REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4829/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o., iz Zagreba, Radnička cesta 22, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju punomoćnici Mislav Biočić i Denic Lauc, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, odlučujući o tuženikovoj žalbi izjavljenoj protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-88/2023 od 30. rujna 2024., 24. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-88/2023 od 30. rujna 2024. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „I. Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranju d.d. Zagreb, OIB 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, da tužitelju CROATIA osiguranju d.d. Zagreb, OIB 26187994862, Jagićeva 33, Zagreb, isplati iznos od 1.771,39 EUR / 13.346,54 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.12.2020. do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2. i 8. ZOO-a, a od 01. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. II. Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranju d.d. Zagreb, OIB 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, da tužitelju CROATIA osiguranju d.d. Zagreb, OIB 26187994862, Jagićeva 33, Zagreb, da isplati dospjele zakonske zatezne kamate od 05.12.2020. do 30.01.2023. na plaćeni iznos glavnice od 1.771,40 EUR / 13.346,61 kn, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, a od 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“ (točka 1. izreke) te je naloženo tuženiku da tužitelju isplati u roku od 15 dana trošak postupka u iznosu od 857,30 eur sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od dana donošenja presude do isplate, po stopi iz propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se, za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (točka 2. izreke).

2. Tuženik je podnio žalbu protiv te presude pobijajući ju zbog pogrešne primjene materijalnog prava, bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Iznosi da je tuženik, s obzirom da je osporio da bi njegov osiguranik bio isključivo odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja, odnosno preko priznatih 50% te je istaknuo da je tužiteljev osiguranik suodgovoran za nastanak štetnog događaja u omjeru 50%, da je već u odgovoru na tužbu predložio izvesti dokaze usmjerene utvrđivanju dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja i to uvid u pisanu izjavu ĆE, saslušanje svjedoka ZE i provođenje prometnog vještačenja na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, a da je prvostupanjski sud odlučio zaključiti glavnu raspravu bez provođenja tih dokaza te je presudu donio isključivo uvidom u odluke prekršajnog suda kojima je osiguranik tuženika osuđen za izazivanje predmetne prometne nezgode, dok je osiguranica tužitelja u prekršajnom postupku oslobođena.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitavši pobijanu presudu sukladno odredbama članka 365. stavaka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na odluku o troškovima postupka, ovaj sud nalazi da je pobijana presuda zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

5. Predmetno je riječ o sporu male vrijednosti pred trgovačkim sudom u kojem se presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. istog Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona. (članak 467. stavak 1. u vezi s člankom 502. stavkom 1. ZPP-a) pa žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije dopuštena žalbena osnova za ispitivanje prvostupanjske presude.

6. Između stranaka je tijekom postupka, a i u fazi žalbenog postupka, ostalo sporno je li tuženikov osiguranik u cijelosti odgovoran za nastanak štetnog događaja, a s obzirom na to da je tuženik već u odgovoru na tužbu priznao da je njegov osiguranik odgovoran za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50%, dok je istaknuo da je osiguranik tužitelja jednako odgovoran za nastanak štetnog događaja (u omjeru 50%) te je već u odgovoru na tužbu predložio provođenje dokaza: uvid u pisanu izjavu ĆE s opisom predmetne prometne nesreće, saslušanje svjedoka ĆE te pribavljanje skice lica mjesta i fotoelaborata sačinjenih povodom predmetne prometne nesreće iz spisa Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-7984/2021, kao i provođenje prometnog vještačenja na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i tehničkih mogućnosti svih sudionika nesreće da izbjegnu sudar.

7. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je sud tijekom postupka izvršio uvid u e-Spis te utvrdio da je presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 18. siječnja 2021. poslovni broj Pp P-10180/20 presuđeno da je okrivljeni ĆE proglašen krivim vezano za štetni događaj od 13. rujna 2020. te da je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 7.000,00 kn koja je presuda pravomoćna 5. veljače 2021., dok je presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-7984/21 od 1. ožujka 2022. presuđeno da se okrivljenica IE oslobađa optužbe koja je presuda pravomoćna danom 1. ožujka 2022. Iz navedenog sud izvodi zaključak da je osnovan tužbeni zahtjev za isplatu jer je utvrđeno da je upravo osiguranik tuženika pravomoćno utvrđen krivim za štetni događaj, ocijenivši neosnovanim tuženikove navode da je tuženikov osiguranik samo djelomično odgovoran za nastanak štetnog događaja. Takav zaključak sud izvodi iz toga da je nesporno FE pravomoćno oslobođena optužbe. Ovaj sud se ne slaže s takvim zaključkom prvostupanjskog suda. Navedeno iz razloga što je građanskopravna odgovornost šira od prekršajne odgovornosti te oslobađajuća presuda u prekršajnom postupku ne isključuje mogućnost postojanja građanskopravne odgovornosti, a kako je to pogrešno zaključio prvostupanjski sud.

8. Prema tome, tuženik osnovano u žalbi upire da je prvostupanjski sud pogriješio kada je utvrdio odgovornost tuženika isključivo uvidom u odluke prekršajnih sudova. Naime, kod ocjene postojanja građanskopravne odgovornosti, odnosno u konkretnom slučaju pitanja postojanja doprinosa osiguranika tužitelja nastanku štetnog događaja, ocjenjuju se sve okolnosti konkretnog događaja, uključujući i one postupke koji ne rezultiraju počinjenjem prekršaja, a unatoč tome su s aspekta građanskopravne odgovornosti neprihvatljivi. Stoga, s obzirom na to da zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud nije utvrđivao odlučne činjenice niti je provodio dokaze predložene na okolnost utvrđivanja doprinosa osiguranika tužitelja nastanku štetnog događaja, ocjena je ovog suda da pobijanu presudu nije moguće ispitati i da je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

9. Isto tako, osnovano tuženik u žalbi upire da pobijana odluka ne sadrži razloge o dosudi zakonskih zateznih kamata na utuženi iznos pa je time ponovno počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer pobijana odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

10. Slijedom iznijetog, na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a pobijanu presudu je valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

11. S obzirom na to da odluka o troškovima postupka ovisi o odluci o glavnoj stvari, ukinuta je u cijelosti i odluka o troškovima parničnog postupka.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuje ovaj sud, tako što će u okviru dokaznih prijedloga stranaka utvrditi odlučne činjenice sukladno članku 8. ZPP-a te sukladno članku 338. stavku 4. ZPP-a navesti koje je odlučne činjenice i kojim dokazima utvrdio i kako ih je ocijenio, odnosno koje je dokaze odbio navodeći razloge za to (čl. 300. st. 2. ZPP-a), koje je materijalne propise primijenio te potom donijeti pravilnu, zakonitu i valjano obrazloženu odluku.

Zagreb, 24. veljače 2025.

Sudac

doc. dr. sc. Jelena Čuveljak