Poslovni broj: UsI-3929/24-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Bojanu Bugarinu i uz sudjelovanje Ivane Petrović kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja: FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćenici OŠ iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, protiv tuženika: Grad Zagreb - gradonačelnik, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi poništavanja rješenja, 24. veljače 2025. godine
p r e s u d i o j e
Usvaja se tužbeni zahtjev te se poništavaju rješenje Grada Zagreba - gradonačelnika, KLASA: UP/II-119-05/24-001/72, URBROJ: 251-02-01/001-24-2 od 01. kolovoza 2024. godine i rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, KLASA: UP/I-119-05/24- 01/2306, URBROJ: 251-06-01/1-24-1 od 15. travnja 2024. godine, a predmet se vraća na ponovni postupak prvostupanjskom upravnom tijelu, koje je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda.
Obrazloženje
Tužitelj tužbom osporava rješenja iz oba stupnja upravnog postupka, kojima je kao tuženikov službenik (voditelj odsjeka za lovstvo) za 2023. godinu ocijenjen ocjenom „dobar“.
Tužitelj u tužbi navodi da je bio isključen iz postupka ocjenjivanja i da nije bio upoznat s prijedlogom ocjene. Smatra da ocjena nije adekvatno obrazložena te navodi da je postupak proveden na temelju tuženikovog podzakonskog akta donesenog nakon razdoblja ocjenjivanja. Ističe da je ocjenu predložila pročelnica koja ga je na kraju i ocijenila. Tužitelj navodi da je u vrijeme ocjenjivanja bio na bolovanju pa nije bio dužan na poziv dostaviti svoj privatni e-mail radi dostave prijedloga ocjene. Ujedno ističe kako nije točno da se tada nije javljao na pozive. U pogledu pojedinih kriterija ocjenjivanja navodi da mu tokom 2023. godine nije bilo ukazivano ni na kakve probleme u njegovom radu. Stoga ukazuje na svoje ranije ocjene i smatra da se ovdje radi o osobnom animozitetu prema njemu te traži više ocjene po svim kriterijima.
Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio i tužbu i tužbeni zahtjev.
Sud je održao raspravu te je u dokaznom postupku pročitao dokumentaciju u sudskom spisu i u spisu upravnog tijela.
Osporavana rješenja su nezakonita.
Nesporno je da je tužitelj tuženikov službenik, voditelj odsjeka za lovstvo, a u konkretnom slučaju je riječ o ocjenjivanju njegovog rada za 2023. godinu. Neposredno nadređena službenica je 15. ožujka 2024. godine sastavila prijedlog tužiteljeve ocjene, iz kojeg bi proizlazilo da mu se za njegov rad dodjeljuje 29 bodova i ocjena „vrlo dobar“, pri čemu je ta neposredno nadređena službenica po kriteriju odnosa prema suradnicima i strankama predložila tužitelju dodjelu 4 boda. Međutim, nadležna pročelnica je naknadno na obrascu prijedloga ocjene navedenu ocjenu po kriteriju odnosa prema suradnicima i strankama izmijenila u 1, a ukupnu ocjenu u „dobar“ (26 bodova) pa je onda u odnosu na tako izmijenjen prijedlog ocjene potom sama i donijela ocjenu rada tužitelja u vidu osporavanog prvostupanjskog rješenja od 15. travnja 2024. godine, u kojem je utvrđeno da je tužitelju dodijeljeno 26 bodova, iz čega proizlazi konačna ocjena „dobar“. Pritom je primijenjen tuženikov Pravilnik o ocjenjivanju rada službenika i namještenika (Službeni glasnik Grada Zagreba 7/24, na snazi od 09. ožujka 2024. godine - Pravilnik).
Osporavanim drugostupanjskim rješenjem od 01. kolovoza 2024. godine je žalba tužitelja odbijena. U obrazloženju ovog rješenja je navedeno da je Pravilnik stupio na snagu prije početka postupka ocjenjivanja. Istaknuto je da je tužitelj u to vrijeme bio na bolovanju, ali nije odgovarao na telefonske pozive pa je o potrebi dostave prijedloga ocjene obaviješten SMS-om. Međutim, tužitelj na traženje nije htio dostaviti svoju e-mail adresu. Navedeno je da tužiteljeve prethodne ocjene nisu relevantne, da se prilikom ocjenjivanja ne polazi od najviše ocjene te da u postupku ocjenjivanja dolazi do primjene diskrecijske ocjene pročelnika upravnog tijela, a nova pročelnica nadležnog upravnog tijela je utvrdila da su se vanjski suradnici potužili na tužiteljev neprimjeren odnos te da je tužitelj e-mailom neprimjereno komunicirao s neposredno nadređenom službenicom.
Sud ne prihvaća navode tužitelja da je bio isključen iz postupka ocjenjivanja, odnosno da nije bio upoznat s prijedlogom ocjene.
Naime, u konkretnom slučaju nije sporno da je u vrijeme ocjenjivanja tužitelj bio na bolovanju, da je o potrebi dostave prijedloga ocjene obaviješten SMS-om te da nije odgovorio na tu poruku dostavom svoje privatne e-mail adrese.
Iako tužitelj navodi da nije bio dužan dostaviti svoj privatni e-mail, sud napominje da je u čl. 9. st. 3. Pravilnika jasno propisano da će se u slučaju kada je službenik odsutan iz službe i kada nije moguće osigurati njegov potpis na upoznavanje s prijedlogom ocjene o tome staviti bilješka na obrascu za ocjenjivanje, a tako je i postupljeno u konkretnom slučaju.
Ukoliko tužitelj već inzistira na tome da nije dužan poslodavcu za potrebe provođenja postupka ocjenjivanja u vrijeme njegovog bolovanja dostavljati svoj privatni e-mail, tada je u odgovoru na dostavljenu SMS poruku trebao sâm predložiti neki drugi način na koji bi mu se dostavio prijedlog ocjene. S obzirom na to da tužitelj tako nije postupio, sud smatra da je njegovo postupanje bilo isključivo usmjereno na opstruiranje postupka ocjenjivanja pa je u tom smislu pravilno postupljeno stavljanjem odgovarajuće bilješke na obrazac prijedloga za ocjenjivanje, u skladu s čl. 9. st. 3. Pravilnika.
Također neosnovano tužitelj navodi da je ocjenjivanje provedeno po Pravilniku donesenom nakon razdoblja ocjenjivanja.
Sud u tom smislu napominje da se prethodni tuženikov podzakonski akt o ocjenjivanju rada službenika i namještenika nije mogao primijeniti jer je bio nezakonit, s obzirom na to da ga je bio donio tuženikov gradonačelnik, a ne predstavničko tijelo. Pravilnik na temelju kojeg je ovdje izvršeno ocjenjivanje je u tom pogledu zakonit, jer ga je donijelo tuženikovo predstavničko tijelo, a ujedno je kao takav donesen i stupio na snagu i prije početka postupka ocjenjivanja.
Stoga je primjena Pravilnika u konkretnom slučaju tužiteljevog ocjenjivanja za 2023. godinu u cijelosti pravilna i zakonita.
U pravu je tuženik i s tvrdnjom iz osporavanog drugostupanjskog rješenja da tužiteljeve ocjene za prethodne godine nisu relevantne, da se prilikom ocjenjivanja ne polazi od najviše (već od srednje, standardne) ocjene te da u postupku ocjenjivanja dolazi do primjene diskrecijske ocjene pročelnika upravnog tijela.
Međutim, sâm postupak ocjenjivanja ipak nije proveden u skladu s relevantnim procesnim odredbama.
Na temelju čl. 95. st. 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08, 61/11, 4/18, 96/18 i 102/19 - ZSN) službenike ocjenjuje pročelnik upravnog tijela, a na temelju čl. 95. st. 4. ZSN-a način provođenja ocjenjivanja se propisuje općim aktom lokalne jedinice.
Tuženik je u tom pogledu donio Pravilnik, kao novi i sada zakonit opći akt kojim je - između ostalog - propisao i način provođenja ocjenjivanja svojih službenika. U čl. 10. st. 1. Pravilnika je propisano da nadređeni službenik dostavlja prijedlog ocjene za svakog službenika čelniku tijela „posredovanjem“ neposredno višeg nadređenog službenika. U čl. 10. st. 2. Pravilnika je pak propisano da je nadređeni službenik kojem je dostavljen prijedlog ocjene dužan „proslijediti“ taj prijedlog ocjene neposredno višem nadređenom službeniku.
Iz navedenih odredbi ZSN-a i Pravilnika jasno proizlazi da prijedlog ocjene službenika daje samo neposredno nadređeni službenik, a da daljnji nadređeni službenici taj prijedlog ocjene samo prosljeđuju (posreduju) do nadređenog službenika koji donosi ocjenu, a to je pročelnik upravnog tijela.
Prema tome, nije zakonit postupak ocjenjivanja službenika onaj u kojem viši nadređeni službenik preinačava prijedlog ocjene neposredno nadređenog službenika, jer takva mogućnost nije propisana niti u aktu zakonskog ranga (ZSN) niti u aktu podzakonskog ranga (Pravilnik).
Prijedlog ocjene isključivo sastavlja i daje neposredno nadređeni službenik, a daljnji viši nadređeni službenici samo posreduju u prosljeđivanju tog prijedloga ocjene do pročelnika upravnog tijela (koji donosi ocjenu), što znači da ti viši nadređeni službenici prijedlog ocjene neposredno nadređenog službenika samo primaju na znanje.
Dakako, tuženik u skladu s čl. 95. st. 4. ZSN-a može i na drugačiji način propisati provođenje postupka ocjenjivanja, pa tako i propisati mogućnost da viši nadređeni službenici mogu preinačavati prijedlog ocjene neposredno nadređenog službenika, ali za sada takva mogućnost nije predviđena u tuženikovom Pravilniku. U postupku ocjenjivanja tužitelja za 2023. godinu se dakle isključivo može koristiti izvorni i nekorigirani prijedlog ocjene neposredno nadređene službenice od 15. ožujka 2024. godine, u kojem je tužitelju bilo dodijeljeno 29 bodova i predložena ocjena „vrlo dobar“.
Prilikom donošenja nove ocjene za tužiteljev rad 2023. godine se stoga mora poći isključivo od takvog prijedloga ocjene, a nadležna pročelnica upravnog tijela na temelju čl. 95. st. 1. ZSN-a i uz primjenu svoje slobodne ocjene može dakako ocijeniti službenika i ocjenom koja ne proizlazi iz prijedloga ocjene, ali je u tom slučaju dodjeljivanje niže ocjene od one sadržane u prijedlogu ocjene dužna posebno i detaljno obrazložiti po svakom pojedinom kriteriju. To posebno treba imati u vidu kada se službeniku po pojedinom kriteriju (ovdje po kriteriju odnosa prema suradnicima i strankama) dodjeljuje ispodprosječna (zapravo najniža, nezadovoljavajuća) ocjena, koju i inače donositelj ocjene mora posebno detaljno obrazložiti i potkrijepiti činjenicama i dokazima.
U tom pogledu sud napominje da u dostavljenom spisu upravnog tijela iz realnog razdoblja na koje se odnosi ocjenjivanje (2023. godina) ne postoje nikakvi elementi koji bi opravdavali dodjeljivanje najniže, nezadovoljavajuće ocjene po kriteriju tužiteljevog odnosa prema suradnicima i strankama.
Tako u dostavljenom spisu upravnog tijela nema nikakvih opomenâ ili uputâ upućenih tužitelju u vezi njegovog ponašanja koje bi datiralo iz 2023. godine. Tuženik raspolaže tek jednim e-mail razgovorom između trećih osoba od 16. srpnja 2024. godine, a tužiteljeve nikakve neprimjerene komunikacije u e-mailovima nema, već se samo neki stručni nesporazumi mogu naslutiti u e-mailovima s početka 2024. godine.
Osim činjenice da se u ovim slučajevima radi o e-mailovima koji datiraju iz godine na koju se uopće ne odnosi postupak ocjenjivanja, sud napominje da ti e- mailovi sami po sebi ni na koji način ne mogu opravdati dodjeljivanje tužitelju najniže, nezadovoljavajuće ocjene po kriteriju odnosa prema suradnicima i strankama - pa ni primjenom slobodne ocjene čelnika tijela koji donosi odluku o ocjeni - posebno imajući u vidu prethodni prijedlog ocjene neposredno nadređene službenice po spomenutom kriteriju ocjenjivanja.
Zbog svega navedenog rješenja o ocjenjivanju tužitelja za 2023. godinu nisu pravilna i zakonita, jer se temelje na nezakonito korigiranom prijedlogu ocjene neposredno nadređene službenice, kao i zbog toga što dodjeljivanje najniže, nezadovoljavajuće ocjene po jednom kriteriju ocjenjivanja ničim konkretnim i relevantnim u tim rješenjima nije obrazloženo.
Stoga je na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o upravnim sporovima tužbeni zahtjev usvojen i oba osporavana rješenja kao nepravilna i nezakonita poništena. Sud je na raspravnom ročištu odbio prijedlog za saslušanje tužitelja, smatrajući nepotrebnim provoditi to saslušanje u situaciji ocjene o nezakonitosti osporavanih rješenja.
Predmet je vraćen na ponovni postupak prvostupanjskom upravnom tijelu, koje je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda. To konkretno znači da će se u ponovljenom postupku ocjenjivanja poći isključivo od izvornog i nekorigiranog prijedloga ocjene rada tužitelja za 2023. godinu, u kojem mu je neposredno nadređena službenica dodijelila 29 bodova i predložila ocjenu „vrlo dobar“ - i kao ukupnu ocjenu i kao ocjenu (4) po kriteriju odnosa prema suradnicima i strankama.
Nadležna pročelnica koja donosi odluku o ocjeni će potom u slučaju neprihvaćanja takvog prijedloga ocjene svoje rješenje morati posebno i detaljno obrazložiti u pogledu odstupanja od prijedloga ocjene po svakom pojedinom kriteriju. Dakle, ukoliko odluka o ocjeni kao upravni akt i dalje bude odstupala od prijedloga ocjene po kriteriju odnosa prema suradnicima i strankama, tada će u novom prvostupanjskom rješenju biti potrebno jasno i precizno navesti, konkretizirati i dokazati okolnosti iz realnog razdoblja 2023. godine koje bi opravdavale konačno dodjeljivanje ocjene niže od predložene - a posebno u slučaju dodjeljivanja ispodprosječne ocjene po spomenutom kriteriju. Također će u tom slučaju trebati navesti i dokazati je li tužitelj tada na te okolnosti bio pravovremeno upozoren. U Zagrebu 24. veljače 2025. godine.
Sudac:
Bojan Bugarin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude žalba nije dopuštena.
DNA:
1. OŠ - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, [adresa] Zagreb
2. Grad Zagreb - gradonačelnik, Trg Stjepana Radića 1, [adresa] Zagreb - uz povrat spisa upravnog tijela
