Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-181/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Zinki Bulka, sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetnicima iz OD Juranović i dr. j.t.d., Nova Gradiška, protiv protustranke BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku iz Nove Gradiške, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu Stalna služba u Novoj Gradiški poslovni broj R1-75/2022-14 od 2. siječnja 2025., 24. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke BP kao osnovana te ukida rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu Stalna služba u Novoj Gradiški poslovni broj R1- 75/2022-14 od 2. siječnja 2025. pod stavkom I., II., III., IV. i V. izreke te se za navedeno predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„I Uređuje se međa između nekretnine u vlasništvu i posjedu predlagatelja PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koja nekretnina je označena kao kčbr. [katastarska čestica] oranica -gradilište [adresa] u [adresa], površine 215 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnina u vlasništvu i posjedu protustranke BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koje nekretnine su označene kao kčbr. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 1397m2, dvorište sa 1247m2, kuća [adresa] površine 111m2, pomoćna zgrada površine 39m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranija oznaka čestice [katastarska čestica] oranica u selu, površine 388 čhv upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i kčbr. [katastarska čestica] oranica u selu, površine 60 čhv, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. [adresa]

na način da se međa uređuje prema posljednjem mirnom posjedu (koji odgovara pravcu mapne međe) te početna točka 100-A pravca uređene međe na jugu do ulice koja ide u pravcu sjevera pravolinijski do točke 102-B koja je za 8,74m istočno od sjeveroistočnog kuta farme predlagatelja UP na pravcu međe A - B obilježena je i točka 101 te je pravac uređene međe označen brojevima točaka A (100)

– 101- B (102).

Točka A uređene međe je za 20m zapadno od jugozapadnog kuta ograde istočnog susjeda P a za 16,90m istočno od jugoistočnog kuta kuće broj 39 predlagatelja UP.

II Sporna površina po protustranci ĐP obilježena je točkama A-104-103 101-A te ima površinu 84m2 te je na skici izmjere mjerničkog vještaka Mladena Kao obilježena kosim crtama. Protustranka BP ima pravo na spornoj površini dokazivati jače pravo vlasništva u parničnom postupku u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

III Naprijed opisana i uređena međa označena je na skici mjerenja mjerničkog vještaka Mladena Kao od 25. listopada 2024. koji je u spis zaprimljen sa 30. listopada 2024. koja se strankama dostavlja zajedno sa pismenim otpravkom rješenja o uređenju međe a u kojem su navedene izmjere, zatečeni objekti, popis koordinata sa prikazanom spornom površinom.

IV Međa je na licu mjesta označena međašnim znacima odnosno zabijenim drvenim kolčićima crvene boje te je označena točkama A (100) – 101- B (102) te su stranke uvedene u posjed ovako uređene međe i upozorene na dužnost čuvanja iste.

V Nalaže se protustranci ĐP da naknadi predlagatelju UP materijalni trošak uređenja međe u iznosu od 349,74€ a što je ½ ukupnih materijalnih troškova.

VI Odbija se predlagatelj sa zahtjevom za snašanjem polovine materijalnih troškova sudskih pristojbi koje je u obvezi platiti predlagatelj.

VII Protustranka BP je po zakonu oslobođen plaćanja sudskih pristojbi.“

2. Žalbu protiv navedenog rješenja podnosi protustranka zbog svih žalbenih razloga propisanih zakonom. Predlaže da se žalba prihvati, pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno postupanje, odnosno da se pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda. U žalbi nije navedeno u kojem dijelu se pobija rješenje ali se iz sadržaja žalbe može utvrditi da se pobija pod stavcima I., II., III., IV. i V. izreke (čl. 365. st. 1. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja kao i postupak koji je prethodio donošenju istog, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje da je izreka odluke nerazumljiva, a rješenje stoga ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na što ukazuje žalba protustranke vezano uz čl. 381. ZPP, a sve primjenom postupovnih pravila iz Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. broj 71, 720 (Službene novine od 1. kolovoza 1934. broj 175-XLV), koji se zakon u Republici Hrvatskoj primjenjuje sukladno Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91- dalje: ZNP) i to kao pravna pravila. Naime, pravna pravila sadržana u Zakonu o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934., primjenjuju se na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske, ukoliko su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske (čl. 2. ZNP).

4.1. Paragraf 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. određuje, uz posebno navedenu primjenu propisa Građanskog parničnog postupovnika (Grpp), predviđa i njegovu opću supsidijarnu primjenu ukoliko cit. Zakon o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. nema posebnih naređenja. Dakle, uz primjenu čl. 2. cit. ZNP, jer je građanski parnični postupak u Republici Hrvatskoj reguliran Zakonom o parničnom postupku, dakle, posebno kad je to posebno navedeno i opće supsidijarno, u izvanparničnom postupku uređenja međe primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku.

5. Prije svega valja istaći da se međa ispravlja ili obnavlja na samom ročištu, odnosno da se rješenje o uređenju međe donosi na samom ročištu i time se međa smatra uređenom, a zatim se donosi pisani otpravak rješenja, koji mora odgovarati rješenju donesenom na ročištu, što ovdje nije slučaj. Naime, sud je održao uviđaj uz sudjelovanje mjerničkog vještaka, te je na navedenom ročištu uredio među, a izreka rješenja donesenog na ročištu razlikuje se od pisanog otpravka rješenja koje je naknadno dostavljeno strankama. Kako se izreka pobijenog rješenja po svom sadržaju razlikuje od rješenja donesenog na ročištu 25. listopada 2024. te stoga izreka rješenja ima nedostataka i ne može se ispitati.

6. Nadalje, pisani otpravak rješenja koji je dostavljen ovom sudu i na koji je protustranka izjavila žalbu nosi datum 2. siječnja 2025. pa nije jasno je li to novo rješenje, budući da se međa uređuje na licu mjesta, a zatim se dostavlja pisani otpravak tako objavljenog rješenja o ispravljanju međe.

7. Način uređenja međe u izvanparničnom postupku uređen je odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP) koju odredbu citira i sud prvog stupnja, a kojom je propisano da će, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, pa svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među, sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako sud ne bi bio u stanju urediti među prema katastarskom nacrtu, među će obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu a ne uspije li ga utvrditi prema pravičnoj ocjeni, s time da će istodobno s donošenjem odluke o uređenju međe sud na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

8. Iz navedene odredbe ZVDSP-a jasno proizlazi obveza suda da postupi sukladno istoj, odnosno navedenom odredbom je propisano na koji način sud mora postupati u postupku uređenja međe. No, iz izreke pobijanog rješenje nije moguće utvrditi je li sud prvog stupnja poštivao zakonske odredbe o redoslijedu prilikom uređenja međe, odnosno nije moguće utvrditi na koji od zakonom propisanih načina je međa uređena.

9. Naime, iz zapisnika o uviđaju 25. listopada 2024. (list 26 spisa) nije vidljivo je li sud pokušao među urediti prema katastarskom nacrtu, je li to bilo moguće i jesu li na to stranke pristale, a ako nije bilo tako, je li sud pokušao među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ako sporazum nije postignut, je li među bilo moguće urediti prema posljednjem mirnom posjedu odnosno je li međa uređena prema pravičnoj ocjeni suda. Naime, isto mora biti sadržano kako u zapisniku o uviđaju, tako i u izreci mora biti navedeno na koji način se uređuje međa, a u obrazloženju je potrebno navesti razloge zašto je sud među uredio upravo na navedeni način, što je sve izostalo u pobijanom rješenju te stoga rješenje ima nedostataka i ne može se ispitati.

10. Osim toga, sud je na uviđaju u rješenju naveo da se međa uređuje prema pravičnoj ocjeni suda, a u pisanom otpravku je navedeno da se međa uređuje prema posljednjem mirnom posjedu.

11. Osim toga nije jasno zašto sud u rješenju, u točki II., drugi odjeljak navodi „Protustranka BP ima pravo na spornoj površini dokazivati jače pravo vlasništva u parničnom postupku u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja“ kada ZVDSP ne sadrži odredu o jačem pravu. Naime, čl. 103. st. 6. ZVDSP propisano je da svatko može u parnici dokazivati vlasništvo, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. Da bi se moglo ostvariti pravo iz čl. 103. st. 6. ZVDSP potrebno je da sporna površina (do koje je navodno došlo nakon postupka uređenja međe) bude točno označena po površini te ucrtana u nalaz i mišljenje vještaka te pravilno označena kako bi omogućila pokretanje eventualne parnice radi utvrđenja prava vlasništva.

12. Nadalje, nije jasno zašto u pisanom otpravku daje pravo na postupanje samo protustranci, a u rješenju donesenom na uviđaju 25. listopada 2024. je navedeno „stranke imaju pravo na spornoj površini označenoj točkama A-104-103-101-A dokazivati pravo vlasništva ….".

13. Zbog navedenog, žalbu protustranke je valjalo uvažiti i temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, a sve u svezi s pravnim pravilima iz paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934., ukinuti rješenje suda prvog stupnja i predmet vratiti na ponovni postupak.

14. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, pa će se novom odlukom o glavnoj stvari odlučiti o troškovima cjelokupnog postupka (čl. 164. st. 4. i čl. 166. st. 3. ZPP u vezi sa čl. 381. ZPP, a sve primjenom paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934.).

15. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će bitnu povredu parničnog postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem te izraditi pisani otpravak rješenja sukladno izreci rješenja objavljenog na ročištu za uređenje međe.

16. U ostalom, a nepobijanom dijelu (stavak VII izreke) rješenje suda prvog stupnja ostaje neizmijenjeno (čl. 365. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 381. ZPP), a sve primjenom paragrafa 21. st. 2. Zakona o sudskom vanparničnom postupku.

U Velikoj Gorici 24. veljače 2025.

Sudac

Zinka Bulka