Poslovni broj: Gž Ovr-702/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sutkinji Mariji Šimičić, na temelju nacrta prijedloga odluke koju je izradio viši sudski savjetnik Dražen Lovretić, u pravnoj stvari predlaga- telja osiguranja HRVATSKE POŠTANSKE BANKE, dioničko društvo, Zagreb, Juriši- ćeva ulica 4, OIB: 87939104217, zastupanog po predsjedniku uprave ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protivnice osiguranja ER, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, od- lučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu poslovni broj Ovr-1096/2022-2 od 15. studenog 2022., 24. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protivnice osiguranja, ukida se rješenje o osiguranju Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu poslovni broj Ovr-1096/2022- 2 od 15. studenog 2022. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem određeno je osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja, na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. [katastarska općina], [katastarska općina], koja se sastoji od kat. čest. [katastarska čestica], u naravi KUĆA BR. 63 I DVORIŠTE U [adresa], ukupne površini 1479 m2, i to na teret 2. Suv- lasničkog dijela: ½ (točka I. izreke). Istim rješenjem odlučeno je da će se pri uknjižbi založnog prava na Nekretnini, u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Sesvetama, Zem- ljišnoknjižni odjel Dugo Selo naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja koje je uknji- žba određena (točka II. izreke), a uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti ima- ju takav učinak da se ovrha na nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja bi Nekretninu kasnije stekla (točka III. izreke), dok će rješenje o osiguranju provesti Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama (točka IV. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se protivnica osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), u svezi sa člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12.., 25/13.., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: OZ), predlažući drugostupanjskom sudu da ukine rješenje i sve provedene radnje.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja se usprotivio žalbenim navodima protivnice osiguranja kao neosnovanima u cijelosti, s prijedlogom da sud odbije njenu žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz Izjave o suglasnosti, potvrđene 5. lipnja 2012. od strane javnog bilježnika Marijana Jurića, pod poslovnim brojem OV-6194/2012, temeljem kojeg je predloženo osiguranje, proizlazi kako se dugovanje protivnice osiguranja temelji na Ugovoru o kreditu koji je zaključen između predlagatelja osiguranja kao davatelja kredita te protivnice osiguranja kao korisnika kredita 5. lipnja 2012.

6. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. u Zagrebu usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

7. Dakle, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije.

8. U tom smislu, ukazuje se na pravno shvaćanje koje je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/18 (slučaj Kuhar protiv Slovenije, presuda od 26. lipnja 2019.) po kojem su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru) nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13/EEZ od 5. travnja 1993.

9. U Obavijesti Europske komisije-Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4.–92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, jasno su istaknute slijedeće smjernice (pravna shvaćanja):

„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugo- vorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smat- ra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM).

Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje moguć- nost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih od- redaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelju uslu- ga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postu- povna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 Banco Español de Crédito, C-415/11 Ž; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 E Radlingerová).

To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.“ (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit Polska; C- 632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko. i C-32/14 ERSTE Bank Hungary).“

10. Sukladno Zaključku usvojenom na naprijed spomenutom zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik (protivnik osiguranja) potrošač, a za slučaj utvrđenja da se radi o potro- šaču, pribaviti Ugovor o kreditu na kojem ovrhovoditelj (predlagatelj osiguranja) zas- niva svoje potraživanje prema ovršeniku, radi provjere radi li se o potrošačkom ugo- voru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe.

11. S tim u svezi, valja ukazati prvostupanjskom sudu na mogućnost da, po potrebi, u tu svrhu može zakazati i ročište, time da mora potrošača izvijestiti o eventualno utvrđenoj ništetnosti ugovornih odredaba te o posljedicama ništetnosti.

11.1. Ukoliko se potrošač izjasni da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odred- bama, odnosno, ukoliko se odrekne od zaštite potrošača, takva izjava mora se unijeti u zapisnik ili u službenu bilješku u spisu.

11.2. U spomenutoj situaciji (a i ukoliko se utvrdi da se ne radi o potrošaču niti o pot- rošačkom ugovoru), prvostupanjski sud će nastaviti ovrhu prema pravilima ovršnog zakona.

12. U okolnostima utvrđenja da se radi o potrošaču i o potrošačkom ugovoru, a pot- rošač se ne odrekne zaštite, ovršni sud je dužan, kako je naprijed naglašeno, po slu- žbenoj dužnosti preispitati ništetnost ugovornih odredaba ugovora o kreditu. Kod oc- jene da se radi o nepoštenim odnosno ništetnim ugovornim odredbama, ovršni sud je ovlašten odbiti prijedlog za ovrhu, točnije, ako je rješenje o ovrsi/osiguranju donese- no, sud može preinačiti rješenje ovrsi te ovršni zahtjev odbiti u cijelosti ili djelomično, odnosno, obustaviti ovrhu u cijelosti ili djelomično, a u slučaju sumnje o nepoštenosti ugovornih odredaba, kada se radi o ovrsi na temelju ovršne isprave, ovršeni- ka/protivnika osiguranja uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe/postupka osiguranja nedopuštenom i odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti.

13. Iz navedenog razloga, kako je prvostupanjski sud propustio postupiti na gore na- vedeni način, te posebice dati valjane i dostatne razloge zbog kojih smatra, odnosno ne smatra da se radi o potrošaču i o potrošačkom ugovoru, žalbu protivnice osigura- nja valjalo je uvažiti i pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, temeljem odredaba članka 380. stavak 3. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud pravni lijek protivnice osiguranja razmotriti i ocijeniti s aspekta citiranih zakonskih odredaba, imajući u vidu primjedbe i upute iz ovoga rješenja, nakon čega će donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

U Splitu 24. veljače 2025.

.

Sutkinja

Marija Šimičić