REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-673/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Davor Pustijanac, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja Republike Hrvatske, OIB 52634238587, Zagreb, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, protiv protivnika osiguranja BAŠIĆ- SET d.o.o., OIB 67305694927, Split, Sukoišanska 28, kojeg zastupa punomoćnik Marko Ljubičić, odvjetnik u Ljubičić & Vrdoljak odvjetničkom društvu d.o.o., Split, Sukoišanska 4, radi osiguranja prethodnom ovrhom, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-75/2024-12 od 6. prosinca 2024., 24. veljače 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-75/2024-12 od 6. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-75/2024-12 od 6. prosinca 2024. na temelju neovršne presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-176/2024 od 16. srpnja 2024., radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja i to ispražnjenja i predaje u posjed nekretnine, određena je prethodna ovrha udaljenjem protivnika osiguranja i uklanjanjem svih njegovih stvari iz poslovnog prostora u vlasništvu predlagateljice osiguranja, a položenog u prizemlju zgrade u [adresa], anagrafske oznake [adresa], površine 63,32 m2, sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 1283, k. o. [katastarska općina], opisan kao poslovni prostor – caffe bar – etaža prizemlje, koji se sastoji od prostorije za usluživanje gostiju, kuhinje, tri wc-a, garderobe i spreme, te predajom navedenog poslovnog prostora, slobodnog od osoba i stvari, u posjed predlagatelju osiguranja (točka I. izreke), određeno je da to rješenje ostaje na snazi do ovršnosti presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-176/2024 od 16. srpnja 2024. ili do drugačije odluke suda (točka II. izreke), određeno je da žalba izjavljena protiv tog rješenja ne odgađa njegovu provedbu (točka III. izreke) i naloženo je protivniku osiguranja naknaditi predlagateljici osiguranja troškove postupka osiguranja od 200,00 EUR (točka IV. izreke).
2. U obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjski sud je utvrdio da predlagateljica osiguranja ima nenovčanu tražbinu radi ispražnjenja i predaje u posjed poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske sukladno presudi Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-176/2024 od 16. srpnja 2024. koja nije postala ovršna.
2.1. Osim toga, prvostupanjski sud je utvrdio da je rješenjem Građevinske inspekcije Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split od 3. srpnja 2019. vlasniku (predlagateljici osiguranja) zabranjeno korištenje stambeno poslovne zgrade anagrafske oznake [adresa], Split i naloženo je otklanjanje oštećenja zgrade zbog kojih postoji opasnost za život ljudi, kao i da označi nekretninu opasnom te da poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti.
2.2. Stoga je prvostupanjski sud utvrdio postojanje objektivne opasnosti, odnosno da je zgrada u kojoj se nalazi predmetni poslovni prostor oštećena i kao takva opasna za korištenje – prijeti urušavanjem, zbog čega postoji opasnost za život korisnika zgrade i prolaznika koji se kreću javnim gradskim površinama oko predmetne zgrade te je zaključio da postoji objektivna opasnost da bi se zbog odgode ovrhe dok presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-176/2024 od 16. srpnja 2024. ne postane ovršna onemogućila ili znatno otežala ovrha radi ispražnjenja i predaje predmetnog poslovnog prostora.
2.3. Prvostupanjski sud je utvrdio i da je člankom 15. stavkom 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.) propisano kako Republika Hrvatska nije dužna dati jamčevinu kad u postupku sudjeluje kao stranka, pa stoga sud nije niti naložio predlagatelju osiguranja davanje jamčevine u predmetnom postupku te je donio pobijano rješenje na temelju odredbe članka 329. Ovršnog zakona donio pobijano rješenje.
3. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom ovom sudu da preinači pobijano rješenje i odbije prijedlog za donošenje prethodne ovrhe. Potražuje i naknadu troška sastava žalbe od 250,00 EUR.
4. Protivnik osiguranja u žalbi u bitnome navodi da je prvostupanjski sud obrazložio kako je nužno iseliti ovršenika jer je na zgradi nužno poduzeti hitne mjere sanacije, ali nije jasno kako jedno s drugim ima veze i čime je to predlagatelj osiguranja dokazao da protivnik osiguranja čini radnje kojima onemogućuje provedbu sanacije (da protivnik osiguranja izvodi radove ili onemogućava izvođenje radova predlagatelju).
4.1. Protivnik osiguranja smatra da osiguranja za ovu vrstu tražbine (predaja u posjed poslovnog prostora) nema, nije ga moguće dati i dokazati te da stoga prethodna mjera u ovom slučaju nije ni moguća. Smatra da je zakon je veoma jasan, ne daje se mogućnost donošenje prethodne ovrhe bez jasno navedenih uvjeta, a postavlja i pitanje kako će se protivnik osiguranja vratiti u prostor u slučaju ukinute odluke.
4.2. Nadalje, protivnik osiguranja ukazuje na to da predlagatelj nije dokazao kako bi protivnik osiguranja nekom konkretnom radnjom onemogućio izvršenje presude sud.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe članka 365. stavka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i na zakonu osnovana.
7. Odredbom članka 329. Ovršnog zakona propisano je da se radi osiguranja nenovčane ovrhe koja se ne može osigurati predbilježbom u javnoj knjizi sud može na temelju presude donesene u parničnom postupku odrediti prethodnu ovrhu ako ovrhovoditelj učini vjerojatnom opasnost da bi se zbog odgode ovrhe dok presuda ne postane ovršna ovrha onemogućila ili znatno otežala te ako da osiguranje za štetu koju bi ovršenik mogao pretrpjeti zbog takve ovrhe.
8. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da bi zbog odgode ovrhe u konkretnom slučaju moglo doći do njenog onemogućavanja ili otežane provedbe. Naime, iz rješenja Građevinske inspekcije Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, proizlazi da poslovnom prostoru prijeti rušenje zbog čega je opasna za korištenje te je ujedno i zabranjeno korištenje predmetne stambeno poslovne zgrade. Dakle, ako je u inspekcijskom postupku utvrđeno da je daljnje korištenje zgrade zabranjeno zbog opasnosti od urušavanja, tada je moguće zaključiti da daljnje korištenje zgrade od strane protivnika osiguranja ugrožava stabilnost zgrade, kao i tražbinu predlagateljice usmjerenu na predaju poslovnog prostora slobodnog od osoba i stvari. Predaja urušenog ili teško oštećenog poslovnog prostora osujetila bi samu svrhu tražbine predlagateljice.
9. Odredbom članka 15. stavka 2. Ovršnog zakona predviđeno je da Republika Hrvatska, općine, gradovi i županije te državna tijela nisu dužni dati jamčevinu kad u postupku sudjeluju kao stranke, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno te je prvostupanjski sud pravilno primijenio ovu zakonsku odredbu.
10. Stoga neosnovano protivnik osiguranja ističe da ovu vrstu tražbine (predaja u posjed poslovnog prostora) uopće nije moguće osigurati prethodnom ovrhom. Isto tako, u slučaju da presuda kojom je naložena predaja u posjed bude ukinuta, suprotno žalbenim navodima, bit će moguće uspostaviti raniji posjedovni odnos, osobito uzimajući u obzir da bi u tom slučaju protivnik osiguranja imao zahtjev prema Republici Hrvatskoj.
11. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 2. Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 24. veljače 2025.
Sudac
Davor Pustijanac
