REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUDU SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj: Pn-53/2024-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sutkinji toga suda Nataliji Suvaljko Ljubek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o iz Zagreba, protiv tuženika HOK osiguranje d.d., OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb zastupanog po punomoćnici UV iz Odvjetničkog društva Olujić, Penezić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 21. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I

Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d., OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb da tužitelju AV, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] s osnove naknade neimovinske štete i tuđe pomoći plati ukupni iznos od 243,68 Eur-a (dvjesto četrdeset i tri eura i šezdeset i osam centi) sa zakonski zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 5. kolovoza 2017. pa do isplate i to do 31. prosinca 2022. po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu s osnova neimovinske štete i tuđe pomoći u iznosu od 1.635,67 Eur-a (tisuću šesto trideset i pet eura i šezdeset i sedam centi) zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 5. kolovoza 2017. pa do isplate, tužbeni zahtjev tužitelja se odbija kao neosnovan. III Nalaže se tužitelju AV, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], da tuženiku HOK osiguranje d.d., OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb naknadi parnični trošak u iznosu od 1.515,43 Eur-a (tisuću petsto petnaest eura i četrdeset i tri centa) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 21. veljače 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV U preostalom dijelu zatraženog troška, preko dosuđenog u točki III. izreke ove presude, zahtjev tuženika se odbija kao neosnovan.

V Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu od 3.795,25 Eur-a (tri tisuće sedamsto devedeset i pet eura i dvadeset i pet centi) kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pravna prednica tužitelja KV podnijela je sudu 21. prosinca 2017. tužbu protiv uvodno naznačenog tuženika, radni naknade štete koju navodi da je zadobila dana 14. travnja 2017. u prometnoj nezgodi kao vozač vozila reg. ozn. [registarska oznaka]. Navodi da je za nezgodu odgovoran osiguranik tuženika, koji da je prednjim krajem vozila reg. ozn. [registarska oznaka] naletio na stražnji kraj vozila u kojem se nalazila tužiteljica, te da je na taj način uzrokovao prometnu nezgodu. Također, da je vozilo tuženika u vrijeme prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti, br. police osiguranja 3010742439. Navodi i kako je tom prigodom zadobila ozljede koje su opisane u priležećoj dokumentaciji, te da je trpjela fizičke bolove, strah, duševne boli radi smanjenja živote aktivnosti, te da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega, te s te osnove smatra da joj pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 18.000,00 kn. Nadalje, navodi kako se tuženiku 4. kolovoza 2017. obratila s odštetnim zahtjevom, te da joj je tuženik na ime naknade štete isplatio iznos od 4.800,00 kn. Pa s obzirom na navedeno potražuje od tuženika iznos od 13.200,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 5. kolovoza 2017.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 7. ožujka 2018. osporava isključivu odgovornost svog osiguranika za nastanak nezgode kao i posljedice proizašle jer smatra kako je osnovni uzrok nastanka nezgode oduzimanje prednosti prolaska tužiteljici od strane vozila reg. ozn. [registarska oznaka] kojim je upravljala DV, a koje vozilo da je osigurano kod Euroherc osiguranje d.d. Nadalje, da tužiteljica u ovom predmetu nema status treće osobe te da osiguratelji ne odgovaraju po načelu solidariteta, već po kriteriju krivnje, slijedom čega da tužiteljica ne može zahtijevati od tuženika svu štetu, već samo štetu u omjeru u kojem je on pridonio nastanku iste. Nadalje, da je i tužiteljica doprinijela šteti jer da ista nije bila vezana sigurnosnim pojasom. Također, osporio je i visinu štete jer da iz dostavljene dokumentacije ne proizlazi da bi tužiteljica pretrpjela štetu koja bi opravdala dosudu u visini koju je tužiteljica postavila u tužbi.

3. Podneskom od 25. veljače 2021. (list 116 - 117 spisa) tužiteljica je konačno postavila tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika iznos od 14.160,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 5. kolovoza 2017.

4. U tijeku postupka preminula je prednica tužitelja KV te je ovaj sud rješenjem od 1. rujna 2021. Pn-472/2019 utvrdio prekid postupka (list 121 spisa), te je rješenjem od 8. listopada 2021. (list 130 – 131 spisa) nastavio postupak sa uvodno naznačenim tužiteljem kao zakonskim nasljednikom KV.

5. Nakon provedenog postupka ovaj sud je donio Rješenje i Presudu 9. lipnja 2022., poslovni br. Pn-94/2021 kojim je dopuštena preinaka tužbe s povećanjem tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužitelja od 25. veljače 2021. te je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev tužitelja (list 149-155 spisa).

6. Tuženik je protiv prethodno navedene Presude uložio žalbu, te je Rješenjem Županijskog suda u Osijeku od 29. kolovoza 2024., poslovni broj Gž-1605/2022 (list 171-174 spisa) žalba tuženika usvojena te je ukinuta Presudu ovog suda od 9. lipnja 2022., poslovni br. Pn-94/2021 i predmet je vraćen na ponovni postupak.

7. U dokaznom postupku sud je izveo dokaz čitanjem i uvidom u medicinsku dokumentaciju prednice tužitelja (list 5 – 13 spisa), dopis tužiteljice tuženiku od 4. kolovoza 2017. (list 14 spisa), zbrojni nalog za prijenos od 18. listopada 2017. (list 21 spisa), zapisnik o očevidu broj: 511-19-45/6-8-1301/2017 od 14. travnja 2017. (list 44-47 spisa), Skica lica mjesta (list 53 spisa), fotografije (list 54 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet, vozila, plovila i strojeve Nevena Ereša, dipl. ing. (list 60 – 64 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu – kirurgiju prof.dr.sc. NV, dr. med. (list 81-82 spisa), osobni karton prednice tužitelja (list 96-105 spisa), dodatni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu – kirurgiju prof.dr.sc. NV, dr. med. (list 111-112 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. KV (list 126-128 spisa), saslušana je prednica tužitelja i svjedok SV na ročištu 19. rujna 2018. (list 49 – 50 spisa), saslušan je stalni sudski vještak Neven Ereš na ročištu 2. svibnja 2022. (list 140-142 spisa).

8. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 dalje u tekstu ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

9. Među stranama u ovom postupku nije sporna aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika, nastanak štetnog događaja, kao i da je tuženik prednici tužitelja na ime naknade štete po odštetnom zahtjevu isplatio iznos od 4.800,00 kn. 10. Među strankama u ovom postupku sporna je uzročno-posljedična veza, odgovornost tuženika, kao i visina potraživanja tužiteljice.

11. Uvidom u Zapisnik o očevidu (list 44-47 spisa) utvrđeno je da se prometna nesreća dogodila 14. travnja 2017. u Zagrebu, na raskrižju južnog kolnika Avenije Dubrovnik i kružnog toka Rotor Zapruđe. Sudionici navedene prometne nesreće bili su prednica tužitelja KV kao vozačica osobnog vozila reg. oznaka [registarska oznaka]

– CN, osiguranik tuženika ĆV kao vozač vozila reg. ozn. [registarska oznaka] i OV kao vozačica vozila reg. ozn. [registarska oznaka].

12. Uvidom u Zapisnik o očevidu (list 44-47) i skicu lica mjesta (list 53 spisa) utvrđeno je da se vozilo gđe. OV predmetnog događaja nalazilo na cesti na kojoj je vidljiv prometni znak križanja s cestom sa prednošću prolaska, dok se su vozila prednice tužitelja i osiguranika tuženika nalazila na cesti sa prometnim znakom sa cestom s prednošću prolaska i kružnim tokom prometa. Nadalje da je na mjestu događaja brzina ograničena pravilom prometa u naseljenom mjestu na 50 km/h.

13. Iz iskaza saslušanog svjedoka ĆV proizlazi da je predmetnog događaja bio sudionik prometne nezgode u kojoj su sudjelovala tri vozila. Da je po njegovom mišljenju do nesreće došlo jer je ženska osoba nepropisno ušla u kružni tok, odnosno jer se ista nije zaustavila prije kružnog toka u kojem se tada kretalo vozilo prednice tužitelja i njegovo vozilo iza vozila prednice tužitelja vanjskom od tri prometne trake u kružnom toku. Da je ta gospođa oduzela prednost prolaska vozilu prednice tužitelja i da je njegovo vozilo udarilo prednjim krajem u stražnji kraj vozila prednice tužitelja. Da je on upravljajući tako vozilom iza vozila prednice tužitelja u jednom trenutku samo vidio da ona ispred naglo koči i da je u sljedećem trenutku došlo do kontakta njegovog vozila i vozila prednice tužitelja. Također, naveo je i kako nije vidjelo da li je došlo do kontakta vozila prednice tužitelja i te treće osobe, ali pretpostavlja da je kontakta bilo. Nadalje, da je upravljao brzinom od 46 km/h kao i da je držao dovoljan razmak, odnosno pretpostavlja da je razmak bio između 10 do 15 m, te da su se u približno istom razmaku kretala i druga vozila u toj koloni, te da ista nisu mogla postići veliku brzinu kretanja jer su se kretala sa crvenog svjetla na semaforu. Nadalje, navodi i da do kontakta između njegovog vozila i vozila prednice tužiteljice ne bi došlo da treća osoba nije oduzela prednost vozilu prednice tužitelja. Da se prednica tužitelja kretala brzinom od 40 do 50 km/h.

14. Iz iskaza saslušane prednice tužitelja (list 49-50 spisa) prozlazi da je ista upravljala lijevom od tri trake Avenije Dubrovnik, a da je prije toga prošla vozilom na semaforu zeleno svijetlo. Da je tu bilo i drugih vozila i da se kolona lagano kretala. Da se iz rotora, s njoj lijeve strane uključilo jedno vozilo kojim je upravljala ženska osoba koja je htjela presjeći sve ti trake Avenije Dubrovnik te da je ona tada zakočila i zaustavila svoje vozilo tako da nije došlo do kontakta njenog vozila i vozila te gospođe. Nadalje, da je u sljedećem trenutku u stražnji kraj njenog vozila uslijedio udarac jer da je vozilo kojim je upravljao ĆV udarilo u stražnji kraj njenog vozila, te da je od siline udarca vozilo odbačeno i da udarilo u vozilo kojim je upravljala ta djevojka. Da je ta ženska osoba također počela kočiti po prilici u vrijeme kada je i ona počela kočiti tako da vozilo te ženske osobe nije prošlo cijelom dužinom ispred njenog vozila nego je vozilo ĆV udarilo u stražnji kraj njenog vozila. Navodi da je vozilom upravljala brzinom do najviše 50 km/h. Da je na njenom vozilu procijenjena totalna šteta i da je bilo značajno oštećeno. Da je jedva uspjela otvoriti oštećena vrata vozila da bi izašla van, da se osjećala jako loše između ostalog što se u trenutku udara taj sigurnosni pojas silno zategao u područje koje je bilo u krastama uslijed liječenja. Da je nakon nesreće došla hitna pomoć koja ih je prevezla na Rebro gdje je snimala kralježnicu. Da je nakon nezgode imala 3 do 4 mjeseca velike glavobolje. Da nije radila, već su se angažirali suprug i djeca, kao i da joj je fizijatar rekao da je uslijed nesreće došlo do naticanja desne ruke.

15. Uvidom u Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Nevena Ereša (list 60-64 spisa) proizlazi da se u predmetnom događaj radi o sudaru tri vozila, na raskrižju A. Dubrovnik i Rotora Zapruđe. Da je vozilo osiguranika tuženika svojim prednjim, više desnim dijelom naletjelo na stražnji više lijevi dio vozila prednika tužiteljice dok je vozilo prednika tužiteljice svojim prednjim lijevim dijelom naletjelo na stražnji dio lijeve bočne strane vozila gđe. OV. Nadalje, da za izračun brzine kretanja sva tri vozila neposredno prije štetnog događaja nije bilo elemenata jer na kolniku nisu utvrđeni bilo kakvi materijalni tragovi od kotača vozila. Da je tehnički neprilagođena brzina kretanja vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Nadalje, da se iz iskaza prednice tužitelja i osiguranika tuženika može zaključiti da je neposredno prije predmetnog štetnog događaja prednica tužitelja reagirala kočenjem kako bi izbjegla sudar s vozilom gđe. OV koja je u radnji uključivanja u promet dolazila s lijeve strane. Da bi štetni događaj bio izbjegnut da se osiguranik tuženika na dovoljno velikoj udaljenosti kretao tehnički prilagođenom brzinom u odnosu na način i brzinu kretanja vozila prednice tužitelja, kao i da do štetnog događaja ne bi došlo da je gđa. OV prije započinjanja uključivanja u promet odustala od radnje uključivanja u promet i propustila vozilo prednice tužitelja.

16. Budući da je tuženik podneskom od 25. studenog 2019. prigovorio Nalazu i mišljenju sudskog vještaka Nevena Ereša vezano za uzrok nastanak štetnog događaja, to je navedeni vještak saslušan na ročištu 2. svibnja 2022. (list 140-142 spisa) te je u bitnom naveo da na temelju stanja spisa nije mogao zaključiti o brzini kretanja vozila neposredno prije štetnog događaja pa se stoga ne može dinamika detaljno utvrditi u smislu međusobnih udaljenosti i razmaka među vozilima i u smislu brzine kretanja pri čemu je osnovana dinamika opisana u Nalazu i mišljenju. Nadalje, da je u tehničkom smislu neprilagođena brzina mogla biti uzrok sudara jer da su se neposredno prije štetnog događaja vozilo prednika tužitelja i vozilo osiguranika tuženika kretala istom prometnom trakom u istom smjeru. Da takav zaključak proizlazi na temelju smjerova kretanja oba vozila prije sudara. Također, da je po njegovom mišljenju vozilo koje je uzrokovalo opasnu prometnu situaciju vozilo gđe. OV te da do štetnog događaja ne bi došlo da vozio gđe. OV nije neoprezno započelo radnju uključivanja u promet, ali također da bi štetni događaj bio izbjegnut i unatoč neopreznoj radnji uključivanja u promet gđe. OV da se vozio osiguranika tuženika kretalo tehnički prilagođenom brzinom, te da u konkretnom slučaju sama brzina nije od odlučne važnosti nego upravo činjenica prilagođavanja brzine u odnosu na vozilo koje se kreće ispred vozila osiguranika tuženika.

17. Ovaj sud u cijelosti prihvaća iskaz prednice tužiteljice i svjedoka ĆV osim u dijelu da je isti držao razmak između vozila od 10-15 m, jer iste iskaze drži uvjerljivima i istinitima, isti se međusobno podudaraju, a podudaraju se i sa materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu. Sud ne prihvaća iskaz ĆV u dijelu u kojem isti navodi da je držao dovoljan razmak između vozila svog vozila i vozila prednice tužitelja jer je u tom dijelu iskaz proturječan nalazu i mišljenju sudskog vještaka Nevena Ereša.

18. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Nevena Ereša jer je isti izrađen objektivno, po pravilima struke i jer je isti detaljno obrazložen pisano i usmeno.

19. Člankom 1072. st.1. i .2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, dalje u tekstu ZOO dalje u tekstu ZOO) propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

20. Člankom 57. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, dalje u tekstu ZSPC) prometa na cestama propisano je da je na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane, dok je čl. 57 st. 4. ZSPC-a propisano da vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

21. Člankom 51. st.1. ZSPC-a propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Nadalje, čl. 109. ZSPC-a propisano je da je vozač dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa.

22. Nakon provedenog postupka ovaj sud utvrdio je da je do predmetnog štetnog događaja došlo radi činjenice da je gđa. OV nepropisno započela radnju uključivanja u promet na cestu sa prednošću prolaska uslijed čega je prednica tužitelja naglo zakočila, pa je istu prednjim dijelom svog automobila u stražnji dio automobila udario osiguranik tuženika. Osiguranik tuženika nije u tom trenutku držao dovoljan razmak između vozila, uslijed čega brzinu kretanja svog vozila nije prilagodio vozilu prednice tužitelja koje je ispred njega zakočilo kako bi izbjeglo sudar sa vozilom gđe. OV.

23. Navedni stav o nepropisnom uključivanju gđe.OV u promet ovaj sud izveo je iz zapisnika o mjestu događaja, skice lica mjesta, iskaza svjedoka ĆV i prednice tužitelja kao i nalazu i mišljenju vještaka Nevena Ereša. Zaključak da je do predmetnog štetnog događaja došlo i radi nepropisanog postupanja osiguranika tuženika ovaj sud izveo je i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nevena Ereša koji iako nije mogao odrediti brzine i razmake između vozila je isto zaključio radi činjenice da su se vozilo osiguranika tuženika i prednice tužitelja kretali jedno iza drugog. Kada se uzme u obzir da je tužiteljica uspjela pravovremeno reagirati i izbjeći udar u vozilo gđe. OV, a da osiguranik tuženika takav udar s vozilom prednice tužitelja nije uspio izbjeći ovaj sud drži da je uzrok tome nedovoljan razmak između vozila osiguranika tuženika i vozila prednice tužitelja, uslijed čega osiguranik tuženika nije uspio pravovremeno reagirati i izbjeći udar u vozilo prednice tužitelja. Pri tome se ističe da je sud vezano za brzinu kretanja vozila kako prednice tužitelja, tako i osiguranika tuženika drži da brzina kretanja vozila nije prelazila 50 km/h koliko je i ograničenje brzine jer isto proizilazi iz njihovih iskaza ali i stanja spisa pri čemu je utvrđeno da su vozila neposredno prije dolaska na mjesto događaja kretala sa crvenog svjetla na semaforu te da je bilo još vozila u prometu. Sukladno navedenom ovaj sud drži da ista vozila nisu ni mogla postići brzinu veću od 50 km/h u trenutku predmetnog događaja.

24. Nadalje, kako su dakle za predmetni događaj krivi gđa. OV i osiguranik tuženika to je sud u skladu sa odredbom čl. 1072. st. 1. i 2. ZOO-a trebao u postupku ocjenjivati krivnju svih sudionika predmetnog štetnog događaja. Ovaj sud je mišljenja da je krivnja ovdje osiguranika tuženika, posljedično odgovornost tuženika u ovom postupku 35%, dok je krivnja gđe. Tatjane Kuzmić 65%. Sud ne pronalazi dokazanim da bi tužiteljica bila u ijednom omjeru kriva za štetni događaj, a kako je to tuženik navodio radi nevezivanja sigurnosnog pojasa jer tuženik tu činjenicu u postupku nije dokazao, niti to proizlazi iz dokaza predloženih i izvedenih u postupku.

25. Krivnju gđe. OV u omjer od 65% ovaj sud utvrđuje radi činjenica da se ista krajnje nepropisno i krajnje nepažljivo upustila u promet na cestu sa prednošću prolaska što je rezultiralo naglim kočenjem prednice tužitelja kako bi ista izbjegla udar u vozilo gđe. OV, a posljedično i udarom vozila osiguranika tuženika u vozilo prednice tužitelja. Dakle, da gđa. OV nije krajnje nepropisno i krajnje nepažljivo započela radnju uključivanja u prometnu traku u kojoj se nalazilo vozilo prednice tužitelja, odnosno da je propustila vozilo prednice tužitelja i osiguranika tuženika a kako je i bila dužna po prometnim propisima, do štetnog događaja ne bi ni došlo. Iako se štetni događaj mogao izbjeći da je osiguranik tuženika pravovremeno reagirao i prilagodio uvjete svoje vožnje trenutnoj situaciji na cesti, u ovoj prometnoj situaciji u kojoj je radnja osiguranika tuženika nastupila kao posljedica primarne krajnje nepropisne i krajnje nepažljive radnje gđe. OV, sud njenu krivnju drži potrebnom odrediti u većem omjeru. Također, upravo je gđa OV ta koja je u ovom predmetnom događaju izazvala opasnu situaciju u prometu, slijedom čega je krivnju osiguranika tuženika, posljedično odgovornost tuženika sud odredio u omjeru od 35%.

26. U odnosu na visinu postavljenog tuženog zahtjeva sud je u istu u postupku utvrdio iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za medicinu – kirurgiju prof.dr.sc. NV, dr. med. (list 81-82 spisa), te dodatnim nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za medicinu – kirurgiju prof.dr.sc. NV, dr. med. (list 111-112 spisa), na koji stranke nisu imale primjedbi. Isti i ovaj sud u cijelosti prihvaća jer je isti izrađen objektivno, po pravilima struke i jer je isti detaljno obrazložen. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak je utvrdio da je prednica tužitelja u predmetnom štetnom događaju zadobila natučenje glave i trzajnu ozljedu vrata te je zbog trzajne ozljede vrata provela liječenje imobilizacijom i fizikalnom terapijom. Na temelju priložene dokumentacije vještak je kod prednice tužitelja utvrdio postojanje izraženih degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici, koje su nastale prije predmetnog štetnog događaja, kao i raniju ozljedu vratne kralježnice, a uzevši u obzir svu medicinsku dokumentaciju vještak je zaključio kako je prednica tužitelja u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljedu na već ranije anatomski i funkcijski oštećenu vratnu kralježnicu. Pritom je napomenuo i kako je tužiteljici bilo izrazito narušeno zdravlje zbog uznapredovale raširene zloćudne bolesti, što ju čini posebno osjetljivom na dodatna oštećenja zdravlja, a isto tako njeno psihofizičko zdravlje bilo je takvo da je teško podnosila bilo kakva dodatna oštećenja zdravlja, što sve treba uzeti u obzir. Konačno, vještak je zaključio kako je kod prvobitne tužiteljice nastupilo smanjenje životnih aktivnosti vezano uz predmetni štetni događaj u omjeru od 2-3%. Također je vještak utvrdio kako je prednica tužitelja u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja pretrpjela intenzivni i kratkotrajni strah, sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je oko 2 dana, srednjeg intenziteta 5-6 dana i manjeg oko mjesec dana a povremeni strah i nelagodu pri sudjelovanju u prometu imala je oko 2 mjeseca. Bolove jakog intenziteta trpjela je do 3 dana, srednjeg oko 5-6 dana a manjeg još oko mjesec dana sveukupno. Tuđu pomoć i njegu vještak joj je ocijenio potrebnom u trajanju od dva tjedna po dva sata dnevno zbog mirovanja i nošenja ovratnika, a potom joj je pomoć trebala još 3 puta tjedno po dva sata tijekom dva tjedna zbog nepodnošenja svakodnevnih opterećenja.

27. Na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka sud je dakle utvrdio kako je prednica tužitelja u štetnom događaju od 14. travnja 2017. zadobila ozljede koje su ostavile trajne posljedice na njeno zdravlje u vidu smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 2-3% uslijed čega je trpjela duševne boli te nadalje, da je uslijed pretrpljenih ozljeda trpjela sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju oko 2 dana, srednjeg intenziteta 5-6 dana i manjeg oko mjesec dana te povremeni strah oko 2 mjeseca, da je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta do 3 dana, srednjeg oko 5-6 dana a manjeg još oko mjesec dana te da joj je tuđa pomoć i njega bila potrebna u trajanju od dva tjedna po dva sata dnevno a potom joj je pomoć trebala još 3 puta tjedno po dva sata tijekom dva tjedna.

28. U skladu sasvim prethodno navedenim, kod prednice tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti određene čl. 19. ZOO-a, a koje se ogledaju u povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, a nalazom i mišljenjem vještaka utvrđene su činjenice i to duljina i intezitet trajanja fizičkih boli i straha koje opravdavaju dosudu pravične novčane naknade. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je prednica tužitelja uslijed povrede prva osobnosti, pretrpjela neimovinsku štetu, pri čemu težine povrede kod prednice tužitelja i okolnosti slučaju zahtijevaju da se tužitelju dosudi pravična novčana naknada.

29. Pri odlučivanju o visini pravične novčane nakade ovaj sud je uzeo u obzir vrstu, lokaciju i težinu zadobivenih ozljeda, jačinu i trajanje fizičkih boli i straha, pri čemu je ovaj sud utvrdio da se tužitelju ima dosuditi naknada neimovinske štete u ukupnom iznosu od 2.389,01 Eur-a x 35% (kolika je krivnja osiguranika tuženika u postupku), dakle 836,15 Eur-a, umanjeno za isplaćenih 637,07 Eur-a, dakle ukupno 199,08 Eur-a, uvećano za zakonske zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od 5. kolovoza 2017. do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a.

30. Prednica tužitelja je pretrpjela i imovinsku štetu u vidi tuđe pomoći i njege, pa je tužitelju u odnosu na ovaj vid štete trebalo priznati iznos od 127,41 Eur (za 40 sati prema cijeni jednog sata u zatraženom iznosu od 3,19 Eur-a) x 35% (kolika je krivnja osiguranika tuženika u postupku), dakle ukupno 44,59 Eur-a uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od 5. kolovoza 2017. do isplate, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014) koja je u ovom predmetu lex specialis u odnosu na odredbe ZOO-a.

31. Sukladno prethodno navedenom trebalo je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično usvojiti, pa je riješeno kao u točki I. izreke ove Presude.

32. Tužitelj je djelomično odbijen sa tužbenim zahtjevom u skladu sa krivnjom gđe. OV predmetnom štetnom događaju (65%), slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

33. U pogledu troška postupka, isti je u skladu s odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a u trebalo priznati tuženiku, a kako slijedi. U skladu sa odredbom čl. 154 i 155. Zakona o parničnom postupku, parnični trošak u postupku je trebalo priznati tuženiku zastupanom po odvjetniku i to na sljedeći način. Imajući u vidi osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva ovaj sud utvrđuje da je tužitelj u ovom postupku uspjeo u ukupno 23,98% (35 % u osnovanosti tužbenog zahtjeva te 12,97% u visini tužbenog zahtjeva), dok je tuženik dakle uspio u 76,02%. Nakon oduzimanja postotka tužitelja od tuženog (76,02%-23,98%), tuženiku se ima dosuditi 52,04% od zatraženog troška. S obzirom na visinu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva vrijednost predmeta spora u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br.138/23 dalje u tekstu Tarifa) ovom postupku je 100 bodova. Tuženiku je u ovom postupku trebalo priznati sastav odgovor na tužbu od 5. ožujka 2018. (Tbr.8.1.) u visini od 200,00 Eur-a, podnesak od 21. ožujka 2018. (Tbr.8.1.) u visini od 200,00 Eur-a, ročište 19. travnja 2018. (Tbr.9.1.) u visini od 200,00 Eur-a, ročište od 19. rujna 2018. (Tbr.9.1.) u visini od 200,00 Eur-a, podnesak od 21. studenog 2019. (Tbr.8.1.) u visini od 200,00 Eur-a, podnesak od 28. kolovoza 2020. (tbr.8.1.) u visini od 200,00 Eur-a, podnesak od 19. veljače 2021. (Tbr.8.1.) u visini od 200,00 Eur-a, ročište od 10. ožujka 2022. (Tbr.9.1.) u visini od 200,00 Eur-a, ročište od 5. svibnja 2022. (Tbr.9.1.) u visini od 200,00 Eur-a, sastav žalbe od 15. lipnja 2022. (Tbr.10.1.) u visini od 250,00 Eur-a, ročište dana 16. siječnja 2025. (Tbr.9.1.) u visini od 200,00 Eur-a, dakle ukupno 2.250,00 Eur-a x 52,04 %, odnosno 1.170,90 Eur-a, uvećano za PDV 25%, odnosno ukupno 1.463,63 Eur-a, uvećano za sudsku pristojbu odgovora na tužbu u iznosu od 17, 27 Eur-a (33,18 Eur-a x 52,04%) i sudsku pristojbu odgovora na žalbu u iznosu od 34,53 Eur-a (66,36 Eur-a x 52,04%), dakle sveukupno 1.515,43 Eur-a. Na navedeni iznos tuženiku je u skladu s odredbom čl. 29. ZOO-a trebalo dosuditi zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja ove Presude. Sukladno navedenom riješeno je kao u točki III., IV i V izreke ove Presude.

Dugo Selo, 21. veljače 2025.

Sutkinja

Natalia Suvaljko Ljubek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude, u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335.ZPP-a).