Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

37-Posl.br.P-870/24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari 1-tužiteljice IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2- tužitelja GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Vukić, I, Šulina i dr., odvjetnicima iz Rijeke, protiv 1-tužene CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2-tužene AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 1- tužena osobno te 1 i 2-tužena kao zakonske nasljednice pok. PĐ, radi isplate te utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave održane dana 11. studenog 2024. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja, 1-tužiteljice osobno te punomoćnika 1 i 2- tužene, zaključene temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, dana 24. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je raskinut Predugovor o prodaji od dana 01.10.2008. zaključen između tužitelja, kao kupaca i tuženika, kao prodavatelja predmet kojeg je preuzimanje obveze kupnje nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci upisane kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to s danom 30.10.2008.

II. Nalaže se tuženicima da tužiteljima isplate iznos od 26.000,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 30. listopada 2008. pa do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023.godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženicima da tužiteljima naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 6.394,53 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 24. veljače 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Rijeci od dana 02. prosinca 2015. posl.br. Gž- 1321/2011 ukinuti su presuda i rešenje suda prvog stupnja te je predmet vraćen istom sudu na ponovni postupak.

2. Tužitelji u tužbi od 07. studenog 2008. navode da je 01. listopada 2008. između njih s jedne strane kao kupaca i tuženika s druge strane kao prodavatelja zaključen Predugovor o prodaji nekretnina koji su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci pisane kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Nakon zaključenja predugovora da su pristupili utvrđivanju uvjeta gradnje na nekretnini te su u tom smislu angažirali stručnu osobu (geodeta) kojom prilikom da su utvrdili da je na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] i to na dijelu kuće izvršena izgradnja nelegalne dogradnje i nadogradnje dakle izgradnja dijela kuće bez građevne dozvole, da se radi izvršene nelegalne nadogradnje vodi više postupaka pokrenutih od vlasnika susjednih nekretnina. Naveli su da su im tuženici prešutili prilikom zaključenja predugovora postojanje tih okolnosti te da su ih doveli u zabludu u pogledu postojanja pravnih nedostataka na nekretnini. Naveli su da su odmah po saznanju tih okolnosti razgovarali s tuženicima u prisustvu RĐ predstavnika posrednika za promet nekretnina Dogma d.o.o., a kojom prilikom da su im tuženici potvrdili postojanje tih okolnosti. Naveli su da su zbog postojanja pravnih nedostataka na nekretnini tuženicima izjavili raskid tog ugovora i to dopisom od dana 30. listopada 2008. Temeljem predugovora o prodaji nekretnina od dana 01. listopada 2008. da su tuženicima isplatili na ime kapare iznos od 13.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama. Budući da se predugovor raskida krivnjom tuženika to da potražuju sukladno čl. 304. st. 2. Zakona o obveznim odnosima dvostruku kaparu u iznosu od 26.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama.

2.1. Tužitelji su podneskom uloženom u spis 10. veljače 2010. istaknuli i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev.

3. U odgovoru na tužbu tuženici su naveli da u cijelosti osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev te da je smisao zaštite kupca od pravnih nedostataka u tome da je prodavatelj dužan osigurati takvo faktičko stanje pri čemu stjecatelj neće biti pravno uznemiravan na temelju nekog prava trećeg koje bi isključivalo, umanjivalo ili ograničilo kupčevo pravo. Za pojam evikcije da je bitno da je uznemiravanje pravno, a što da znači da treći ističe neko pravo na stvar koju je prodavatelj prenio na kupca odnosno što isključuje faktičko uznemiravanje prodavatelja od strane treće osobe koje pravo se uobičajeno štiti kako petitornim tako i negatornim tužbama. Naveli su da kada kupac sazna da treća osoba polaže pravo na stvar da je dužan o tome obavijestiti prodavatelja i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije trećega. Kod evikcije da je utvrđena obveza obavještavanja. Iz isprava koje prilažu tužitelji u spis da je vidljivo da su tuženici putem punomoćnika pismenim dopisom od 30. listopada 2008. samo obavijestili tuženike da raskidaju predugovor o kupoprodaji te da u tom dopisu tužitelji izvode niz vlastito projiciranih zaključaka kako je kuća izgrađena na predmetnoj nekretnini nelegalno, dograđena. Naveli su da se dolazi do sankcije zbog pravnih nedostataka kod kojih je bitno da se raskid ugovora zbog nastupa evikcije može tražiti te kako prodavatelj ne postupi po zahtjevu kupca odnosno ne otkloni pravne nedostatke u razumnom roku. Iz historijata tužbe da nedvojbeno proizlazi da tužitelji nikada nisu tražili otklanjanje navodnih nedostataka, a iz kojeg razloga uopće nisu ispunjene materijalne pretpostavke po kojima bi se tužiteljima priznalo pravo na raskid po tom osnovu čak kada bi takvi razlozi i postojali. Naveli su da što se tiče kronologije događaja da tužitelji iste iznose površno i neistinito jer iz isprava koje su tužitelji priložili je vidljivo da je predugovor zaključen 01. listopada 2008., a da je 29. rujna 2008. zaključen nekakav sporazum i potvrda o primitku. Oba akta da je sastavljao odvjetnik RĐ te da je kao kvalificirana osoba zastupao agenciju za posredovanje u prometu nekretnina Dogma d.o.o. s kojom su pak tužitelji zaključili ugovor o posredovanju. Naveli su da imenovani odvjetnik je bio angažiran od strane tužitelja, a njegov posao da je bila kompletna pravna provjera što svakako uključuje i utvrđenje činjenice da li je predmetna nekretnina imala kakvih pravnih nedostataka osobito onih neuknjiženih. Upravo zbog pravne provjere da je i odgođeno zaključenje predugovora za dva dana od dana kada su kupci deponirali kod imenovanog odvjetnika dio kapare. Naveli su da je 1-tužiteljica prije zaključenja sporazuma predmetnu nekretninu razgledala i to u tri navrata od čega dva puta u pratnji dvojice agenata iz Dogme, a jednom u pratnji šogora i jednog zidara kojom prilikom je provjeravala kvalitetu gradnje. Nekoliko dana nakon zaključenja predugovora 1-tužiteljica da dolazi kod tuženika u pratnji nekakvog arhitekta kada da i počinje priča o pravnim nedostacima i kada se otkriva prava namjera tužitelja, a to da je pokušaj rušenja kupoprodajne cijene za iznos od 26.000,00 EUR. Naveli su da tužitelji tu činjenicu prešućuju kao i činjenicu da se 1-tužiteljica obraćala građevinskoj inspekciji vjerojatno u nadi da će uspjeti ishodovati materijalni dokaz o pravnim nedostacima nekretnine koja je bila predmetom prodaje, a rezultat da je dopis navedenog upravnog organa koji da je dostavljen tužiteljima 28. studenog 2008. Naveli su da iz povijesnog zk izvatka za predmetne nekretnine te posjedovnog lista je vidljivo kako je kuća upisana u zemljišnim knjigama i u katastarskom operatu odnosno kako predmetne nekretnine nemaju baš nikakvog tereta kao i da nepostojeći pravni nedostaci koje spominju tužitelji ne bi predstavljali pravne nedostatke čak i da postoje. Naveli su da ukazuju na odredbu čl. 6. predugovora o kupoprodajnom ugovoru kojim je formalno pravno, a i praktički isključena mogućnost raskida predugovora bilo kakvih prava koja bi postojala u korist trećih osoba te kao sankciju za ovakav eventualni propust tuženika da su ugovorne stranke ugovorile pravo tužitelja na naknadu štete, a ne raskid ugovora. Na kraju su naveli da raskid predugovora je uglavljen isključivo u slučaju neispunjenja ugovornih obveza od strane bilo koje od ugovornih stranaka, a što uključuje i odustanak od ugovora, u kojem slučaju tuženici imaju kako ugovorno tako i zakonsko pravo da zadrže primljenu kaparu.

4. Radi pravilnog i potpunog utvrđenog činjeničnog stanja sud je proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, saslušani su svjedoci RĐ, AĐ, ŽĐ, saslušani su 1 i 2 -tužitelj te 1 i 2-tuženik kao stranke te je dopunski saslušana 1-tužiteljica.

5. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev 1 i 2-tužitelja u cijelosti osnovan.

6. Odredbom članka 268 stavak 1 do 5 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05), dalje ZOO-a, propisano je da je predugovor ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Propisi o obliku glavnog ugovora važe i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora. Predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora. Na zahtjev zainteresirane strane sud će narediti strani koja odbija sklopiti glavni ugovor da to učini u roku koji će joj odrediti. Sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviđen, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen.

6.1. Naime, iako tuženici tvrde da stranke dana 01. listopada 2008. nisu sklopile predugovor kupoprodajnom ugovoru (dalje; Predugovor) već da su sklopile kupoprodajni ugovor te da sklopljeni ugovor treba tumačiti u smislu odredbe članka 319 stavak 2 ZOO-a kojom je propisano da pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara načelima obveznog prava utvrđenim tim Zakonom, stav je ovoga suda da su parnične stranke u konkretnom slučaju sklopile Predugovor, a ne glavni ugovor i to iz razloga što je u članku 1 i članku 2 stavak 4 Predugovora ugovoreno da stranke preuzimaju obvezu sklapanja kupoprodajnog ugovora, a kako je propisano odredbom čl. 268 st.1 ZOO-a. Također predugovor je sklopljen u pisanom obliku kako je to propisano odredbom čl. 268. st.2 ZOO-a. Osim toga, Predugovor sadrži sve bitne sastojke glavnog ugovora s obzirom da su stranke ugovorile predmet i cijenu te vrijeme predaje novca i dan predaje nekretnine u posjed, a kako je to propisano odredbom čl. 268 st.3 ZOO-a. Također, stranke su i u članku 2 stavak 4 Predugovora ugovorile rok za sklapanje glavnog ugovora, a kako je to propisano odredbom čl. 268 st.5 ZOO-a.

7. Stoga, kako je stav ovoga suda da je u konkretnom slučaju među strankama sklopljen Predugovor to je nastavi stav ovoga suda da pravni odnos stranaka treba promatrati kroz odredbe članka 360 do 368 ZOO-a.

7.1. Odredbom članka 362 stavak 1, 2 i 3 ZOO-a propisano je da kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje. Ali ako vjerovnik želi raskinuti ugovor, mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. Ako dužnik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u slučaju kad je rok bitan sastojak ugovora.

7.2. Odredbom članka 363 ZOO-a propisano je da vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku.

7.3. Naime, 1-tužena je u svome iskazu, a s kojim je bio suglasan i pok. 2- tuženik PĐ, navela da ih je susjeda prijavila radi rušenja starog zida na čijem mjestu da su izgradili novi zid o čemu da su naknadno priložili projektnu dokumentaciju tako da od strane nadležnog tijela nikada im ništa nije naloženo i upravo iz tih razloga da nije doživljavala da su oni nešto zgriješili ili da su u krivu pa da o tom inspekcijskom postupku u vrijeme sklapanja ugovora nije niti obavijestila tužiteljicu te da im se tužiteljica obratila 21 dan po potpisivanju ugovora sa zahtjevom za povrat dvostruke kapare. Ona i suprug da su tada bili u pregovorima oko kupnje druge nekretnine, sami da su položili kaparu, da im je bilo u interesu riješiti ovu situaciju, tužiteljica da je od njih zahtijevala povrat dvostrukog iznosa kapare, dok da su joj s druge strane nudili smanjenje cijene na iznos od 110.000,00 eura, ispod da nisu ni pristajali jer da se ne bi pokrili u njihovoj kupnji. Nakon potpisivanja ugovora na lice mjesta da je došao g. RĐ s geodetom te da im je ukazao da se na papirima ne vide popratni objekti i da su se oni sami našli u konfuznoj situaciji kada su doznali da sve nije čisto s obzirom da su objekti postojali od ranije te da od trenutka kada je na lice mjesta izašao g. RĐ s geodetom da nisu poduzeli nikakvu radnju, da oni sada rade na tome, slijedom čega je stav ovoga suda da su tužitelji s pravom raskinuli predmetni Predugovor budući je iz držanja tuženika, a kako to proizlazi iz iskaza 1-tužene, evidentno proizlazilo da oni svoju obvezu da je cijela nekretnina, legalna, bez tereta i u njihovom vlasništvu, a kako su to garantirali sklopljenim Predugovorom neće ispuniti ni u naknadnom roku, slijedom čega je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev 1 i 2-tužitelja te odlučiti kao u točki I. izreke presude.

8. Odredbom članka 304 stavak 2 ZOO-a propisano je da ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.

8.1. Stoga, kako iz gore navedenih razloga proizlazi da upravo na tuženicima leži krivnja za raskid predmetnog Predugovora zaključni je stav ovoga suda da su upravo 1-tužena osobno te 1 i 2-tužena kao zakonske nasljednice pok. PĐ u obvezi 1 i 2-tužitelju vratiti dvostruku kaparu u iznosu od 26.000,00 eura, s obzirom da visina dane kapare u iznosu od 13.000,00 eura nije bila sporna. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. Izreke presude.

9. Valja navesti da ovaj sud nije posebno obrazlagao o aktivnoj legitimaciji 2- tužitelja s obzirom da iz rješenja Županijskog suda u Rijeci od dana 02. prosinca 2015. posl.br. Gž-1321/2011 proizlazi da bi 2-tužitelj bio aktivno legitimiran te da nije odlučivao o privremenoj mjeri budući je o navedenoj pravomoćno odlučeno tijekom ranijeg prvostupanjskog postupka.

9.1. Odbijeno je saslušanje novih vlasnika nekretnine tuženika i to iz razlog što prema stavu ovoga suda za razrješenje ove pravne stvari nije bitno koji je bio pravni status nekretnine tuženika u trenutku kada su ju kupili novi vlasnici, već kakav je bio pravni status nekretnine tuženika u trenutku sklapanja predmetnog Predugovora.

9.2. Ovaj sud nije posebno cijenio dopunsko saslušanje 1-tužiteljice i to iz razloga što omaškom nije određeno saslušanje i 1-tužene te valja navesti s obzirom na navode tuženika iz podneska od dana 10. svibnja 2018., da je odredbom članka 195 stavak 1 ZPP-a propisano da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši.

10. Naime, iako su sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tužitelji imali pravo na cjelokupnu nagradu za zastupanje sukladno odredbama iste, tužitelji nisu postavili takav zahtjev, slijedom čega je sud o parničnom trošku 1 i 2-tužitelja odlučio u okviru postavljenog zahtjeva tj. troškovnika.

10.1. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a, a isti se odnosi na zastupanje 1 i 2-tužitelja po punomoćniku. Tako je tužiteljima sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje Tarife, dosuđen trošak i to za sastavljanje tužbe u iznosu od 331,81 eura (T.br.7. t. 1. Tarife), zastupanja na četiri ročišta u iznosu od 331,81 eura za svako (T.br.9. t. 1.Tarife), sastavljanja četiri podneska u iznosu od 331,81 eura za svaki (T.br.8 t.1. Tarife), sastavljanja žalbe u iznosu od 414,76 eura (T.br.10 t.1. Tarife), PDV-a (23%) u iznosu od 782,24 eura, sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 301,28 eura, sudske pristojbe za presudu u iznosu od 293,32 eura, sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 366,64 eura.

10.2. Zastupanja na dva ročišta u iznosu od 500,00 eura za svako (T.br.9. t. 1.Tarife), PDV-a u iznosu od 250,00 eura, dakle dosuđen je trošak u ukupnom iznosu od 6.394,53 eura.

10.3. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki III. izreke presude.

U Rijeci, 24. veljače 2025.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- pun. 1 i 2-tužitelja

- pun. 1 i 2-tuženika