REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1161/2018-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Vlatki Toplak, u pravnoj stvari tužiteljice JN OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Krešimiru Matekoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Srpsko narodno vijeće – nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, OIB: 29873902790, Zagreb, Gajeva 7, zastupanog po punomoćnici Lini Budak, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 15. siječnja 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnika stranaka, dana 24. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Srpskom narodnom vijeću – Nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj isplati tužiteljici JN iznos 40.000,00 kn sa zateznom kamatom od 20. travnja 2018. do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, kao i naknaditi joj troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici isplatiti tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu 1.500,00 eur, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 1. ožujka 2018. tuženik kao nakladnik Internet portala www.portalnovosti.com objavio članak pod naslovom "Najnovije Novosti od petka na kioscima: Ustavšluk" sljedeće netočne, neistinite i štetne informacije o tužiteljici:

- "…. JN: glupa ili plavuša?;

- " Strah me i pomisliti kako bi se proveo neki teolog i svećenik koji bi danas skromno predložio da se svi problemi s bludom i opačinom u Hrvatskoj riješe tako da, recimo….djeci….prvo….seksualno iskustvo pokloni hrvatska moralna horizontala JN".

Dana 21. ožujka 2018. tužiteljica je od tuženika, kao nakladnika Internet portala www.portalnovosti.com zatražila objavu ispravka prethodno navedenih netočnih informacija o tužiteljici. Tuženik je objavio ispravak predmetnih netočnih informacija o tužiteljici dana 5. travnja 2018 na Internet portalu www.portalnovosti.com u članku pod naslovom "Najnovije novosti od petka na kioscima: Brodograbilište". Tužiteljica tvrdi da je iz sadržaja izjava iznesenih u predmetnom Internet novinskom članku pod navedenim naslovom vidljiva namjera iznošenja u javnost neistinitih, netočnih i izrazito štetnih informacija o tužiteljici, bez da se na bilo koji pravno relevantan način provjerava i potvrđuje točnost i istinitost takvih izrazito štetnih informacija ili da se istima prilažu bilo kakvi dokazi koji bi upućivali na njihovu istinitost. Prethodno navedene objavljene informacije u cijelosti su netočne te predstavljaju neistinite informacije koje za cilj imaju jedino javno klevetanje, vrijeđanje i difamiranje tužiteljice te je predmetnim objavljenim informacijama tužiteljici nanesena velika neimovinska šteta u vidu povrede prava osobnosti koje se očituju u povredi imena, časti, ugleda i dostojanstva tužiteljice, te posljedično duševnim bolovima, nesanicom, osjećajem nelagode i preispitivanjem vlastite vrijednosti izazvanima takvim povredama prava osobnosti tužiteljice. Tužiteljica tvrdi da je navod " JN: glupa ili plavuša?" je uvredljiv i štetan te u potpunosti netočan i neistinit te da iz istog jasno i nedvojbeno proizlazi da smisao predmetnog navoda nije davanje odgovora na pitanje je li tužiteljica glupa ili ima plavu boju kose, već je pravo značenje pitanja postavljenog navedenim navodom je li tužiteljica glupa u doslovnom značenju te riječi ili je tužiteljica glupa kroz preneseno značenje riječi "plavuša", a koje u svakodnevnom jeziku ima značenje glupe, najčešće ženske osobe. Slijedom toga, da je stvarni sadržaj pitanja postavljenog citiranim uvredljivim i štetnim navodom dati odgovor na pitanje je li tužiteljica glupa ili glupa, a iz čega faktično ne proizlazi bilo kakva dilema iz pitanja postavljenog predmetnim uvredljivim i štetnim navodom, s obzirom da navedeno pitanje može imati samo jedan odgovor pa da se na uvredljiv i štetan način zapravo prezentira da tužiteljica jest glupa. Međutim, tužiteljica nije glupa te takva neistinita i štetna informacija predstavlja i očitu povredu imena, ugleda, časti i dostojanstva tužiteljice te je izrazito difamirajuća za tužiteljicu. Nadalje tužiteljica tvrdi da je navod "Strah me i pomisliti kako bi se proveo neki teolog i svećenik koji bi danas skromno predložio da se svi problemi s bludom i opačinom u Hrvatskoj riješe tako da, recimo….djeci….prvo…..seksualno iskustvo pokloni hrvatska moralna horizontala JN" uvredljiv i štetan te u potpunosti netočan i neistinit. Naime, tužiteljica ni na koji način nije poklanjala niti namjerava poklanjati bilo kakva seksualna iskustva drugim osobama pa tako niti djeci. Takvim navodima, osim što se tužiteljicu prezentira kao osoba sklona poklanjanju seksualnih iskustava, tužiteljica se želi prezentirati i kao osoba zainteresirana za spolno nasilje nad djecom, odnosno za pedofiliju, a čime se na najteži mogući način vrijeđaju prava osobnosti tužiteljice. Isto tako, tužiteljica nije moralna horizontala, odnosno antiteza pojmu moralna vertikala koji označava osobu visokih moralnih vrijednosti te se objavljivanjem takvog navoda nanosi šteta imenu, ugledu, časti i dostojanstvu tužiteljice. Tužiteljica, naime, ni na koji način nije sudjelovala u izvršavanju moralno neprihvatljivih radnji, odnosno pozivala i poticala bilo koju osobu na poduzimanje moralno neprihvatljivih radnji. Predmetni neistiniti i štetni navodi nedvojbeno su povezani s podnošenjem Zahtjeva za ispravkom netočnih i neistinitih informacija dana 19. veljače 2018., objavljenih u Internet novinskom članku na Internet portalu www.index.hr dana 27. siječnja 2018. pod naslovom " AN oduzela JN nevinost", od strane ovdje tužiteljice društvu Indeks promocija d.o.o., kao nakladniku Internet portala www.index.hr, kao i objavom predmetnog ispravka u Internet novinskom članku objavljenom dana 23. veljače 2018. na Internet portalu www.index.hrpod naslovom "Reakcija na članak: "Gospođa AN ni na koji način nije oduzela JN nevinost". Iz prethodno navedenog da jasno proizlazi da se neistinitim i štetnim navodima želi tužiteljicu prikazati kao glupu osobu te osobu najnižih moralnih sklonosti koja nudi svoje seksualne usluge djeci, a sve iz razloga što je ista postupala sukladno odredbama Zakona o medijima te sukladno istima tražila ispravak niza objavljenih štetnih i uvredljivih netočnih informacija. Slijedom toga, iz predmetnih navoda zapravo proizlazi da je tužiteljica glupa osoba te osoba najnižih moralnih sklonosti koja nudi svoje seksualne usluge djeci iz razloga što je postupala sukladno važećem pravnom propisu Republike Hrvatske, Zakonu o medijima, a kojim je predviđen način zaštite prava osobe čija su prava povrijeđena iznošenjem neistinitih i štetnih navoda putem medija. Radi se, dakle, i o očigledno netočnom i neistinitom prenošenju informacija objavljenih u predmetnom članku od strane tuženika, te je potpuno jasno da je jedini cilj iznošenja predmetnih navoda izvršenje povrede imena, ugleda, časti i dostojanstva. Tužiteljica nadalje ističe da je članak naslova "Najnovije Novosti od petka na kioscima: Ustavšluk" od 1. ožujka 2018. i dana danas objavljen na Internet portalu www. portalnovosti.com. Također, tužiteljica navodi da tuženik uređuje i objavljuje objave na stranicama Novosti u sklopu Internet stranice www.facebook.com te da je tuženik 1. ožujka 2018. u 14,39 sati na stranici Novosti u sklopu Internet stranice www.facebook.com objavio objavu u kojoj je sadržana Internet poveznica na predmetni članak objavljen 1. ožujka 2018. na Internet portalu www.portalnovosti.com pod naslovom "Najnovije Novosti od petka na kioscima: Ustavšluk" te je i putem poveznice navedene u predmetnoj objavi ponovno objavio netočne, neistinite i štetne informacije o tužiteljici iz ove tužbe. Tužiteljica je nakon objave predmetnih netočnih i neistinitih navoda doživjela niz neugodnosti u obliku različitih neugodnosti upita kako uže obitelji, rodbine i prijatelja, tako i poslovnih partnera i suradnika, ali i nepoznatih ljudi, a sve u vezi neistinitih navoda iznesenih u predmetnom članku, sumnjičenja i osude okoline, te je dovedena u situacije u kojima je pred nizom tužiteljici nepoznatih ljudi i unutar obitelji, kao i poslovnih partnera i suradnika, ali i nepoznatih ljudi morala objašnjavati da iznesene netočne i neistinite informacije nisu istinite. Sve navedeno je kod tužiteljice izazvalo duševne bolove, nesanicu, osjećaj nelagode, preispitivanje vlastitih vrijednosti i razloga zbog kojih se ovako javno difamira i potpuno neosnovano napada neistinitim informacijama koje imaju isključivi cilj ocrniti je i neistinito prikazati u javnosti. Sve navedeno je izazvalo kod tužiteljice neimovinsku štetu u vidu povreda prava osobnosti koje se očituju u povredi časti, ugleda i dostojanstva tužiteljice. Zahtjevom iz tužbe predlaže obvezati tuženika na isplatu novčane naknade za neimovinsku štetu u iznosu 40.000,00 kn sa zateznom kamatom od 20. travnja 2018. do isplate kao i obvezati tuženika na isplatu troškova parničnog postupka.

2.Tuženik se u odgovoru na tužbu, u bitnom, protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te ističe da se u konkretnom slučaju radi o satiričnom tekstu u kojem autor članka ZN na duhovit način komentira društvene pojave i osobe. Zbog toga smatra da nema odgovornosti nakladnika u konkretnom slučaju te predlaže odbaciti tužbu te tužiteljicu obvezati da tuženiku naknadi troškove postupka.

3.Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u: impressum tuženika (list 6-9 spisa), presliku spornog članka sa portala www.portalnovosti.com (list 10-14 spisa), zahtjev za ispravak informacija od 21. ožujka 2018. sa preslikom povratnice (list 15-24 spisa), članak sa portala www.index.hr sa komentarima (list 36-44 spisa), članak sa portala www.facebook.com sa komentarima (list 45-55 spisa), izvještaj Reportera bez granica o slobodi medija (list 75-93 i 161-163 spisa), članke sa portala novosti.com (list 94-95 i 98-99 spisa), analizu objavljenu pomoću analitičkog alata Mediatoolkit (list 96-97 i 164-166 spisa), objavu ispravka informacija od 4. travnja 2018. (list 100 spisa) različite članke s portala www.portalnovosti.com te tiskovine Novosti (list 110-150 spisa), iskaz svjedoka ZN (list 309-311 spisa), priopćenje za medije od 02.05.2022. (list 315-316 spisa), iskaz svjedoka GN (list 394-395 spisa), Izvješće Human Rights Watcha-Građanska i politička prava u Republici Hrvatskoj (list 405-473 spisa), naslovnice i tekstove iz Feral Tribunea (list 474-485 spisa), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-695/18 od 23. listopada 2023. (list 491-499 spisa), iskaz tužiteljice (list 487-490 spisa).

4.Temeljem tako provedenog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu sa odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Sud nije posebno cijenio po strankama priložene različite sudske odluke iz različitih postupaka budući da se iste ne odnose na konkretan postupak, a niti je posebno cijenjeno po tuženiku priloženo Izvješće Human Rights Watcha-Građanska i politička prava u Republici Hrvatskoj te naslovnice i tekstove iz Feral Tribunea jer je ta dokumentacija u spis priložena nakon zaključenja prethodnog postupka, a tuženik nije dokazivao da istu, bez svoje krivnje, nije mogao u spis priložiti do zaključenja prethodnog postupka.

6. Među strankama nije sporno da je 1. ožujka 2018. na mrežnoj stranici www.portalnovosti.com, čiji je tuženik nesporno nakladnik, objavljen članak pod naslovom: "Najnovije Novosti od petka na kisocima: Ustavšluk". Također, nije sporno niti da je tuženik 4. travnja 2018. objavio demanti predmetnog članka na mrežnim stranicama. Nije sporno niti da je tuženik 1. ožujka 2018. na stranici Novosti u sklopu mrežne stranice www. facebook.com objavio objavu u kojoj je sadržana mrežna poveznica na članak objavljen istog dana na mrežnoj stranici www. portalnovosti.com, navedenog naslova te da su i putem te poveznice ponovno objavljene utužene informacije.

7. Sporno je je li su objavljene informacije objektivno povrijedile čast, ugled i dostojanstvo tužiteljice te opravdava li navedeno dosudu pravične novčane naknade.

8. U skladu sa odredbom čl. 21. st. 6. Zakona o medijima (Narodne novine 59/04, 84/11, i 81/13, dalje u tekstu: ZM) postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu dokazuje tuženik.

9. Iz spornog članka u objavljenog 1. ožujka 2018. na mrežnoj stranici portlanovosti pod uvodno navedenim naslovom, razvidno je da su utužene informacije objavljene kao najava kolumne "Ugovor s đavlom ZN: JN: glupa ili plavuša?" članak pod naslovom " JN: glupa ili plavuša?"

10. Tužiteljica saslušana kao stranka u svom iskazu navodi da je predmetni članak objavljen kao najava teksta, a kojim ju sevrijeđa, omalovažava kao ženu i na jedan senzacionalistički način želi privući veći broj čitatelja. Degutantno je da ju se stavlja u vezu s pedofilijom na vrlo uvredljiv i ponižavajući način. Navodi da radi i živi u širem krugu ljudi i nikom normalnom ovakvi navodi ne mogu biti normalni, a cijeli članak je koncipiran tako da se privuče veći broj čitatelja. Autor članka se ni na koji način nije obratio tužiteljici prije objave spornog članka. U vezi s istim imala je i problema u vidu problema sa spavanjem te morala ulagati dodatnu snagu za obavljanje svakodnevnih obveza. Uvredljivo je, ponižavajuće i degutantno da ju se stavlja u vezu sa zlostavljanjem djece i "moralnom horizontalom" te da ju se naziva glupačom ili plavušom. Navodi da se ne smatra javnom osobom jer radi u realnom sektoru i volontira u civilnom društvu, istovremeno razumije da je zbog svog društvenog angažmana poznata širem krugu ljudi. Otvorena je za kritiku, satiru i za sve zakonom dopuštene i društveno prihvatljive načine kritiziranja svog djelovanja međutim, to nije ugodno, ali je u svakom slučaju konstruktivno jer kroz kritiku drugih ljudi pokušava preispitati sebe, odnosno svoje djelovanje. Međutim, sadržaj ovog članka nema veze s prethodno navedenim jer je njegov cilj bio poniziti njezino dostojanstvo i vrijeđati ju kao ženu. Isti ne iznosi ništa konstruktivno, već se radi o skrivanju iza satire sa namjerom vrijeđanja, a imajući u vidu da satira kao književna forma ima cilj na humorističan način ukazati na društvene anomalije, a ne vrijeđati dostojanstvo konkretne osobe. Time nije postojao nikakav javni interes da se o njoj piše na takav način. Navodi da se prvenstveno pitala da li je to nešto što mora prihvatiti odnosno promijeniti svoje djelovanje u tom smislu i da li je takvo postupanje prihvatljivo društvu, ne samo njoj, već društvu općenito. Sve navedeno posebno kada se ima u vidu da se u konkretnoj stvari radi o nakladniku koji se financira javnim prihodima. Ponavlja da je jasno rekla da težina vrijeđanja nije ista kada se radi od strane nakladnika koji je financiran javnim novcem, odnosno za razliku od nekog tabloida; svakog nakladnika dakle zakon obvezuje da ni na koji način ne vrijeđa ničije dostojanstvo. Navela je, a vezano za konkretan članak da se vodi samo jedan postupak. U vezi članka " JN, glupa ili plavuša?" tužiteljica je podnijela tužbu sudu radi naknade štete protiv ZN no ista je nepravomoćno odbijena sa zahtjevom. Iskazala je da joj je poznat pojam satire i da ista svakako ne podrazumijeva omalovažavanje, vrijeđanje i ismijavanje pojedinca, iako nije stručnjak za satiru navodi da ista ne podrazumijeva vrijeđanje, a kada joj je poznato da satira u sebi kao definicija podrazumijeva izvrgavanje podsmjehu i poruzi, navodi da satira ne podrazumijeva vrijeđanje osobe, rušenje njezinog dostojanstva s ciljem javnog vrijeđanja i omalovažavanja i sramoćenja. Postoje niz odličnih satiričara koje cijeni i nitko od njih ne prikazuje društvene anomalije i ljude na način kako je to učinio nakladnik. Poznat joj je autor ZN, kao i njegov opus te povremeno prati njegove objave. Ne zna ime kolumne pod kojom ZN piše članke, ali ono što je isti pisao o njoj sigurno nije satira, a kada ju se pita da li joj je poznato da je rubrika ZN satirična, navodi da ne zna uopće kako se ta kolumna zove, a ono što je o njoj objavljeno nije satira već vrijeđanje. Navodi da je radila kao novinarka i urednica više medija i cijeli svoj život se zalaže za slobodu medija, mišljenja i govora i upravo zato je tužila nakladnika ovog članka, jer je ovaj tekst o njoj primjer što nema veze sa slobodom medija, mišljenja, govora, niti javnog interesa već samo rušenje dostojanstva i ponižavanje osobe na koju je "napikirano" da joj se to radi. Kada se tužiteljicu pita da li je 1995. godine sudjelovala kao koautorica HRW-a u kojem je o stanju ljudskih prava RH za razdoblje od veljače 1992 do prosinca 1994. godine u kojem je provodeći dugotrajno istraživanje kao konzultantica HRWa u svom izvješću navodila da Feral Tribune kao satiričnu publikaciju vlasti pokušavaju ugušiti njihovu kritiku i da ON, ŠN i ZN su suočeni s kaznenim progonom zbog objave fotomontaže kojom se J uspoređuje sa A i Z kao i da Hrvatska Vlada sustavno pokušava ograničiti slobodu neovisnog tiska RH kao i da je sudski sustav još uvijek nije oslobođen etničke pristranosti i političke manipulacije. Tužiteljica iskazuje da nije koautor navedenog izvješća, ali je kao konzultant radila i upravo je poznavanje slobode medija i važnosti te slobode dovelo do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari. Navodi da je zbog nesanice loše spavala i informacije iz teksta su joj stvorile slike u glavi koje je imala pred očima, a posebno ju je pogodilo što su te uvrede vidjeli njezini sinovi, suprug, najbliži prijatelji i osobe s kojima sam u kontaktu. navodi da su "nepoznati ljudi" krug ljudi koji predstavljaju prijatelje njezinih prijatelja, a koje dakle tužiteljica osobno ne poznaje, a koji su ju pitali vezano za predmetni članak. Rodbina koja ju je ispitivala vezano za sporni članak su njezin otac, brat, sestre, nećakinjama, s kumovima njezine djece. O imenima navedenih osoba ne želi iskazivati. Ti ljudi su nažalost imali priliku pročitati navode koje je tuženik o njoj objavio. Kada ju se pita koji su to poslovni partneri i suradnici, poimence, a koji su pročitali sporni članak, odgovara da su to ljudi s kojima posluje, za koje je vezana njezina egzistencija i čija imena ne želi navoditi. Navodi da ovakva objava ima kao posljedicu ne samo vrijeđanje, uvrede, omalovažavanje već i zastrašivanje, već i pitanje da li je to cijena njezinog društvenog angažmana i da li će to i dalje morati trpjeti i da li će i sljedeći puta kada poduzme zakonske korake a kada netko protiv nje nešto objavi morati trpjeti ovakvo ponižavanje i vrijeđanje. Uopće joj je suludo da ju netko dovodi u situaciju da se kao zrela osoba pita i razmišlja o vrijeđanjima koja netko objavljuje.

11. Iz iskaza svjedoka ZN proizlazi da je autor najavljene sporne kolumne. U iskazu istaknuo je da mu je poznat razlog zbog kojeg je pozvan na sud, sam sporni članak te može reći da je povod pisanju istom bio spor između aktivistice AN i ovdje tužiteljice kojeg je ovdje tužiteljica u prvom stupnju izgubila, a u vezi čega je blogerica HN objavila satirični tekst vezano uz predmetni spor navodeći da je tužiteljica "izgubila nevinost" sa FN, ne misleći naravno na doslovno značenje tih riječi. Tužiteljica je ipak objavila demanti na taj tekst čime je zapravo ukazala da ne razumije satiru iznesenu u spornom tekstu. Tako je i svjedok u predmetnom tekstu odnosno kolumni iznio satirično viđenje činjenice da tužiteljica nije shvatila ranije opisanu satiru te je pritom imao u vidu čak i da je svećenik BN prije 200-tinjak godina u Irskoj naveo da "se problem gladi može riješiti jedenjem djece" naravno, ne misleći na doslovno značenje tih riječi. Svjedok navodi da je u slovenskim novinama napisao tekst u kojem je u naslovu stajalo da je KN kreten, a zašto nije odgovarao, upravo zato jer se radi o satiričnom tekstu i vrijednosnom sudu, a radilo se dakle o premijeru Slovenije. Na daljnji upit o tome u kojem dijelu novosti i u kojoj formi odnosno rubrici je objavljen utuženi naslov teksta i čime se bavi ta kolumna, svjedok odgovora da inače piše kolumne u tjedniku Novosti, a radi se o tekstovima koji sadrže njegov osobni osvrt odnosno vrijednosne sudove o pojedinim zbivanjima, za koje prethodno po pravilima struke nije dužan tražiti komentar osobe o kojoj piše budući da se radi o autorskom komentaru odnosno vrijednosnom sudu koji doduše može biti kleveta i uvreda, ali ovdje nije riječ o ničemu od navedenog. Tako navodi da ni u vezi spornog članka nije kontaktirao tužiteljicu radi objave istog. Naziv kolumne je "Ugovor s đavlom" i u njoj se objavljuju tekstovi najčešće sa satiričnim sadržajem. Vezano za naslov spornog članka navodi da je u naslovu navedeno JN: glupa ili plavuša? dakle, kao satirički upit. Na daljnji upit da li je spornom tekstu iznesen vrijednosni sud autora svjedok odgovara da se radi o vrijednosnom sudu budući da je to sud njega kao autora teksta kako tužiteljica ne razumije satiru. Navodi da mu je poznato da je tužiteljica podnijela ukupno 5 tužbi budući da je u svim tim postupcima pozivan kao svjedok i kao okrivljenik i tuženik. Također mu je poznato da je tužiteljica izgubila spor u vezi istog članka. Navodi da je 35 godina u redakciji, ali da puno vremena provodi na sudovima te može reći da se radi o tzv. slapp tužbi kojima se zapravo želi izvršiti pritisak na novinare. Kao dugogodišnji novinar radio je u različitim medijima, kako u našoj državi, tako i u inozemstvu te je višestruko i nagrađivan i kažnjavan za svoj rad. Za vrijeme svog rada u Feralu isti tjednik je bio više puta nagrađivan i to nagradu za najbolji satirički tjednik te je za sličan satirički članak prije nekoliko godina u Londonu dobio nagradu za najbolji komentar u Europi. Iskazuje da je JN javna osoba i da ista može biti temom satiričkog i kritičkog propitivanja. Zaključno navodi da je i nakon objave predmetnog članka pisao o istoj različite tekstove i to ne samo on nego i kolege novinari.

12. Iz iskaza svjedoka ĐN proizlazi da mu je poznat predmet spora odnosno, sadržaj spornog članka budući da mu je ovo ne zna koji po redu dolazak na sud u vezi istog članka. U vrijeme objave članka bio je glavni urednik koji je odobrio objavu članka čiji je autor ZN, a koji je isti napisao kao komentar u kolumni i radi se inače o autoru koji ima specifičan satiričan način, piše tekstove, a zapravo se u konkretnom slučaju na satiričan način bavi odnosno. opisuje demanti tužiteljice kojeg je ista uputila portalu Indeks u vezi članka kojeg je objavila kolumnistica HN koji je također bio satirički, a koji tekst je tužiteljica demantirala doslovno i ZN se ovdje bavi satirom tog demantija i satirizira sada još jednom tu stvar. Zapravo radi se o satiri do kraja i ista je predmet ovog postupka. Navodim da mu je poznato da je tužiteljica radila kao novinarka na HRT-u i Novoj TV i da jako dobro zna što je novinarstvo, a bavila se i zaštitom novinara pa i samog ZN. Bavila se zaštitom medija. Misli da gotovo svatko može razumjeti da je predmetni tekst satira i to svatko sa završenom srednjom školom, a kamoli tužiteljica koja je radila u medijima i ranije "branila satiru". Potvrđuje da je objavljen demanti JN u vezi spornog teksta. Poznato mu je da je, u vezi predmetnog članka, podnijeto više tužbi, misli 4 odnosno 5 i to su tzv. slap tužbe koje zapravo na određen način mogu i obeshrabriti novinare u njihovom radu pri čemu ZN nije jedan od njih. Upoznat je sa odredbama Zakona o medijima u vezi podnošenja zahtjeva za objavu ispravka informacija. Međutim, smatram da je postupanje tužiteljice u vezi podnošenja demantija takvih satiričnih članaka zapravo ironija i apsurd pa čak i kad je isti učinjen po njezinim punomoćnicima. Poznato mu je da je od ranije postojao sukob između tužiteljice i tuženika. Naime, u veljači 2017. tužiteljica je pokrenula kampanju protiv predmetnog medija zahtijevajući njegovo gašenje. Ista ga je blatila, klevetala, a to iz razloga što je pisao istraživačke tekstove o njezinim poslovima odnosno, o organizacijama u kojima se ona bavila kao ultra konzervativnim organizacijama, a motiv je bio da smo mi protiv Hrvatske i da mrzimo Hrvatsku, a što su sve bile laži i optužbe. Tužiteljicu nisu tužili, već su se protiv nje "borili u svojim tekstovima". Na njihovu stranu su tada stala sva profesionalna udruženja novinara od hrvatskih do svjetskih udruženja i navodi da su ove tužbe tužiteljice zapravo nastavak na sve prethodno navedeno. Smatra rad tužiteljice, unazad 20-tak godina, izuzetno štetnim za društvo i napredak u smislu smanjivanja svih vrsta sloboda. Predmetni tekst nema veze sa prethodno opisanim sporom stranaka, on je zapravo reakcija na prethodno objavljeni tekst HN.

13. Cijeneći iskaze tužiteljice i svjedoka te dokumentaciju koja prileži spisu, u ukupnosti, sud smatra da je u postupku nesporno utvrđeno da su sporne informacije objavljene kao najava članka kolumne tjednika Novosti, a radi se o rubrici koja je komentatorskog tipa i čija je svrha komentirati pojedine osobe kroz tjedna događanja. U konkretnom slučaju ZN je napisao svoj osvrt na komentar blogerice HN koji je bio objavljen na portalu index.hr povodom donošenja osuđujuće presude u kaznenom postupku protiv JN zbog klevete, a koji je protiv nje pokrenula AN. Komentatori imaju pravo iznijeti osobno viđenje zbivanja u različitim sferama društva kao i njihovih aktera, a kod komentara nije potrebno "očitovanje" druge strane.

14. S obzirom na svoj sadržaj informacije koje mogu biti podobne za počinjenje štete u medijima mogu biti i činjenične tvrdnje i vrijednosni sudovi, a u konkretnom slučaju radi se o vrijednosnim sudovima, budući je autor ZN naslovom: " JN: glupa ili plavuša?", zapravo postavio retoričko pitanje. Retoričko pitanje je stilska figura u kojoj se na postavljeno pitanje ne očekuje odgovor. Naime, ovim pitanjem ZN je samo izrazio svoj kritički sud o tužiteljičinom poimanju satire (članak sa portala index.hr). Novinar time nije ocijenio tužiteljicu kao glupu, kako to pogrešno tumači tužiteljica. Pri tome valja svakako istaknuti da, iako se tužiteljica subjektivno tako ne doživljava, je tužiteljica javna osoba, jer je društveno vrlo aktivna, sudjeluje u raznim inicijativama i referendumima (članica je udruge "U ime obitelji"), te je učestalo prisutna u medijima. Stoga tužiteljica kao javna osoba i mora trpjeti veću kritiku. Mišljenje je suda da se u spornom članku autor izražava unutar dozvoljenih okvira i kriterija slobodnijeg pisanja.

15. Sloboda izražavanja naravno ne bezuvjetno, već do granice koja je u javnom interesu, ne može se oduzeti. Navedeno potvrđuje i aktualna praksa Europskog suda za zaštitu ljudskih prava (dalje ESLJP). Tako u predmetu Mladina d.d. protiv Slovenije, zahtjev broj 20981/10, presuda od 17. travnja 2014., Europski sud za ljudska prava je utvrdio da je Mladini d.d. povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja kada joj je po domaćim sudovima naloženo da mora platiti 2.900,00 eur bivšem zastupniku u parlamentu jer ga je u jednom tekstu nazvala "cerebralnim invalidom". Sud smatra da sporna tvrdnja predstavlja snažno neslaganje, a ne činjeničnu ocjenu mentalnih sposobnosti bivšeg zastupnika, na način da navodi: "Čak i uvredljiv jezik, koji načelno ne uživa zaštitu prava na slobodu izražavanja ukoliko mu je uvreda jedina svrha, može biti zaštićen tim pravom ako ima isključivo stilsku svrhu". Također, u predmetu A.B. protiv Švicarske, zahtjev broj 56925/08 u presudi od 1.7.2014. sud zaključuje da čl. 10. Konvencije ne pruža samo zaštitu prava na iznošenje ideja i informacija, već i forme odnosno načina na koji se one iznose. Niti sud niti domaći sudovi nisu ovlašteni određivati način na koji će novinari objavljivati informacije u medijima. Sloboda novinarstva dopušta i određeni stupanj pretjerivanja pa čak i provokacije. Taj sud dakle, smatra da je interes demokratskog društva osiguranje i očuvanje slobode medija, pa je to upravo razlog zbog kojeg ESLJP štiti prava novinara na upotrebu oštrih pojmova, polemičkih i agresivnih tonova.

16. S druge strane tužiteljica u ovom postupku niti nije dokazala postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu. Naime, jedini dokaz na okolnost štete bio je njezin vlastiti iskaz, dok druge dokaze niti nije predložila. Također, tužiteljica nije dokazala niti da je povrijeđena upravo zbog spornog članka na mrežnim stranica Novosti, tim više što je podnijela više tužbi radi naknade štete protiv različitih medija, a što niti nije sporno.

17. Odredbom čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- dalje u tekstu ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost, osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Nadalje odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a određeno je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

18. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da svaka povreda prava osobnosti ne predstavlja temelj za dosudu pravične novčane naknade neimovinske štete, već samo onda kada to težina povrede i okolnosti slučaja opravdaju. Kada je riječ o povredi prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, naknada neimovinske štete kao oblik popravljanja štete samo se iznimno priznaje i to kada je riječ o iznimno teškoj povredi tako da je kod povrijeđenog opravdano mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, odnosno kada se radi o iznimno jakim napadima koji prema svojoj jačini, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda osobe.

19. U konkretnom slučaju iz iskaza tužiteljice ne proizlazi da bi zbog spornog članka kod nje povreda ugleda i časti bila izuzetno teška da bi to opravdano moglo izazvati osobito intenzivnu duševnu bol. Također, tužiteljica nije dokazala niti da bi u svojoj sredini uživala ništa manji ugled i čast nego što je to uživala i prije. Iz iskaza tužiteljice ne proizlazi, niti ona posebno na tako nešto ukazuje, da bi objavljivanjem spornog članka kod nje povreda ugleda i časti bila izuzetno teška, kako za nju tako i za nju obitelj niti da je izazvalo izraženu negativnu reakciju okoline prema njemu (prijekor, prijezir, poniženje) da bi to opravdano moglo izazvati osobito intenzivnu duševnu bol. Tvrdnju o zdravstvenim problemima uslijed objave spornih informacija, osim što to navodi u iskazu, tužiteljica nije dokazivala relevantnom materijalnom dokumentacijom.

20. Dakle, naknada neimovinske štete za povredu ugleda i časti samo se iznimno priznaje i to onda kada je ta povreda izuzetno teška, tako da je kod povrijeđenoga opravdano mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol. Naknada neimovinske štete ni inače nije naknada u punom smislu te riječi, već samo mogući način da se djelomično umanje nastale posljedice. Stoga je i novčanu naknadu zbog povrede časti i ugleda potrebno ograničiti samo na izuzetno jake napade koji prema svom intenzitetu, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno izraženu povredu časti i ugleda, do čega u konkretnom slučaju nije došlo. Pri tome se ističe i to da je jedan od oblika popravljanja neimovinske štete i objavljivanje ispravka informacije, koji je prioritetniji i prikladniji način za saniranje neimovinske štete, pogotovo kada je u pitanju neimovinska šteta o kakvoj je ovdje riječ.

21. Ispravak informacije u konkretnom slučaju objavljen je nesporno 4. travnja 2018., kratko vrijeme nakon primitka zahtjeva za objavu ispravka informacija (list 15- 24 spisa).

22. Prema shvaćanju ovog suda, sporne informacije o tužiteljici, osim što predstavljaju vrijednosne sudove, nisu usmjerene na difamiranje i blaćenje tužiteljice i to neovisno o njenom subjektivnom doživljaju i interpretaciji istog. Osim toga, budući da tužiteljica nije dokazala niti da bi zbog sadržaja spornih objava trpjela izuzetnu intenzivnu duševnu bol, sud smatra da tužiteljica u skladu sa odredbom čl. 21. st. 6. ZM, u konkretnom slučaju, nije dokazala postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu, a imajući u vidu da je zahtjev za objavu ispravka informacija nesporno objavljen, u smislu odredbe čl. 19. st. 1. i 2. u svezi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan te je odlučeno kao u toč. I. izreke.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st.1 u vezi čl. 151. i čl. 155. ZPP i isti je suđen tuženiku, a budući da tužiteljica nije uspjela u sporu. Trošak tuženika sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je prema vrijednosti predmeta spora, u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje u tekstu Tarifa) i prema priloženom troškovniku tuženika.

23.1. Tuženiku je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu 100 bodova (tbr. 7/1 Tarife) i za zastupanje na ročištima 4. veljače 2019., 16. rujna 2021., 4. svibnja 2022., 18. rujna 2024. i 15. siječnja 2025., svako po 100 bodova (tbr. 9/1 Tarife), ukupno 600 bodova što primjenom tbr. 54 Tarife iznosi 1.200,00 eur, a uz uvećanje za 25% PDV (300,00 eur), sveukupno iznosi 1.500,00 eur.

23.2. Tuženiku nije priznat trošak sastava podnesaka od 4. veljače 2019., 16. rujna 2021 i od 3. svibnja 2021. jer su predani u spis na ročištima 4. veljače 2019., 16. rujna 2021. i 4. svibnja 2021. (trošak zastupanja na kojima je tuženiku priznat) pa je navode iz istih mogao iznijeti na navedenim ročištima.

U Zagrebu 24. veljače 2025.

Sudac

Vlatka Toplak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

-punom. tužiteljice

-punom. tuženika