremene nesposobnosti za rad na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
12. Svjedok LT u svom iskazu (list 40 i 41 spisa) navodi da je on tehnički direktor Gradske čistoće Vrgorac te da je u vrijeme kad se predmetna nezgoda dogodila ČT, kojega poznaje iz viđenja, ČT radio na javnim radovima u Gradskoj čistoći, gdje ga je uputio Grad Vrgorac, s kojim je sklopio ugovor za javne radove. Poznato mu je da je ČT imao traktore te da se intenzivno bavio poljoprivredom. Misli da je prodavao na veliko povrće, krumpire. Nadalje, naveo je kako mu nije poznato da li se je ČT nakon nesreće bavio poljoprivredom, obzirom da je dugo bio na rehabilitaciji, zbog težine ozljeda iz nesreće. Misli da je ČT po struci mehaničar te mu je poznato da je popravljao vozila te da je imao neku garažu-radnju na [adresa] gdje je te poslove obavljao, a da ne zna da li to radi od kad se dogodila predmetna nesreća. Nadalje, svjedok odgovara da je živio na [adresa] do unazad godinu i pol dana te da tako zna ove podatke o poljoprivredi i radionici. Navodi da je na javnim radovima ČT vozio traktor s prikolicom ako je nešto trebalo prevoziti, u Čistoći te da nakon što se dogodila nesreća ČT nije više dolazio u Čistoću na javne radove. Također, svjedok je izjavio da su se ugovori o javnim radovima sklapali na određeno vrijeme, tj. na rok od 6 mjeseci te da je tako bilo i u slučaju tužitelja. Izjavio je da je tužitelj baš njegovom ocu orao te po priči svog oca zna da je proizvodio i krumpire, a po priči drugih ljudi zna da je i obavljao mehaničarske poslove, jer svjedok osobno nije imao potrebe za tim radovima, jer mu je brat mehaničar. Nadalje odgovara da mu nije poznato da li je poljoprivredu radio sam ili u zajednici s bratom, odnosno roditeljima, ali pretpostavlja da je radio sam, odnosno za sebe, jer mu brat živi u [adresa], majka mu je preminula – izvršila samoubojstvo, a znam da ima dvoje bolesne djece te navodi da nakon nesreće nije vidio ČT da bio vozio nikakvo motorno vozilo, uključujući i motor.
13. Svjedok KT u svom iskazu (list 57-58 spisa) navodi da poznaje ČT te da je od istoga kupovao poljoprivredne proizvode i to krumpira i kapule najviše, te da zna da je držao automehaničarsku radnju i da mu je sam vozio auto na popravak više puta. Navodi kako mu je poznato da je ČT imao više traktora, oko 5-6, te da živi oko 1 km od ČT te da mu je poznato da isti živi u domaćinstvu sa ženom i djecom. Rijetko ga viđa, a kad bi ga vidio hodao je na štakama. Navodi da je poljoprivredne proizvode koje je kupovao od ČT kupovao kod njega doma, ispred kuće, da mu nije poznato koliko tužitelj ima zemlje, a zna da je zemlja u [adresa], te zna da je orao u drugih ljudi te izjavljuje da se sjeća da je ČT ranije radio na bageru u [adresa].
14. Svjedok TT u svom iskazu (list 58 spisa) navodi da poznaje tužitelja, da je radio za njega s traktorom, da je imao 3-4 traktora. Zna da se bavio i mehaničarskim poslovima i to popravljao auta te da je i njemu popravljao auta. Navodi kako zna da je imao i mali bager, koji mu je, misli, otac kupio te je s tim bagerom poslije posla radio privatno po [adresa]. Poznato mu je da je tužitelj nastradao s motorom i da od tada više ne radi i da je prije nesreće radio u Komunalnom – Čistoći. Zna da je sadio po oko 1 tonu sjemenskog krumpira godišnje, oko 20.000 sadnica kapule iz rasada. Navodi da zadnjih 5-6 godina rijetko viđa tužitelja te ga ne viđa da bi radio te da kada bi vidio tužitelja isti se teško kretao i bio na štakama. Iskazuje da nije vidio tuženika da bi vozio automobil zadnjih godina te da je tužitelj njemu naplaćivao oko 5.000 kn godišnje za oranje i da je popravke auta tužitelj radio svakodnevno.
15. Svjedok UT u svom iskazu (list 58-59 spisa) navodi da ČT zna iz djetinjstva, da mu je poznato da se bavio poljoprivredom, da je radio i s bagerom u [adresa], misli u firmi [obrt], oko par godina. Zna da se bavio poljoprivredom, sadio krumpire te da je vršio usluge oranja drugima, te da je vršio i automehaničarske popravke vozila. Navodi da se u posljednje vrijeme slabije viđa s tužiteljem i da mu je poznato da više ne radi poljoprivredne niti automehaničarske radove zbog zdravstvenih razloga. Nadalje, navodi da je tužitelj strojno radio jedan dio zemlje, a za drugi dio zemlje, u [adresa], nije siguran da se moglo strojno jer se radi o malim komadima zemljišta. Također, navodi da je tužitelj neke radove i popravke radio iz usluge, a ostale naplaćivao te da njemu osobno nikada nije radio, ali zna da je te usluge oranja vršio za druge.
16. Iz nalaza i mišljenja vještakinje Željke Ercegović (list 86 spisa) proizlazi da je tužitelj ČT po zanimanju automehaničar te da je naknadno završio školovanje i za rukovatelja građevinskih strojeva. Kao radna mjesta navodi radno I
mjesto bageriste' u privatnoj građevinskoj firmi u [adresa], radno mjesto automehaničara u firmi Promet Makarska. U trenutku nezgode bio je zaposlen u Komunalnom poduzeću Vrgorac na poslovima Programa ekološke zaštite okoline i čovjekova zdravlja. Nadalje, proizlazi da je stradao u prometnoj nezgodi 28.06.2016. kao vozač motocikla te da je liječen slijedećim dijagnozama: Polytrauma, Shock traumaticus, Transectio traumatica aortae thoracalis, Fractura X costae dex., Laceratio lienis, Laceratio renis dex.gr.ll, Luxatio cubiti Sin., Fractura processus coronoideus ulnae Sin., Fractura comminutiva radii Sin., Fractura complicata cruris sin gr. IIl., Fractura complicata cruris dex cum defectus tibiae., Fractura comminutiva capitis fibullae dex., Laesio n.peronei l.dex., Ruptura ang.posterolateralis genus dex., Luxatio art. radiocarpalis lat.dex., Paresis n.peronei lat.dex. Nadalje, kliničkim pregledom utvrđeno je da je lijeva potkoljenica deformirana, više puta operirana i reoperirana. Desna potkoljenica je deformirana i ograničeno pokretna u koljenu uz kontrakturu desnog skočnog zgloba. Nije u mogućnosti stajati na prstima, peti niti može izvesti čučanj, otežano hoda. S obzirom na navedene trajne posljedice koje se ne mogu popraviti daljnjim liječenjem, vještakinja je da je tužitelj ČT nesposoban obavljati poslove automehaničara i rukovatelja građevinskim strojevima.
17. Vještakinja Željka Ercegović u svom iskazu (list 95-96 spisa) navodi da u cijelosti ostaje kod datog nalaza i mišljenja. Nadalje navodi da s obzirom na povrede koje je tužitelj imao isti nije u mogućnosti obavljati poslove u poljoprivredi koji se također smatraju teškim poslovima te zahtijevaju kretanje, saginjanje, čučanje, klečanje, oslone na petu i prste što je kod tužitelja onemogućeno, da bi tužitelj eventualno mogao raditi neke administrativne poslove. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li bi tužitelj mogao uz pojačane napore obavljati neke poljoprivredne napore, vještakinja je navela da ne bi mogao ni uz pojačane napore obavljati te poslove. Nadalje, na poseban upit punomoćnika tužitelja da li tužitelj može obavljati neke od poslova za koje je kvalificiran, vještakinja je navela da je odgovorila na to pitanje te ako su to poslovi automehaničara i rukovoditelj RGS te poslove ne bi mogao obavljati.
18. Ocjenjujući nalaz i mišljenje stalnog sudskog medicinskog vještaka ovaj sud nalazi da je isto dato savjesno u skladu sa pravilima znanosti i vještine pa ga ovaj sud kao takvog prihvaća te iz istog utvrđuje da tužitelj zbog prometne nesreće dakle iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, sud je utvrdio da tužitelj uslijed prometne nesreće, a za čiju naknadu štete je odgovoran tuženik tužitelj zadobio povrede zbog kojih nije u mogućnosti obavljati poslove u poljoprivredi kao i poslove automehaničara i rukovoditelja građevinskim strojevima. Imajući u vidu ovakav nalaz i mišljenje vještaka te da je u uptuženom periodu tužitelj imao sklopljen ugovor na određeno vrijeme te da uslijed prometne nesreće nije mogao izvršavati ugovorne obveze pa je ovaj sud jednostavnom matematičkom operacijom množenjem ugovorene plaće sa ugovorenim trajanja ugovora te umanjenjem za utvrđeni tuženikov doprinos od 20% sa konverzijom dobivenog iznosa u eure utvrdio visinu štete pod tom osnovu.
19. Tužitelj ČT u svom iskazu (list 23-24 spisa) navodi da je prije ove teške nesreće radio kao automehaničar, na bageru, a da se bavio i poljoprivredom. Imao je i svoje traktore s kojima je orao drugima zemlju. Od poljoprivrede je zarađivao oko 2.000,00 kuna mjesečno, i to od prodaje krumpira i kapule. Kući je obavljao mehaničarske radove, popravljao razne strojeve i automobile te motore te time zarađivao oko 1.500,00 kuna mjesečno. Na bageru je radio u poduzeću "Građevno" Vrgorac, gdje je imao oko 5.000,00 kuna plaću mjesečnu. Također je kao bagerista radio i u obrtu " [obrt]" [adresa], na radovima na autoputu, plaća mu je bila 7.000,00 kuna. Ništa od navedenog sada, zbog nesreće, ne može obavljati. Ima troje djece, a dvoje djece je teško bolesno, Downov sindrom i tumor. 28.01.2021. je imao operaciju zgloba lijeve noge jer su mu bili pukli šarafi u zglobu, a 8. travnja mu je postoperativna kontrola, te ga zatim čeka rehabilitacija. Tužitelj navodi da je automehaničarske poslove obavljao u svojoj kući, te da nije imao registriran obrt, da je prije nesreće obrađivao zemlju, a te zemlje ima dosta. Navodi da je uslužno oranje vršio kroz cijelu godinu, a najviše u jesen i u proljeće te da je uslužno radio i druge poslove tj. frezanje, prskanje i dr. Nadalje na poseban upit navodi da je urod sa svojih poljoprivrednih zemljišta prodavao najčešće na pijaci, ponekad bi u kuću dolazili nakupci, prodavao je i tijekom sezone na Makarskom primorju itd. Sadili su dosta krumpira, kapule i drugog povrća, i to na zemlji koja jest bila očeva, ali prihodi su išli njemu. Nadalje odgovara da nije svaki dan popravljao već kada bi bilo posla, kada bi ljudi došli, da je bio cijenjen kao dobar majstor, a navedena zarada je bila prosječna mjesečna. Nadalje odgovara da ne može obavljati nikakve poslove koji zahtijevaju stajanje na nogama. Sjedeći bi mogao obavljati sitne poslove, rukama- prstima. Dodaje da gotovo uopće ne može stajati, te ne može raditi poslove za koje je potrebno stajati na nogama. Nadalje odgovara da je tražio invalidsku mirovinu, ali da su mu rekli da treba prikupiti dodane nalaze; prvi put mu je zahtjev bio odbijen te je sada u postupku pribavljanja dokumentacije. Nadalje odgovara da je VT majka njegove supruge, da je kod iste bio zaposlen, ali samo formalno. Odgovara da može voziti auto. Odgovara da je i nakon ove nesreće imao jednu nezgodu, ali da se radilo o tome da je sjeo i pao s motora. Tom prilikom je bio na hitnom prijemu, ali nije bilo intervencija.
20. Po ocjeni ovog suda iskazi svjedoka koje je tužitelj predložio i koji su saslušani u ovome postupku su neuvjerljivi i paušalni. Naime svjedoci su davali općenite izjave temeljene na pretpostavkama i osobnim dojmovima, poput “čini mi se” ili “koliko mi je poznato”, bez pružanja konkretnih podataka o prihodima, broju klijenata ili učestalosti poslovanja. U iskazima prostoje proturječja, posebice u opisima vrste i opsega poslova kojima se tužitelj navodno bavio. Neki svjedoci nisu mogli potvrditi je li tužitelj doista ostvarivao prihode od navedenih aktivnosti. Svjedoci nisu uspjeli konkretno opisati opseg i učestalost poslova koje je tužitelj obavljao, što dodatno smanjuje težinu tvrdnji o izgubljenoj zaradi. Svjedoci su se često pozivali na priče drugih osoba, umjesto na vlastita saznanja. Sud je proveo sve predložene dokaze izuzev financijskog vještačenja a iz razloga kako je naprijed navedeno. Za primijetiti je da tužitelj potražuje naknadu štete sa osnova poljoprivredne djelatnosti a što nije izuzev iskaza svjedoka ne nudi nikakve materijalne dokaze (ZK izvadak, posjedovni list, izvadak iz registra OPG-ova i drugo). Također tužitelj nije dostavio dokaze o završenom obrazovanju za mehaničara, niti druge materijalne dokaze (ugovore da bi radio kao mehaničar, registracija obrta, računi i sl.) a samim tim ni iskaz tužitelja a ni svjedoka ovaj sud nije prihvatio kao vjerodostojne iz razloga kako je gore navedeno. 21. Zahtjev tužitelja za isplatu mjesečne rente na ime izgubljene zarade pokazao se neosnovanim iz više razloga tužitelj je naveo da se bavio automehaničarskim poslovima i poljoprivredom, ali bez dokaza o registriranom obrtu ili kontinuitetu u poslovanju. Povremeni poslovi, bez službenih financijskih evidencija, ne predstavljaju osnovu za dugoročnu rentu. Izostali su računi, platne liste ili bilo kakvi drugi financijski dokumenti koji bi potvrdili navedene mjesečne prihode. Bez takvih dokaza, sud nema osnovu za utvrđivanje vjerodostojnosti tužiteljevih tvrdnji o iznosima zarade. Ugovor o radu s Gradom Vrgorcem sklopljen je samo nekoliko dana prije nezgode, i to na određeno vrijeme. Ova okolnost ne jamči nastavak radnog odnosa niti postojanje dugoročne financijske sigurnosti. Nadalje, nije dokazano da bi tužitelj, i da nije došlo do nesreće, bio ponovno zaposlen nakon isteka tog ugovora.
22. Ako sud na temelju izvedenih dokaza čl. 8 ZPP-a ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe članka 221a. ZPP. U smislu navedene odredbe ZPP teret dokaza odlučne činjenice koja se tiče osnove i visine imovinske štete je na tužitelju koji treba dokazati postojanje onih pretpostavki po općim pravilima ZOO, koje reguliraju naknadu štete.
23. Tužitelju sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO) u svezi čl.1103. ZOO pripada pravo na zateznu kamatu
24. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, kojom je propisano ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, a koje je tuženik također osporavao. S obzirom da je po ocjeni ovoga suda tužitelj dokazao osnove zahtjeva međutim ne i visinu, izuzev u manjem dijelu, dok je u pogledu visine tuženik uspio u većem dijelu, pa po mišljenju ovoga suda, a upravo zbog toga što je tužitelj dokazao osnovu zahtjeva, ali ne i visinu tužbenog traženja, u kojem je većim dijelom uspio tuženik, pa po ocjeni ovoga suda svaka stranka treba snositi svoje troškove postupka.
25. Zbog svega izloženog odlučeno je kao u izreci ove presude.
Metković, 24. veljače 2025. godine
S u d a c :
Damir Ujdur
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka iste, putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Nikola Pervan, odvjetnik, Vrgorac
2. Blagoje Mastilović, odvjetnik, Split
