REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-2141/2023-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Sanje Tolić kao zapisničarke, u postupku protiv okrivljene GB, zastupane po branitelju Borisu Majiću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji); povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split, klasa: 211-07/23- 5/6176 od 6. ožujka 2023. nakon provedene glavne rasprave zaključene 24. veljače 2025. u odsutnosti stranaka, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)
Okrivljena:
GB, kći pok. NB i pok. G, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1946. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], umirovljenica, udana, dvoje djece, mirovina 400 eura, državljanka Republike Hrvatske,
prekršajno nekažnjavana
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi 27. veljače 2023. u 17,00 sati u [adresa]. u stanu, okrivljena počinila psihičko nasilje u obitelji spram svoje malodobne unuke AB (2008) na način da je ušla u njenu spavaću sobu i iz ormara na hodnik izbacivala njenu odjeću vičući i galameći riječima: " ovo je sve moje, van.." a što je kod AB izazvalo uznemirenost i strah,
dakle, da bi počinila psihičko nasilje u obitelji, koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, a nasilje je počinjeno u na štetu djeteta, pa da bi time počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 5. istog Zakona.
Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko - dalmatinska, I Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim poslovnim brojem od 6. ožujka 2023. protiv okrivljene GB zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je odgovarajućom primjenom članka 167. stavka 8. Prekršajnog zakona, a iz razloga ekonomičnosti, proveo glavnu raspravu u odsutnosti stranaka, jer je prema stanju dokaza u spisu evidentno kako bi se trebala donijeti presuda kojom se okrivljena oslobađa od optužbe.
3. Okrivljena je prethodno ispitana pred drugim sucem, koji zapisnik je pročitan u dokazne svrhe, kojom prilikom se okrivljena očitovala da se ne smatra krivom zbog prekršaja koji joj se stavlja na teret. U svojoj obrani je navela kako nije točno da bi unuci AB bacala robu iz ormara na hodnik i vikala da je sve njeno i tjerala unuku van stana. Naime, da je unuci robu donosila i davala novce a nije ju tjerala. Utužene zgode da je došla u svoj stan u [adresa] u [adresa] te je u stanu zatekla unuku AB koja je bila sama i koja je sa njom normalno pričala. Istaknula je kako je AB spavala sa sestrom i bratom u jednoj osobi, zatekla je madrace na podu, podigla jedan madrac da bi sebi namjestila krevet za spavanje te je s AB normalno komunicirala i kako nije bilo ništa za pojesti, jer im majka nije ništa ostavila, otišla je donijeti nešto za jelo te je donijela i za unuku. Dodala je da je ove zgode u stanu bila samo AB, bez majke koja je bila na poslu te je majka s AB živjela u mojem stanu, starija kćer je studirala u Mostaru, a unuk N je bio više sa njom na selu u [adresa] jer ga je majka istjerala iz stana. Nadalje je navela kako je njezina nevjesta, Lanina majka, došla oko 22 sata uvečer te je odmah ušla u sobu gdje sam je ona sjedila na kauču, a AB je bila u drugoj sobi gdje joj spava majka, a koja ju je upitala s vrata da je li joj se povraća što je baka došla. Nevjesta da je otišla u kupatilo pa u sobu i te večeri je više nije vidjela, a ujutro ju je nevjesta napala, vrijeđala psujući joj pokojne roditelje, vičući joj da je kučka, da jede njezin kruh, da će ona stan prodati i dati joj pola para. Također da je kurva, te ju je zalila čašom rakije po vratu, gurala je da izađem iz stana te je ona otišla na policiju sve prijaviti. Istaknula je da ju je sve skupa uznemirilo i uvrijedilo jer to nije istina. Policija joj je odmah rekla da moraju obaviti razgovor i sa nevjestom te su je potom zvali u policiju, bila joj je izdana mjera zabrane da 8 dana ne smije dolaziti u stan. Negdje u ožujku ili travnju da se nevjesta s AB iselila iz stana, a ona nema nikakvih saznanja gdje se nalaze kao ni njen sin koji je u braku s nevjestom. Na kraju ističe da odgovorno tvrdi da nije bilo nikakvog nasilja s njene strane prema unuci AB.
4. Ovaj sud je tijekom postupka pokušao ispitati svjedokinju žrtvu dijete AB i njezinu zakonsku zastupnicu JB, kojima je u više navrata slao pozive na sve raspoložive adrese prebivališta i boravišta, ali su se pozivi vraćali neuručeni s naznakama dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“ odnosno „nepoznat na adresi“. Sud je potom izvršio terensku provjeru adrese preko nadležne policijske postaje kojom je pak utvrđeno da JB i AB ne borave na prijavljenim adresama [adresa] i [adresa] u [adresa], kao i da je njihovo trenutačno boravište nepoznato.
4.1. Tijekom dokaznog postupka još je izvršen uvid u vezani spis predmeta ovog suda broj Pp-2142/2023 i prekršajnu evidenciju za okrivljenu, iz koje je vidljivo da ista nije prekršajno kažnjavana.
5. Analizirajući rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra kako se ne može s dostatnom izvjesnošću zaključiti da je okrivljena GB počinila prekršaj za koji se tereti.
6. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je kako je nasilje u obitelji:
1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda 2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4) spolno uznemiravanje
5) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
6) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
6.1. Članak 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će se, tko počini nasilje iz članka 10. ovog Zakona na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.600,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.
7. Dakle, okrivljena GB negira počinjenje djela koje joj se stavlja na teret, a tijekom postupka se nije moglo doći do drugih izvora saznanja o spornom incidentu, s obzirom na nedostupnost oštećenog djeteta odnosno njezine zakonske zastupnice kao eventualnog posrednog svjedoka. Neovisno o tome, u konkretnom slučaju valja uzeti u obzir cjelokupni kontekst događaja, ali i pokretanja samog prekršajnog postupka. Naime, ovdje je riječ prije svega o prepirki između djeteta u ranoj adolescentskoj dobi i njezine bake u starijoj životnoj dobi, kod kojih, osim evidentnog generacijskog jaza, postoji i narušeni odnos između okrivljene i majke djeteta, to jest njezine snahe. U takvoj situaciji je logično da će doći do međusobnih razmirica, posebice ako usto egzistiraju i neriješeni odnosi imovinskopravne naravi, ali to ne znači nužno da svaka svađa sadrži obilježja psihičkog nasilja. Tim više što iz podataka u spisu proizlazi da je prijavi JB, koja je poslužila kao temelj za pokretanje predmetnog prekršajnog postupka, prethodila prijava GB upravo protiv JB zbog nasilja u obitelji prema okrivljenoj. Postavlja se pitanje, ukoliko je ponašanje okrivljene prema unuci AB bilo do te mjere intenzivno da je dijete osjetilo strah i uznemirenost, zbog čega majka nije odmah obavijestila policiju, nego je to učinila tek kao svojevrsni odgovor na prijavu protiv sebe.
7.1. Stoga, polazeći od svih citiranih okolnosti te nedostatka podatka i dokaza koji bi inkriminirali okrivljenu GB, ovaj Sud smatra da tijekom postupka nije dokazano da je okrivljena počinila prekršaj za koji se tereti; zbog čega ju je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.
8. Kako je u konkretnom slučaju donesena oslobađajuća presuda, sukladno članku 140. točki 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Split, 24. veljače 2025.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić,v.r.
Mario Bakota,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti: okrivljenoj, branitelju, tužitelju, oštećenoj, u spis
