Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-316/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Andrei Boras-Ivanišević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari za zabilježbu ostavinskog postupka, a u predmetu predlagatelja UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ljiljana Smiljanić, odvjetnica iz Zagreba, Draškovićeva 44, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, pod poslovnim brojem Z-8787/2024 od 2. rujna 2024., dana 21. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I.

Žalba predlagatelja se odbija, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, pod poslovnim brojem Z-8787/2024 od 2. rujna 2024.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu u brisanje zabilježbe odbijenog prigovora, te brisanje žalbe protiv ovog rješenja.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda je odbijen prigovor predlagatelja te potvrđeno rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, poslovni broj Z-5089/2024 od 12. lipnja 2024.

2. Protiv rješenja prvostupanjskog suda je žalbu pravodobno podnio predlagatelj zbog svih žalbenih razloga predviđene odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.; 80/22., 114/22. i 155/23 dalje: ZPP-a), u svezi s odredbom članka 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine" broj: 63/19. i 128/22. - dalje u tekstu: ZZK) te predložila da se pobijano rješenje preinači shodno navodima žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a a na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a i čl. 99. st. 2. ZZK.

5. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio okolnosti koje su od odlučujućeg značaja za odluku o predmetnom prigovoru, odnosno pravilno je ocijenio predmetni prijedlog i ispravu priloženu prijedlogu na temelju koje je zatražen upis, kao i stanje zemljišne knjige u trenutku podnošenja prijedloga, a pravilno je primijenio i materijalno pravo kada je zaključio da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za upis zabilježbe pokrenutog postupka.

6. Predlagatelj je podnio prijedlog za zabilježbu ostavinskog postupka iza smrti MB pod poslovnim brojem O-63/2019 nekretnini upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – prije uspostave BZP-a iz razloga što kuća 61 sagrađena na predmetnoj nekretnini , čini ostavinsku imovinu ostavitelja pok. CB sina MB iako glasi na sestru predlagatelja.

7. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja radi upisa zabilježbe ostavinskog postupka, pozivom na odredbu članka 76. do 96. ZZK-a s obrazloženjem kako u smislu odredbe članka 44. ZZK-a nema mjesta zabilježbi pokretanja ostavinskog postupka obzirom da ZZK-om nije propisana mogućnost zabilježbe ostavinskog postupka u zemljišnim knjigama.

8. Iz stanja spisa je razvidno kako je rješenjem Općinskog suda u Sesvetama pod poslovnim brojem 4- O-63/2019-23 od 22. svibnja 2020., prekinut ostavinski postupak iza smrti ostavitelja CB sina MB, zbog spora o sastavu ostavinske imovine, kojim je predlagatelj upućen na pokretanje parničnog postupka u odnosu na predmetnu nekretninu protiv nasljednika HB.

9. Naime, prema odredbi čl. 90. ZZK-a kada stranka koja je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenula postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora, temeljem prijedloga stranke uz koji je priložen dokaz da je postupak pokrenut sud će dopustiti zabilježbu pokretanje tog postupka.

10. Učinak takve zabilježbe je da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao u zemljišnoknjižni sud, a kada je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka, što znači da je zabilježba pokretanja postupka dopustiva samo za one postupke za koje se ne može odrediti zabilježba spora, a može se odrediti upis na nekretninama u zemljišnoj knjizi na temelju isprave u tom postupku.

11. Iz prethodno navedenog potpuno je jasno da u pogledu predmetnih nekretnina na kojima se predlaže zabilježba vođenja ostavinskog postupka iza pok. CB se ne vodi nikakav, pa ni ostavinski postupak jer one nisu njegova ostavinska imovina. Naime već iz samog teksta odredbe čl. 90. ZZK-a koja zabilježbu pokretanja postupka veže samo uz postupak „u kojem bi se mogao“ odrediti upis – a to nikako nije predmetni, u kojem rješenjem ostavinskog suda ne može doći do bilo kakvog upisa jer nekretnine nisu ostavinska imovina ostavitelja, pa time niti rješenje koje će sud donijeti u ostavinskom postupku nije isprava na temelju koje bi se mogao odrediti bilo kakav upis na predmetnim nekretninama.

12. Ovdje je za ukazati na pravni stav VSRH u odluci Revd-1561/2020-2 od 3. studenoga 2020., kojom je odbijen prijedlog predlagatelja za upis zabilježbe pokretanja postupka na temelju prijedloga za odvajanje ostavine, na postavljeno pitanje da li je izvanparnični postupak, u kojem je podnesen prijedlog radi odvajanja ostavine, postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava i za koji postupak bi se, sukladno odredbi članka čl. 90 ZZK-a mogla upisati zabilježba pokretanja postupka, navodi da se zabilježba pokretanja postupka vezuje samo uz postupak „u kojem bi se mogao“ odrediti upis – i (time) ne i uz onaj u kojem niti ne može doći do upisa jer „rješenje koje sud u ostavinskom postupku donosi povodom tog zahtjeva nije isprava na temelju koje bi se mogao odrediti upis“).

13. Pri tome je u odnosu na navode žalbe za odgovoriti i to kako u konkretnom slučaju prijedlog predlagatelje nije podnesen u odnosu na nekretnine upisanog zemljišnoknjižnog stanja ostavitelja u odnosu na koje je predlagatelj upućen na pokretanje parnice protiv zakonskih nasljednika, pa su utoliko u tom pravcu bez osnove daljnji navodi žalbe da bi odluka iz ostavinskog postupka utjecala na promjenu zemljišnoknjižnog upisa.

14. Obzirom na prethodno navedeno, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja i potvrditi rješenje zk. suca prvostupanjskog suda osnovom čl.149. st. 3. ZZK-a i ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Splitu, 21. veljače 2025.

SUTKINJA

Andrea Boras-Ivanišević